Portreti kraljice i carice Marije Terezije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Pregled

The paper presents a chronological overview of portraits of Empress Maria Theresia in museum collections of north-western Croatia – Zagreb, Varaždin and Trakošćan. The early portraits of Maria Theresia as the heiress to the throne are smaller in size, portraying her as the Austrian archduchess, while portraits after her ascension to the throne are mostly large, stressing the official use they were intended for. They range in quality from those painted by well-known Viennese court artists up to representations by highly or less skilled anonymous artists. Martin van Meytens the Younger stands out as the most prominent portraitist of the Empress; together with his workshop he provided the whole Austrian Empire with numerous portraits of Maria Theresia and her husband. Most of her portraits painted between 1741 and 1760, held in museum collections in north-western Croatia, are attributed to Meytens and / or his workshop. Portraits of Empress Maria Theresia in museum collections of north-western Croatia present the monarch in different stages of her life – as a young archduchess and heiress to the throne, a mighty ruler and mother, and finally a grieving widow. They remain a constant reminder of the greatness she had achieved as the only female monarch of the vast multinational Habsburg Empire.Članak donosi kronološki pregled portreta carice i kraljice Marije Terezije koji se čuvaju u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske, poglavito u Zagrebu, Varaždinu i Trakošćanu. Rani portreti Marije Terezije kao prijestolonasljednice veličinom su manji i prikazuju je kao austrijsku nadvojvotkinju, dok su portreti slikani nakon njezina stupanja na prijestolje uglavnom veliki čime naglašavaju svoju službenu namjenu. Različite su kvalitete, od onih koji su djela poznatih bečkih dvorskih slikara do prikaza neutvrđenih vještih ili manje vještih umjetnika. Martin van Meytens Mlađi ističe se kao najistaknutiji portretist vladarice; zajedno sa svojom radionicom slikao je portrete Marije Terezije i njezina supruga za čitavo područje austrijskog carstva. Većina portreta slikanih između 1741. i 1760. koji se nalaze u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske pripisuje se Meytensu i / ili njegovoj radionici. Portreti Marije Terezije u muzejskim zbirkama sjeverozapadne Hrvatske predstavljaju nam vladaricu u različitim razdobljima njezina života – kao mladu nadvojvotkinju i prijestolonasljednicu, moćnu vladaricu i majku, te konačno kao žalujuću udovicu. Oni ostaju stalan podsjetnik na veličinu koju je postigla kao jedina žena vladarica velikih multinacionalnih habsburških zemalja

Jedan neuobičajeni vodič : prikaz publikacije Jelene Balog Vojak "Vodič kroz dokumentacijske fondove Hrvatskog povijesnog muzeja", Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2020.

Vodič je namijenjen različitim profilima korisnika, od stručnjaka i znanstvenika do školske populacije i zainteresiranih građana. Namjena mu je olakšati uvid u građu i upoznati korisnika s osnovnim pojmovima muzejske dokumentacije te s pravilima i načinima njezine uporabe

Jedan neuobičajeni vodič : prikaz publikacije Jelene Balog Vojak "Vodič kroz dokumentacijske fondove Hrvatskog povijesnog muzeja", Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2020.

Vodič je namijenjen različitim profilima korisnika, od stručnjaka i znanstvenika do školske populacije i zainteresiranih građana. Namjena mu je olakšati uvid u građu i upoznati korisnika s osnovnim pojmovima muzejske dokumentacije te s pravilima i načinima njezine uporabe

Narudžbe portreta za Narodni muzej u Zagrebu pedesetih godina 19. stoljeća

Narodni muzej u Zagrebu posjetiteljima je otvoren 1846. godine, u vrijeme punog zamaha Hrvatskoga narodnog preporoda, koji će tri godine kasnije oktroiranim ustavom biti zaustavljen. Uloga novog muzeja u javnom i kulturnom životu Zagreba i šire pokazala se izuzetno važnom. U kratkom razdoblju od 1855. do 1858. za novi muzej naručena su i izvedena četiri portreta – prvog »čuvara« novog muzeja Dragutina Rakovca, bana Josipa Jelačića, cara i kralja Franje Josipa I. i zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika, plaćena sredstvima prikupljenim javnim pozivima. Djela su Ivana Zaschea, slikara koji je iz Beča došao u Zagreb 1852. godine na Haulikov poziv, i ostao u njemu sve do smrti 1863. godine. Članak se bavi trima osobama ključnim za Narodni muzej u početcima njegovoga javnog djelovanja i otvaranja posjetiteljima – Dragutinom Rakovcem, Mijatom Sabljarom i Ljudevitom Farkašom Vukotinovićem, te objedinjuje dosadašnja saznanja o naručenim portretima i vremenu njihovih narudžbi

Obitelj Drašković kao naručitelji i kupci umjetnina (na primjeru dvora Trakošćan): doktorska disertacija

Disertacija je obranjena 1. ožujka 2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Znamenja i simboli časti na primjeru tri banska portreta iz 19. stoljeća

During the 19th century, Croatia saw a succession of nineteen bans (viceroys) and banal deputies, and the likeness of most of them has been preserved in portraits. They were not often depicted with state insignia and dignity symbols; therefore, the three representative portraits to be presented in this paper, those of Ignjat Gyulay, Josip Jelačić and Ladislav Pejačević, are the more interesting. In their own way, these portraits are a testimony of the political position of the Triune Kingdom of Croatia, Dalmatia and Slavonia within the Habsburg and, later on, Austro-Hungarian Monarchy as well as the role and authority of the Croatian ban. They are works by prominent painters and are kept in the holdings of the Croatian History Museum in Zagreb.Tijekom 19. stoljeća u Hrvatskoj se izmijenilo devetnaest banova i banskih namjesnika, većinom zabilježenih portretima. Budući da na njima nisu često prikazivani s državnim obilježjima te simbolima banske časti, rad donosi uvid u tri reprezentativna banska portreta iz vremena Ignjata Gyulaya, Josipa Jelačića i Ladislava Pejačevića. Isti svjedoče o političkom položaju Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije unutar Habsburške, a potom i Austro-Ugarske Monarhije te ulozi i ovlastima bana. Djela su istaknutih slikara i čuvaju se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu