Analysis of "standard" (Lipica) lemestone tablets and their weathering by carbonate staining and SEM imaging, a case study on the Vis island, Croatia

This paper focuses on the evolution and patterns of microscale weathering forms and dissolution rates of “standard” (Lipica) limestone tablets. Analysis of carbonate weathering using combination of methods (quantitative analysis by the weight loss of "standard" tablets, and qualitative analysis of the weathered surfaces by stained acetate peels and SEM imaging) showed that dissolution takes place not only at the surface of limestone tablets, but also along voids and cavities in limestone tablets which makes total weathering surface larger than the area of the tablet surface. Dissolution is more pronounced on the micritic calcite surfaces (due to different dissolution kinetics of carbonate minerals), resulting in lowering of the surface (calcite matrix) which causes gradual unburial and removal of authigenic dolomite grains

Types of grikes and their genesis on the Velebit Mountain

Karbonatne stijene koje prevladavaju u sastavu gorskog hrpta masiva Velebita pogodovale su nastanku brojnih krških oblika. Na površini se svojom raznolikošću izdvajaju razni tipovi malih \u27\u27izjedlina\u27\u27 - grižina. Njihovo oblikovanje i učestalost pojave posljedica su međuovisnosti geoloških, klimatskih, pedoloških, vegetacijskih i geomorfoloških značajki, ali i antropogenih utjecaja. Među njima se izdvajaju brojni mikro oblici kao što su žljebići, škrape, kamenice, biokorozijska udubljenja, škrapski bunari, krški stolovi, zdjeličaste grižine, te grižine poznate pod lokalnim nazivom \u27\u27sige\u27\u27. Također, kod pojedinih tipova grižina uočavaju se razlike kao posljedica načina na koji su oblikovane: direktno pod utjecajem atmosferske vode, subkutanom korozijom ili vodom koja je u tlu dodatno obogaćena s CO2 biogenog porijekla.Numerous karst forms were generated on carbonate rocks which prevail on the Velebit Mt. Ridge. Here occur numerous varieties of karren (\u27\u27grižine\u27\u27 in Croatian), whose genesis and number is conditioned by interaction of geological, climatic, pedological, floristical and geomorphological characteristics, as well as by antropogenic influence. This term encompases various types of small-scale corrosional forms such as various types of karren, grikes, solution pans – kamenitzas (\u27\u27kamenice\u27\u27 in Croatian), root karren, karren wells, karst tables, pot-like karren, and the karren locally reffered to as \u27\u27sige\u27\u27 (\u27\u27tufa\u27\u27). Several types of karren display differences as a consequence of their genesis; directly under the atmospheric water, subcutal corrosion or the water which was secondary enriched by soil-derived biogenic CO2

GREBENI I DRUGE BIOGENE TVOREVINE U MIOCENSKIM NASLAGAMA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA – ČUDESNA RAZNOLIKOST KOJU TEK TREBA ISTRAŽITI

During the early stages of the Middle Miocene transgression marine biota invaded the newly formed Paratethys Sea. Reefs and reef-like structures particularly flourished with life, supported by the favourable climate conditions. Miocene biogene buildups show a variety of fossil assemblages and lithologic features. The main reef-builders were bryozoans, coralline algae, corals, oysters, vermetids, sponges and serpulids. Water turbidity and depth were major ecological factors controlling the reef biota. Lithofacies types at the studied localities in Northern Croatia show significant similarity with the Upper Langhian (Middle Badenian) of the Leitha Mountains in Austria, but can also be well compared with Miocene to recent reef structures in the Mediterranean. The Miocene reef-like buildups exhibit different porosity rates and other lithological characteristics.Tijekom početne faze srednjomiocenske transgresije marinski organizmi naselili su novonastalo more Paratethys. Zahvaljujući pogodnim klimatskim i okolišnim uvjetima život je bio posebno raznolik na grebenima i grebenolikim strukturama. Miocenske biogene tvorevine na raznim lokalitetima u području sjeverne Hrvatske pokazuju raznolikost fosilnih zajednica i litoloških osobina. Glavni grebenotvorci bili su mahovnjaci, koralinacejske alge, kamenice, vermetidi, spužve i serpulidi. Glavni ekološki faktori koji su kontrolirali grebensku biotu bili su donos čestica i hraniva s kopna i iz dubina vode. Tipovi litofacijesa pokazuju veliku sličnost s gornjolangijskim (srednji baden) gorjem Leitha u Austriji, a mogu se usporediti i s miocenskim i recentnim grebenskim strukturama u Mediteranu. Razne vrste miocenskih grebenolikih tvorevina pokazuju različitu šupljikavost i druge petrofizičke osobine. Koraligenske biokonstrukcije danas nastaju kao konkrecije u slabo osvijetljenim uvjetima, pogodnim scijafilnim algama, u vodi relativno hladne, ali stalne temperature, jednoličnoga saliniteta i niske energije. Nastaju na stjenovitoj podlozi i na pokretnoj podlozi u donjoj litoralnoj zoni i katkad na obalnome detritusu. Rast im započinje nastankom rodolita unutar pijeska i šljunka (platformske koraligenske zajednice). Aktualistički princip pomaže nam razumjeti ranu pojavu koraligenskih tvorevina na početku srednjomiocenske transgresije. Početna rodolitna faza rezultira slabo vezanim bioklastičnim naslagama. Dijagenetski procesi dodatno povećavaju njihovu šupljikavost, uslijed otapanja aragonitnih bioklasta. To je otapanje agresivno u vrlo plitkim staništima i povećava se s dubinom. Promjenjiva šupljikavost koraligenskih tvorevina istraživana je tijekom terenskoga rada na području Medvednice. Uzorci stijena s velikim rodolitima već na prvi pogled pokazuju najveću šupljikavost, dok su briozojsko-koralinacejski frejmstoni najkompaktniji. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja ovih zanimljivih naslaga

MIDDLE MIOCENE DROWNED RAMP IN THE VICINITY OF MARIJA BISTRICA (NORTHERN CROATIA)

Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.Fossiliferous Middle Miocene deposits from the surroundings of Marija Bistrica (north-east of Zagreb) transgressively overly older pre-Cenozoic bedrocks. Fossils from shallow marine environments are in most cases preserved as bioclasts, while deep marine calcareous oozes characterize the pelagic marls. The age of the transgressive sequence is estimated on the basis of planktic biota from marls (foraminifera, nannoplankton and pteropods) as the Badenian NN5 Nannozone. The following palaeoenvironments can be distinguished or presumed on the basis of biota and sedimentary features: (1) beach characterized by polymictic conglomerates with rhodolith-rich carbonate matrix; (2) oyster banks, recognized from secondarily found oyster clusters; (3) lagoons marked with compact bioclastic deposits and rhodolith-halimeda assemblage; (4) patch-reefs recognized from the surrounding bioclastic deposits; (5) shallow subtidal mäerl beds preserved as loose bioclastic deposits and (6) distal slope argillaceous marls with pelagic biota. Palaeoenvironmental analyses indicate rapid drowning, most probably corresponding to the transgression during the Middle Badenian TB 2.4 3rd order transgressive-regressive sequence

Chemistry in Education: Glass, from Antics to Space Age

Staklo je materijal koji se upotrebljava još od Antike pa sve do danas, ali je razvojem tehnologije postalo dostupno svima i sveprisutno je u industriji. Za proizvodnju stakla važan je sastav sirovina, a svojstva stakla ovise i o procesu proizvodnje. U članku je opisan proces proizvodnje stakla kroz povijest i razvoj novih vrsta stakla s boljim svojstvima. Također, uspoređeno je antropogeno s prirodnim staklima kao što su opsidijani i tektiti. Opisana su stakla koja se upotrebljavaju za izradu velikih teleskopa i u svemirskoj tehnologiji. U nastavnom dijelu opisani su jednostavni pokusi koji se mogu napraviti u učionici u sklopu STEM-orijentirane nastave. Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna.Glass has been produced since ancient times, and today is a high-technology material embedded in almost every technical product. This article describes how ancient glass was produced, and how the technology evolved developing new types of glass with ever better properties. Fabricated glass is compared with natural glass such as obsidian and tektite. The versatile use of glass today spans from flat window glass to heat-resistant Pyrex glass, which was used for the primary mirror of the large telescope on Mt. Palomar observatory, and in space technology. The education section describes several easy experiments, which may be conducted in Chemistry classes. This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License

Types of grikes and their genesis on the Velebit Mountain

Karbonatne stijene koje prevladavaju u sastavu gorskog hrpta masiva Velebita pogodovale su nastanku brojnih krških oblika. Na površini se svojom raznolikošću izdvajaju razni tipovi malih \u27\u27izjedlina\u27\u27 - grižina. Njihovo oblikovanje i učestalost pojave posljedica su međuovisnosti geoloških, klimatskih, pedoloških, vegetacijskih i geomorfoloških značajki, ali i antropogenih utjecaja. Među njima se izdvajaju brojni mikro oblici kao što su žljebići, škrape, kamenice, biokorozijska udubljenja, škrapski bunari, krški stolovi, zdjeličaste grižine, te grižine poznate pod lokalnim nazivom \u27\u27sige\u27\u27. Također, kod pojedinih tipova grižina uočavaju se razlike kao posljedica načina na koji su oblikovane: direktno pod utjecajem atmosferske vode, subkutanom korozijom ili vodom koja je u tlu dodatno obogaćena s CO2 biogenog porijekla.Numerous karst forms were generated on carbonate rocks which prevail on the Velebit Mt. Ridge. Here occur numerous varieties of karren (\u27\u27grižine\u27\u27 in Croatian), whose genesis and number is conditioned by interaction of geological, climatic, pedological, floristical and geomorphological characteristics, as well as by antropogenic influence. This term encompases various types of small-scale corrosional forms such as various types of karren, grikes, solution pans – kamenitzas (\u27\u27kamenice\u27\u27 in Croatian), root karren, karren wells, karst tables, pot-like karren, and the karren locally reffered to as \u27\u27sige\u27\u27 (\u27\u27tufa\u27\u27). Several types of karren display differences as a consequence of their genesis; directly under the atmospheric water, subcutal corrosion or the water which was secondary enriched by soil-derived biogenic CO2