Giant Aneurysm of Basilar Artery

In the article we showed the patient, a woman with unruptured giant aneurysm of basilar artery, we showed the done examinations, and therapy dilemmas about what to do in the given case. We found in literature a number of examples which suggest operation treatment, but of embolisation too, some suggest conservative treatment

Head Trauma and Posttraumatic Epilepsy in Slavonski Brod, East Croatia, 1988-2008

Posttraumatic epilepsy is result of head trauma. The aim of our research was to establish how many patients after head trauma developed posttraumatic epilepsy (PTE). Retrospectively we analyzed 50 patients with head trauma different severity in period from 1989. to 2008., which we werified radiological, electroenfephalographic, and psychical changes were established according pto psychiatric examination. From 50 patient with head trauma, 40 developed seizures (3 in the firs 24 hours and 6 after first 24 hours to the end of first week, 31 after first week). By introducing antiepileptic therapy (AETh), 30 patients were seizure free, 10 patients had 1-2 epileptic seizure monthly (EPA/CPA), 10 patients got prophylactic AETh in period 6-12 months. 14 patients developed psychical changes which were verified by psychiatrist. The experience and literature show that posttraumatic epilepsy is good for treating with 1 or 2 antiepileptic, and remission is more difficult in case psychiatric comorbidity

Smjernice za farmakološko liječenje epilepsije

SAŽETAK Međunarodne smjernice za farmakološko liječenje epilepsija općenite su, sveobuhvatne i ne prepoznaju lokalne specifičnosti poput ekonomskih i tehničkih mogućnosti u pojedinim državama, dostupnosti pojedinih antiepileptika ili drugih metoda liječenja i slično. Stoga se nameće potreba izrade nacionalnih smjernica, čiji su zapravo temelj međunarodne smjernice Internacionalne lige protiv epilepsije. Hrvatske smjernice za farmakološko liječenje epilepsija plod su suradnje svih relevantnih stručnih društava i referentnih centara u RH, na čelu s Hrvatskom ligom protiv epilepsije te Hrvatskim neurološkim društvom i Hrvatskim društvom za dječju neurologiju Hrvatskoga liječničkog zbora, a odražavaju aktualne socioekonomske i regulatorne specifičnosti u našoj zemlji, najnovije spoznaje farmakoloških profila i učinkovitosti pojedinih antiepileptika kao i ekspertna mišljenja. Antiepileptička terapija se uvodi nakon postavljanja dijagnoze epilepsije, stoga profilaktička primjena nije opravdana. Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je bolesnika informirati o prognozi bolesti, mogućnostima liječenja i samopomoći, životnim ograničenjima te mogućim neželjenim događajima. Ciljevi farmakoterapije epilepsija su potpuna kontrola napada uz izbjegavanje nuspojava te održavanje ili poboljšanje kvalitete života. Zlatni standard liječenja je monoterapija odnosno primjena adekvatnog antiepileptika u adekvatnoj dozi. Izbor i titracija lijeka su individualni, a temelje se na smjernicama za liječenje pojedinih vrsta napada, karakteristikama bolesnika i regulatorno specifičnim čimbenicima. Nakon neuspjeha inicijalne monoterapije, potrebna je reevalucija anamnestičkih i dijagnostičkih podataka te potom postupna i spora zamjena antiepileptika. Racionalna politerapija podrazumijeva kombinaciju dvaju antiepileptika različitih mehanizama djelovanja, prvog ili eventualno drugog izbora za postavljenju dijagnozu, niskoga interakcijskog potencijala, različitog profila nuspojava i sinergističkog ili aditivnog djelovanja. Zamjena generičkih ili originalnog i generičkog oblika lijeka nije preporučljiva, a poglavito nakon postizanja remisije ili prilikom uzimanja visokih doza lijeka. Ukidanje antiepileptičke terapije treba biti postupno i sporo, u slučaju politerapije jedan po jedan lijek, a u donošenju odluke o ukidanju, kao i o uvođenju antiepileptika, mora biti uključen bolesnik i njegova obitelj