15 research outputs found
The estimation of comorbidities and serum concentration of cardiac biomarkers in patients with chronic obstructive pulmonary disease treated with invasive or nonivasive ventilation
Cilj: Utvrditi najÄeÅ”Äe komorbiditete u pacijenata s akutnom egzcerbacijom kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti (KOPB) koji su lijeÄeni neinvazivnom ili invazivnom ventilacijom, ispitati serumske koncentracije N-terminalnog fragmenta moždanog natriuretskog peptida (NT-proBNP) i troponina u tih pacijenata te utvrditi utjeÄe li vrsta ventilacije na vrijednosti srÄanih biomarkera. Ispitanici i metode: Istraživanje se sastojalo od pregleda medicinske dokumentacije 41 pacijenta s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom
ili invazivnom ventilacijom u SveuÄiliÅ”noj bolnici za pluÄne bolesti i alergije Golnik. Rezultati: NajÄeÅ”Äi komorbiditeti pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a bili su arterijska hipertenzija, srÄano zatajenje i ishemijska bolest srca. U pacijenata s akutnom egzacerbacijom
KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 23 pacijenta (100 %), a troponina u 3 pacijenta (14 %). U pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih invazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 17 (94 %) pacijenata, a troponina u 7 pacijenata (39 %). Nije uoÄena statistiÄki znaÄajna razlika u serumskoj koncentraciji NT-proBNP-a i troponina izmeÄu pacijenata koji su lijeÄeni neinvazivnom, odnosno invazivnom ventilacijom. Rasprava i zakljuÄak: S obzirom na anatomsku i funkcijsku povezanost koja postoji izmeÄu srca i pluÄa te zajedniÄke Äimbenike rizika u pacijenata s KOPB-om se uÄestalo javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava, osobito ishemijska bolest srca i srÄano zatajenje. NaÅ”i rezultati pokazuju da se srÄano
zatajenje i ishemija miokarda uÄestalo javljaju u pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a. UzevÅ”i u obzir da se ove dijagnoze prezentiraju sliÄnom kliniÄkom slikom potrebno je pratiti serumske koncentracije srÄanih biomarkera (NT-proBNP-a i troponina) kako bi se ovim pacijentima osiguralo optimalno lijeÄenje.Aim: To determine the most common comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD) treated with invasive or nonivasive ventilation, investigate serum concentration of cardiac biomarkers (N-terminal pro-brain natriuretic peptide or NT-proBNP and troponin) in these patients and analyze if type of ventilation affects serum concentrations of cardiac biomarkers. Patients and methods: We analyzed 41 medical records of patients with acute exacerbation of COPD treated with nonivasive or invasive ventilation in University hospital for pulmonary disease and alergies Golnik. Results: The most common comorbidities were arterial hypertension, chronic heart failure and ischemic heart disease. In COPD patients with acute exacerbation treated with nonivasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 23 (100 %) patient and troponin levels were elevated in 3 (14 %) patients. In COPD patients with acute exacerbation treated with invasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 17 (94 %) patients and troponin levels were elevated in 7 (39 %) patients. When comparing NT-proBNP and troponin levels between COPD patients with acute exacerbation treated with noninvasive ventilation and those treated with invasive ventilation the statistically significant difference was not found. Discussion and conclusion: Taking into consideration the common risk factors for development od COPD and cardiovascular diseases, in combination with anatomical and functional relation that exists between cardiovascular and pulmonary system, it is not unusual that this two conditions occur with high prevalence in the same patients. Because of the similar clinical manifestations it is important to actively search for these conditions in order to achieve optimal treatment for the patients
The estimation of comorbidities and serum concentration of cardiac biomarkers in patients with chronic obstructive pulmonary disease treated with invasive or nonivasive ventilation
Cilj: Utvrditi najÄeÅ”Äe komorbiditete u pacijenata s akutnom egzcerbacijom kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti (KOPB) koji su lijeÄeni neinvazivnom ili invazivnom ventilacijom, ispitati serumske koncentracije N-terminalnog fragmenta moždanog natriuretskog peptida (NT-proBNP) i troponina u tih pacijenata te utvrditi utjeÄe li vrsta ventilacije na vrijednosti srÄanih biomarkera. Ispitanici i metode: Istraživanje se sastojalo od pregleda medicinske dokumentacije 41 pacijenta s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom
ili invazivnom ventilacijom u SveuÄiliÅ”noj bolnici za pluÄne bolesti i alergije Golnik. Rezultati: NajÄeÅ”Äi komorbiditeti pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a bili su arterijska hipertenzija, srÄano zatajenje i ishemijska bolest srca. U pacijenata s akutnom egzacerbacijom
KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 23 pacijenta (100 %), a troponina u 3 pacijenta (14 %). U pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih invazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 17 (94 %) pacijenata, a troponina u 7 pacijenata (39 %). Nije uoÄena statistiÄki znaÄajna razlika u serumskoj koncentraciji NT-proBNP-a i troponina izmeÄu pacijenata koji su lijeÄeni neinvazivnom, odnosno invazivnom ventilacijom. Rasprava i zakljuÄak: S obzirom na anatomsku i funkcijsku povezanost koja postoji izmeÄu srca i pluÄa te zajedniÄke Äimbenike rizika u pacijenata s KOPB-om se uÄestalo javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava, osobito ishemijska bolest srca i srÄano zatajenje. NaÅ”i rezultati pokazuju da se srÄano
zatajenje i ishemija miokarda uÄestalo javljaju u pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a. UzevÅ”i u obzir da se ove dijagnoze prezentiraju sliÄnom kliniÄkom slikom potrebno je pratiti serumske koncentracije srÄanih biomarkera (NT-proBNP-a i troponina) kako bi se ovim pacijentima osiguralo optimalno lijeÄenje.Aim: To determine the most common comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD) treated with invasive or nonivasive ventilation, investigate serum concentration of cardiac biomarkers (N-terminal pro-brain natriuretic peptide or NT-proBNP and troponin) in these patients and analyze if type of ventilation affects serum concentrations of cardiac biomarkers. Patients and methods: We analyzed 41 medical records of patients with acute exacerbation of COPD treated with nonivasive or invasive ventilation in University hospital for pulmonary disease and alergies Golnik. Results: The most common comorbidities were arterial hypertension, chronic heart failure and ischemic heart disease. In COPD patients with acute exacerbation treated with nonivasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 23 (100 %) patient and troponin levels were elevated in 3 (14 %) patients. In COPD patients with acute exacerbation treated with invasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 17 (94 %) patients and troponin levels were elevated in 7 (39 %) patients. When comparing NT-proBNP and troponin levels between COPD patients with acute exacerbation treated with noninvasive ventilation and those treated with invasive ventilation the statistically significant difference was not found. Discussion and conclusion: Taking into consideration the common risk factors for development od COPD and cardiovascular diseases, in combination with anatomical and functional relation that exists between cardiovascular and pulmonary system, it is not unusual that this two conditions occur with high prevalence in the same patients. Because of the similar clinical manifestations it is important to actively search for these conditions in order to achieve optimal treatment for the patients
The estimation of comorbidities and serum concentration of cardiac biomarkers in patients with chronic obstructive pulmonary disease treated with invasive or nonivasive ventilation
Cilj: Utvrditi najÄeÅ”Äe komorbiditete u pacijenata s akutnom egzcerbacijom kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti (KOPB) koji su lijeÄeni neinvazivnom ili invazivnom ventilacijom, ispitati serumske koncentracije N-terminalnog fragmenta moždanog natriuretskog peptida (NT-proBNP) i troponina u tih pacijenata te utvrditi utjeÄe li vrsta ventilacije na vrijednosti srÄanih biomarkera. Ispitanici i metode: Istraživanje se sastojalo od pregleda medicinske dokumentacije 41 pacijenta s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom
ili invazivnom ventilacijom u SveuÄiliÅ”noj bolnici za pluÄne bolesti i alergije Golnik. Rezultati: NajÄeÅ”Äi komorbiditeti pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a bili su arterijska hipertenzija, srÄano zatajenje i ishemijska bolest srca. U pacijenata s akutnom egzacerbacijom
KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 23 pacijenta (100 %), a troponina u 3 pacijenta (14 %). U pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih invazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 17 (94 %) pacijenata, a troponina u 7 pacijenata (39 %). Nije uoÄena statistiÄki znaÄajna razlika u serumskoj koncentraciji NT-proBNP-a i troponina izmeÄu pacijenata koji su lijeÄeni neinvazivnom, odnosno invazivnom ventilacijom. Rasprava i zakljuÄak: S obzirom na anatomsku i funkcijsku povezanost koja postoji izmeÄu srca i pluÄa te zajedniÄke Äimbenike rizika u pacijenata s KOPB-om se uÄestalo javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava, osobito ishemijska bolest srca i srÄano zatajenje. NaÅ”i rezultati pokazuju da se srÄano
zatajenje i ishemija miokarda uÄestalo javljaju u pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a. UzevÅ”i u obzir da se ove dijagnoze prezentiraju sliÄnom kliniÄkom slikom potrebno je pratiti serumske koncentracije srÄanih biomarkera (NT-proBNP-a i troponina) kako bi se ovim pacijentima osiguralo optimalno lijeÄenje.Aim: To determine the most common comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD) treated with invasive or nonivasive ventilation, investigate serum concentration of cardiac biomarkers (N-terminal pro-brain natriuretic peptide or NT-proBNP and troponin) in these patients and analyze if type of ventilation affects serum concentrations of cardiac biomarkers. Patients and methods: We analyzed 41 medical records of patients with acute exacerbation of COPD treated with nonivasive or invasive ventilation in University hospital for pulmonary disease and alergies Golnik. Results: The most common comorbidities were arterial hypertension, chronic heart failure and ischemic heart disease. In COPD patients with acute exacerbation treated with nonivasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 23 (100 %) patient and troponin levels were elevated in 3 (14 %) patients. In COPD patients with acute exacerbation treated with invasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 17 (94 %) patients and troponin levels were elevated in 7 (39 %) patients. When comparing NT-proBNP and troponin levels between COPD patients with acute exacerbation treated with noninvasive ventilation and those treated with invasive ventilation the statistically significant difference was not found. Discussion and conclusion: Taking into consideration the common risk factors for development od COPD and cardiovascular diseases, in combination with anatomical and functional relation that exists between cardiovascular and pulmonary system, it is not unusual that this two conditions occur with high prevalence in the same patients. Because of the similar clinical manifestations it is important to actively search for these conditions in order to achieve optimal treatment for the patients
The estimation of comorbidities and serum concentration of cardiac biomarkers in patients with chronic obstructive pulmonary disease treated with invasive or nonivasive ventilation
Cilj: Utvrditi najÄeÅ”Äe komorbiditete u pacijenata s akutnom egzcerbacijom kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti (KOPB) koji su lijeÄeni neinvazivnom ili invazivnom ventilacijom, ispitati serumske koncentracije N-terminalnog fragmenta moždanog natriuretskog peptida (NT-proBNP) i troponina u tih pacijenata te utvrditi utjeÄe li vrsta ventilacije na vrijednosti srÄanih biomarkera. Ispitanici i metode: Istraživanje se sastojalo od pregleda medicinske dokumentacije 41 pacijenta s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom
ili invazivnom ventilacijom u SveuÄiliÅ”noj bolnici za pluÄne bolesti i alergije Golnik. Rezultati: NajÄeÅ”Äi komorbiditeti pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a bili su arterijska hipertenzija, srÄano zatajenje i ishemijska bolest srca. U pacijenata s akutnom egzacerbacijom
KOPB-a lijeÄenih neinvazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 23 pacijenta (100 %), a troponina u 3 pacijenta (14 %). U pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a lijeÄenih invazivnom ventilacijom vrijednosti NT-proBNP-a bile su poviÅ”ene u 17 (94 %) pacijenata, a troponina u 7 pacijenata (39 %). Nije uoÄena statistiÄki znaÄajna razlika u serumskoj koncentraciji NT-proBNP-a i troponina izmeÄu pacijenata koji su lijeÄeni neinvazivnom, odnosno invazivnom ventilacijom. Rasprava i zakljuÄak: S obzirom na anatomsku i funkcijsku povezanost koja postoji izmeÄu srca i pluÄa te zajedniÄke Äimbenike rizika u pacijenata s KOPB-om se uÄestalo javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava, osobito ishemijska bolest srca i srÄano zatajenje. NaÅ”i rezultati pokazuju da se srÄano
zatajenje i ishemija miokarda uÄestalo javljaju u pacijenata s akutnom egzacerbacijom KOPB-a. UzevÅ”i u obzir da se ove dijagnoze prezentiraju sliÄnom kliniÄkom slikom potrebno je pratiti serumske koncentracije srÄanih biomarkera (NT-proBNP-a i troponina) kako bi se ovim pacijentima osiguralo optimalno lijeÄenje.Aim: To determine the most common comorbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD) treated with invasive or nonivasive ventilation, investigate serum concentration of cardiac biomarkers (N-terminal pro-brain natriuretic peptide or NT-proBNP and troponin) in these patients and analyze if type of ventilation affects serum concentrations of cardiac biomarkers. Patients and methods: We analyzed 41 medical records of patients with acute exacerbation of COPD treated with nonivasive or invasive ventilation in University hospital for pulmonary disease and alergies Golnik. Results: The most common comorbidities were arterial hypertension, chronic heart failure and ischemic heart disease. In COPD patients with acute exacerbation treated with nonivasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 23 (100 %) patient and troponin levels were elevated in 3 (14 %) patients. In COPD patients with acute exacerbation treated with invasive ventilation NT-proBNP levels were elevated in 17 (94 %) patients and troponin levels were elevated in 7 (39 %) patients. When comparing NT-proBNP and troponin levels between COPD patients with acute exacerbation treated with noninvasive ventilation and those treated with invasive ventilation the statistically significant difference was not found. Discussion and conclusion: Taking into consideration the common risk factors for development od COPD and cardiovascular diseases, in combination with anatomical and functional relation that exists between cardiovascular and pulmonary system, it is not unusual that this two conditions occur with high prevalence in the same patients. Because of the similar clinical manifestations it is important to actively search for these conditions in order to achieve optimal treatment for the patients
Mnenje za spremljanje bolnikov po preboleli covidni pljuÄnici
PljuÄnica je najpogostejÅ”i vzrok za težji potek okužbe z virusom SARS-CoV-2 in s hospitalizacijo. Potek covidne pljuÄnice je lahko razliÄen; infiltrati, vidni na rentgenski sliki, se lahko resorbirajo spontano, vÄasih pa je potrebno zdravljenje s sistemskimi glukokortikoidi. Ob odpustu iz bolniÅ”nice zdravljenje obiÄajno Å”e ni konÄano, zato je Združenje pulmologov Slovenije v želji po enotnem obravnavanju bolnikov s covidno pljuÄnico izdelalo mnenje za obravnavo in sledenje bolnikov po odpustu iz bolniÅ”nice. Zavedamo se, da ob novi bolezni ne gre za dokonÄno mnenje, saj bodo nova spoznanja o covidni pljuÄnici zanesljivo zahtevala obnavljanje mnenj
THE ROLE OF ECHOCARDIOGRAPHY AND NT-proBNP IN PATIENTS WITH ACUTE EXACERBATION OF COPD
PolaziÅ”te.SrÄanoÅ£ilne bolesti spadaju u najÄeÅ”Äe istovremene bolesti u bolesnika s kroniÄnom opstruktivnom pluÄnom bolesti (KOPB). Pravovremena dijagnoza srÄanog popuÅ”tanja kao uzroka pogorÅ”anja ili kao prateÄe bolesti u bolesnika s KOPB-om, osobito je vaÅ£na za optimalnu obradu i lijeÄenje bolesnika.Cilj.U bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem KOPB-a (apKOPB) Å£eljeli smo ustanoviti uÄestalost disfunkcije lijeve klijetke i odrediti ulogu kardijalnih laboratorijskih biomarkera u diferencijalnoj dijagnostici apKOPB-a, te ocijeniti rizik ponovne hospitalizacije.Metode.U prospektivno istraÅ£ivanje ukljuÄili smo 127 bolesnika (70Ā±10 godina, 70% muÅ”ki), koji su imali veÄinom teÅ£ak ili vrlo teÅ£ak KOPB (110 bolesnika ā87%). Bolesnicima smo pri prijemu napravili ehokardiografiju, te pri prijemu, otpustu i 7-10 dana po otpustu uzeli krv za odreÄivanje koncentracije biomarkera: N-terminalnog moÅ£danog natriuretiÄnog peptida (NT-proBNP), troponina i cistatina. Iz bolesnikove dokumentacije prikupili smo podatke o demografskim znaÄajkama, istovremenim bolestima i farmakoloÅ”kom lijeÄenju. Ponovne smo hospitalizacije pratili 180 dana po otpustu. NumeriÄke varijablepredstavili smo s aritmetiÄkom sredinom i standardnom devijacijom. Atributivne varijablesmo predstavili kao broj i udjel u postotcima. Razlike meÄu varijablama analizirali smo pomoÄu Studentovog t-testa za neovisne uzorke, parnim t-testom i hi-kvadrattestom. UÄestalost ponovnih hospitalizacija i moÅ£ebitne Äimbenike analizirali smo pomoÄumetode preÅ£ivljavanja po Kaplan Meieru i Coxovim modelom proporcionalnih rizika. ZnaÄaj ehokardiografije i NT-proBNP-a u bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti. IVRezultati.Normalnu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke imalo je 110 (87%) bolesnika. Disfunkciju lijeve klijetke ustvrdili smo u 70 (55%) bolesnika, od kojih je veÄina imala smetnje punjenja lijeve klijetke. NT-proBNP je pri prijemu bio poviÅ”en u 76 (60%) bolesnika, a pri otpustu u 46 (36%) bolesnika. Troponin je pri prijemu bio poviÅ”en u 35 (28%) bolesnika, a pri otpustu u 24 (19%) bolesnika. Bolesnici s disfunkcijom lijeve klijetke su u svim uzorcima imali viÅ”u koncentraciju NT-proBNP (p=0,004, 0,007 i 0,019). U obje skupine bolesnika je doÅ”lo do znaÄajnog sniÅ£enja koncentracije NT-proBNP od prijema do otpusta, odnosno 7-10 dana po otpustu (p=0,006 i 0,019). Koncentracija troponina T nije bila znaÄajno razliÄita tijekom obrade bolesnika (p=0,518, 0,185 i 0,299), ali je do znaÄajnog sniÅ£enja tijekom hospitalizacije doÅ”lo u skupini s disfunkcijom lijeve klijetke (p=0,043). Bolesnike smo pratili 6 mjeseci po otpustu i u tom su vremenu ponovno hospitalizirana 53 (42%) bolesnika. Rizik za rehospitalizaciju nije bio povezan sa stupnjem bolesti po GOLD-u, disfunkcijom lijeve klijetke i s nalazima NT-proBNP. Koncentracija troponina pri otpustu je bila jedini prognostiÄki Äimbenik za rehospitalizaciju (omjer rizika 1,95, 95% granica pouzdanosti 1,04 ā3,64). Od 31 bolesnika s prethodnom diagnozom srÄanoga popuÅ”tanja, 19 (61%) bolesnika je primalo inhibitore konvertaze angiotenzina, a 14 (45%) bolesnika beta blokatore. Ciljnu dozu od ā„50% inhibitora konvertaze angiotenzina primalo je 12 (63%) bolesnika, a ciljnu dozu od ā„50% beta blokatora 7 (50%) bolesnika.ZakljuÄci.U bolesnika s apKOPB-a Äesta je disfunkcija lijeve klijetke. OdreÄivanje koncentracije kardijalnih laboratorijskih biomakera je vaÅ£no zbog procjene uzroka kliniÄkoga pogorÅ”anja bolesnika s KOPB-om. Koncentracija troponina pri otpustu je bila jedini neovisni prognostiÄki Äimbenik za ponovnu hospitalizaciju. LijeÄenje srÄane disfunkcije u bolesnika s KOPB-om nije bilo u skladu sa smjernicama.Baseline. Cardiovascular diseases are among the most important diseases that cause common co-morbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD). Diagnosis of heart failure as a cause of deterioration or as an associated disease in patients with COPD is very important for the proper and optimal patient management.Objectives.We aimed to determine the frequency of left ventricular dysfunction in patients with acute exacerbation of COPD. We wanted to evaluate the role of cardiac biomarkers in differential diagnosis of acute exacerbation and risk assessment for re-hospitalization. Method.Our prospective study included 127 consecutive patients (70 10 years, 70% male) with severe or very severe COPD (110 patients ā87%). Upon admission of patients echocardiography was performed. On admission, discharge and 7-10 days after discharge blood was drawn to determineN-terminal brain natriuretic peptide (NT-proBNP), troponin and cystatin. Information about demographic characteristics, concomitant disease, and pharmacological management was retrieved from medical records. Re-hospitalisations were observed 180 days after discharge. Numeric variables were presented with mean and standard deviation. Attribute variables were presented as number and percentage shares. Differences between variables were analyzed using Studentās t-test for independent samples, paired t-test and Ļ2 test. Frequency and possible factors of re-hospitalization were analyzed with Kaplan Meier method and Cox proportional risk model. ZnaÄaj ehokardiografije i NT-proBNP-a u bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti. VIResults.Normal left ventricular ejection fraction had 110 (87%) patients. Left ventricular dysfunction was observed in 70 (55%) patients, where most of them had abnormal left ventricular filling. NT-proBNP was elevated at admission in 76 (60%) patients and in remission in 46 (36%) patients. Troponin was elevated at admission in 35 (28%) patients and at discharge in 24 (19%) patients. Higher concentration of NT-proBNP (p=0.004, 0.007 and 0.019) was observed in patients with left ventricular dysfunction. There was a significant reduction in concentration of NT-proBNP in both groups of patients; from admission until discharge, or 7-10 days after discharge (p=0.006 and 0.019). Concentration of troponin T was not significantly different during the treatment of patients (p=0.518, 0.185 and 0.299), however significant reduction occurred in the group with left ventricular dysfunction (p=0.043). Patients were assessed 6 months after discharge and 53 (42%) patients were re-hospitalized. The risk of hospitalization was not associated with the level of disease by Gold, left ventricular dysfunction or concentration of NT-proBNP. Concentration of troponin at discharge was the only factor to predict adverse prognosis (hazard ratio 1.95, 95% confidence interval 1.04 ā3.64). Of 31 patients with a prior diagnosis of heart failure 19 (61%) patients were receiving ACE inhibitors and 14 (45%) patients betaāblocker. Target dose of ā„50% of the ACE inhibitor received 12 (63%) patients, target dose of ā„50% of beta-blocker received 7 (50%) patients.Conclusions.In patients with acute exacerbation of COPD, left ventricular dysfunction is frequent. Determination of cardiac biomarkers is important to identify the cause of clinical deterioration in patients with COPD. Concentration of troponin at discharge was the only independent prognostic factor for re-hospitalization. Treatment of cardiac dysfunction in patients with COPD is at the moment not in accordance with guidelines
THE ROLE OF ECHOCARDIOGRAPHY AND NT-proBNP IN PATIENTS WITH ACUTE EXACERBATION OF COPD
PolaziÅ”te.SrÄanoÅ£ilne bolesti spadaju u najÄeÅ”Äe istovremene bolesti u bolesnika s kroniÄnom opstruktivnom pluÄnom bolesti (KOPB). Pravovremena dijagnoza srÄanog popuÅ”tanja kao uzroka pogorÅ”anja ili kao prateÄe bolesti u bolesnika s KOPB-om, osobito je vaÅ£na za optimalnu obradu i lijeÄenje bolesnika.Cilj.U bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem KOPB-a (apKOPB) Å£eljeli smo ustanoviti uÄestalost disfunkcije lijeve klijetke i odrediti ulogu kardijalnih laboratorijskih biomarkera u diferencijalnoj dijagnostici apKOPB-a, te ocijeniti rizik ponovne hospitalizacije.Metode.U prospektivno istraÅ£ivanje ukljuÄili smo 127 bolesnika (70Ā±10 godina, 70% muÅ”ki), koji su imali veÄinom teÅ£ak ili vrlo teÅ£ak KOPB (110 bolesnika ā87%). Bolesnicima smo pri prijemu napravili ehokardiografiju, te pri prijemu, otpustu i 7-10 dana po otpustu uzeli krv za odreÄivanje koncentracije biomarkera: N-terminalnog moÅ£danog natriuretiÄnog peptida (NT-proBNP), troponina i cistatina. Iz bolesnikove dokumentacije prikupili smo podatke o demografskim znaÄajkama, istovremenim bolestima i farmakoloÅ”kom lijeÄenju. Ponovne smo hospitalizacije pratili 180 dana po otpustu. NumeriÄke varijablepredstavili smo s aritmetiÄkom sredinom i standardnom devijacijom. Atributivne varijablesmo predstavili kao broj i udjel u postotcima. Razlike meÄu varijablama analizirali smo pomoÄu Studentovog t-testa za neovisne uzorke, parnim t-testom i hi-kvadrattestom. UÄestalost ponovnih hospitalizacija i moÅ£ebitne Äimbenike analizirali smo pomoÄumetode preÅ£ivljavanja po Kaplan Meieru i Coxovim modelom proporcionalnih rizika. ZnaÄaj ehokardiografije i NT-proBNP-a u bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti. IVRezultati.Normalnu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke imalo je 110 (87%) bolesnika. Disfunkciju lijeve klijetke ustvrdili smo u 70 (55%) bolesnika, od kojih je veÄina imala smetnje punjenja lijeve klijetke. NT-proBNP je pri prijemu bio poviÅ”en u 76 (60%) bolesnika, a pri otpustu u 46 (36%) bolesnika. Troponin je pri prijemu bio poviÅ”en u 35 (28%) bolesnika, a pri otpustu u 24 (19%) bolesnika. Bolesnici s disfunkcijom lijeve klijetke su u svim uzorcima imali viÅ”u koncentraciju NT-proBNP (p=0,004, 0,007 i 0,019). U obje skupine bolesnika je doÅ”lo do znaÄajnog sniÅ£enja koncentracije NT-proBNP od prijema do otpusta, odnosno 7-10 dana po otpustu (p=0,006 i 0,019). Koncentracija troponina T nije bila znaÄajno razliÄita tijekom obrade bolesnika (p=0,518, 0,185 i 0,299), ali je do znaÄajnog sniÅ£enja tijekom hospitalizacije doÅ”lo u skupini s disfunkcijom lijeve klijetke (p=0,043). Bolesnike smo pratili 6 mjeseci po otpustu i u tom su vremenu ponovno hospitalizirana 53 (42%) bolesnika. Rizik za rehospitalizaciju nije bio povezan sa stupnjem bolesti po GOLD-u, disfunkcijom lijeve klijetke i s nalazima NT-proBNP. Koncentracija troponina pri otpustu je bila jedini prognostiÄki Äimbenik za rehospitalizaciju (omjer rizika 1,95, 95% granica pouzdanosti 1,04 ā3,64). Od 31 bolesnika s prethodnom diagnozom srÄanoga popuÅ”tanja, 19 (61%) bolesnika je primalo inhibitore konvertaze angiotenzina, a 14 (45%) bolesnika beta blokatore. Ciljnu dozu od ā„50% inhibitora konvertaze angiotenzina primalo je 12 (63%) bolesnika, a ciljnu dozu od ā„50% beta blokatora 7 (50%) bolesnika.ZakljuÄci.U bolesnika s apKOPB-a Äesta je disfunkcija lijeve klijetke. OdreÄivanje koncentracije kardijalnih laboratorijskih biomakera je vaÅ£no zbog procjene uzroka kliniÄkoga pogorÅ”anja bolesnika s KOPB-om. Koncentracija troponina pri otpustu je bila jedini neovisni prognostiÄki Äimbenik za ponovnu hospitalizaciju. LijeÄenje srÄane disfunkcije u bolesnika s KOPB-om nije bilo u skladu sa smjernicama.Baseline. Cardiovascular diseases are among the most important diseases that cause common co-morbidities in patients with chronic obstructive pulmonary disease (COPD). Diagnosis of heart failure as a cause of deterioration or as an associated disease in patients with COPD is very important for the proper and optimal patient management.Objectives.We aimed to determine the frequency of left ventricular dysfunction in patients with acute exacerbation of COPD. We wanted to evaluate the role of cardiac biomarkers in differential diagnosis of acute exacerbation and risk assessment for re-hospitalization. Method.Our prospective study included 127 consecutive patients (70 10 years, 70% male) with severe or very severe COPD (110 patients ā87%). Upon admission of patients echocardiography was performed. On admission, discharge and 7-10 days after discharge blood was drawn to determineN-terminal brain natriuretic peptide (NT-proBNP), troponin and cystatin. Information about demographic characteristics, concomitant disease, and pharmacological management was retrieved from medical records. Re-hospitalisations were observed 180 days after discharge. Numeric variables were presented with mean and standard deviation. Attribute variables were presented as number and percentage shares. Differences between variables were analyzed using Studentās t-test for independent samples, paired t-test and Ļ2 test. Frequency and possible factors of re-hospitalization were analyzed with Kaplan Meier method and Cox proportional risk model. ZnaÄaj ehokardiografije i NT-proBNP-a u bolesnika s akutnim pogorÅ”anjem kroniÄne opstruktivne pluÄne bolesti. VIResults.Normal left ventricular ejection fraction had 110 (87%) patients. Left ventricular dysfunction was observed in 70 (55%) patients, where most of them had abnormal left ventricular filling. NT-proBNP was elevated at admission in 76 (60%) patients and in remission in 46 (36%) patients. Troponin was elevated at admission in 35 (28%) patients and at discharge in 24 (19%) patients. Higher concentration of NT-proBNP (p=0.004, 0.007 and 0.019) was observed in patients with left ventricular dysfunction. There was a significant reduction in concentration of NT-proBNP in both groups of patients; from admission until discharge, or 7-10 days after discharge (p=0.006 and 0.019). Concentration of troponin T was not significantly different during the treatment of patients (p=0.518, 0.185 and 0.299), however significant reduction occurred in the group with left ventricular dysfunction (p=0.043). Patients were assessed 6 months after discharge and 53 (42%) patients were re-hospitalized. The risk of hospitalization was not associated with the level of disease by Gold, left ventricular dysfunction or concentration of NT-proBNP. Concentration of troponin at discharge was the only factor to predict adverse prognosis (hazard ratio 1.95, 95% confidence interval 1.04 ā3.64). Of 31 patients with a prior diagnosis of heart failure 19 (61%) patients were receiving ACE inhibitors and 14 (45%) patients betaāblocker. Target dose of ā„50% of the ACE inhibitor received 12 (63%) patients, target dose of ā„50% of beta-blocker received 7 (50%) patients.Conclusions.In patients with acute exacerbation of COPD, left ventricular dysfunction is frequent. Determination of cardiac biomarkers is important to identify the cause of clinical deterioration in patients with COPD. Concentration of troponin at discharge was the only independent prognostic factor for re-hospitalization. Treatment of cardiac dysfunction in patients with COPD is at the moment not in accordance with guidelines
Sonographic evaluation of unexplained pleural exudate: a prospective case series
BACKGROUND: Thoracic ultrasound may be helpful in differentiating between malignant and tuberculosis-associated pleural exudate. This study aimed to evaluate its utility in patients with unexplained pleural exudate. METHODS: Consecutive patients were screened and pleural effusion was found in 278 patients. Pleural exudate was present in 106 patients and remained undiagnosed after biochemical and cytological evaluation in 40 patients (median age 58 years, 67% men) who then underwent detailed thoracic ultrasound for the presence of complex (septated or fibrous) or anechoic patterns. Pleural needle biopsy or thoracoscopy with histological evaluation were used for definitive diagnosis. RESULTS: History, clinical characteristics and routine procedures including cytology were not helpful in differential diagnosis. Pleural specimens for histological evaluation were obtained from all 40 patients and confirmed tuberculosis in 12 patients, cancer in nine and nonspecific pleuritis in 19. Sonographic finding of a complex septal pattern was present only in patients with tuberculosis (positive predictive value 100%); anechoic appearance was suggestive of nonspecific pleuritis (positive predictive value 65%). CONCLUSIONS: Thoracic ultrasound is a useful bedside method for differentiation of the etiology of pleural exudate. When a complex septal pattern is found, pleural needle biopsy should be the next diagnostic procedure, whereas with less complex pleural sonography findings other methods should be pursue
Heat shock protein 27 as a predictor of prognosis in patients admitted to hospital with acute COPD exacerbation
Episodes of acute exacerbations are major drivers of hospitalisation and death from COPD. To date, there are no objective biomarkers of disease activity or biomarkers to predict patient outcome. In this study, 211 patients hospitalised for an acute exacerbation of COPD have been included. At the time of admission,routine blood tests have been performed including complete blood count, C-reactive protein, cardiac troponin T and NT-proBNP. Heat shock protein 27 (HSP27) serum concentrations were determined at time of admission, discharge and 180 days after discharge by ELISA. We were able to demonstrate significantly increased HSP27 serum concentrations in COPD patients at time of admission to hospital as compared to HSP27 concentrations obtained 180 days after discharge. In univariable Cox regression analyses, a HSP27 serum concentration >/= 3098 pg/mL determined at admission was a predictor of all-cause mortality at 90 days, 180 days, 1 year and 3 years. In multivariable analyses, an increased HSP27 serum concentration at admission retained its prognostic ability with respect to all-cause mortality for up to 1year follow-up. However, an increased HSP27 serum concentration at admission was not an independent predictor of long-term all-cause mortality at 3 years. Elevated serum HSP27 concentrations significantly predicted short-term mortality in patients admitted to hospital with acute exacerbation of COPD and could help to improve outcomes by identifying high-risk patients
Systemic and airway oxidative stress in competitive swimmers
Background: The environment in swimming pools, which contain chlorine, might interact with the airway epithelium, resulting in oxidative stress and/or inflammation during high intensity training periods. Methods: We evaluated pulmonary functional (metacholine challenge test, FEV1 and VC), cellular (eosinophils and neutrophils), inflammatory (FeNo, IL-5, IL-6, IL-8 and TNF-[alpha]), oxidative (8-isoprostanes) and angiogenesis factors (VEGF) in induced sputum and peripheral blood of 41 healthy non-asthmatic elite swimmers (median 16 years) during the period of high intensity training before a national championship. The second paired sampling was performed seven months later after training had been stopped for one month. Results: There was a ten-fold increase (median 82-924 pg/mlP < 0.001) in 8-isoprostanes in induced sputum and five-fold increase (median 82-924 pg/mlP < 0.001) in sera during training in comparison to the period of rest. However, there was no difference in FEV1 (113 vs 116%), VC (119 vs 118%), FeNo (median 34 vs 38 ppb), eosinophils (2.7 vs 2.9% in sputum180 vs 165 cells/[micro]l in blood), neutrophils, different cytokines or VEGF in induced sputum or sera. The only exception was TNF-[alpha], which was moderately increased in sera (median 23 vs 40 pg/mlP=0.02) during the peak training period. Almost half (18 of 41) of swimmers showed bronchial hyperresponsiveness during the peak training period (PC20 cutoff was 4 mg/ml). There was no correlation between hyperresponsiveness and the markers of oxidative stress or inflammation. Conclusions: High intensity training in healthy, non-asthmatic competitive swimmers results in marked oxidative stress at the airway and systemic levels, but does not lead to airway inflammation. However, we could not confirm that oxidative stress is associated with bronchial hyperresponsiveness (AHR), which is often observed during the peak exercise training period