Farming of bluefin tuna (Thunnus thynnus Linnaeus, 1758): development of a closed cycle production

Današnja tehnologija uzgoja tune (Thunnus thynnus) zasniva se na tovu ulovljenog mlađa. Razlog tomu je što do danas nije usavršena tehnologija umjetnog mriješćenja i uzgoja mlađa za nasad. U posljednjih dvadesetak godina iz fondova EU financirani su brojni istraživački projekti s ciljem uspostave zaokruženoga proizvodnog ciklusa, od umjetnog mriješćenja do stavljanja konzumne tune na tržište. Opsežna istraživanja fiziologije reprodukcije tune pružila su mogućnost provedbe induciranog mriješćenja i prikupljanja oplođene ikre. Istraživanja su bila usmjerena na razumijevanje procesa razvoja testisa i ovarija, utjecaja spolnih hormona na spolno sazrijevanje i uvjeta okoliša koji potiču tune na mriješćenje. No gubici u uzgoju ličinaka i mlađa i dalje su visoki. Niska stopa preživljavanja, uzrokovana kanibalizmom, neodgovarajućom hranidbom, stresom i osjetljivošću na uzgojne uvjete, onemogućuje proizvodnju mlađa u količini dostatnoj za ekonomski isplativu proizvodnju.Nowadays, the tuna (Thunnus thynnus) farming technology is based on fattening juveniles caught from natural populations. The reason is that the technology of artificial fertilization and rearing of juveniles has not been fully developed yet. In the last twenty years, numerous research projects have been financed from EU funds with the aim of establishing technology for a closed cycle production of tuna, from hatchery to market. Extensive research into the physiology of tuna reproduction provides an opportunity to implement induced spawning and collection of a fertilized egg. The research includes an understanding of testicular and ovarian development processes, the influence of sex hormones on sexual maturation, and environmental conditions that regulate spawning. Losses in larval and juvenile rearing are still high. The low survival rate, caused by cannibalism, inadequate nutrition, stress and sensitivity to breeding conditions prevent the production of juveniles in a quantity sufficient for an economically viable production

Farming of bluefin tuna (Thunnus thynnus Linnaeus, 1758): development of a closed cycle production

Današnja tehnologija uzgoja tune (Thunnus thynnus) zasniva se na tovu ulovljenog mlađa. Razlog tomu je što do danas nije usavršena tehnologija umjetnog mriješćenja i uzgoja mlađa za nasad. U posljednjih dvadesetak godina iz fondova EU financirani su brojni istraživački projekti s ciljem uspostave zaokruženoga proizvodnog ciklusa, od umjetnog mriješćenja do stavljanja konzumne tune na tržište. Opsežna istraživanja fiziologije reprodukcije tune pružila su mogućnost provedbe induciranog mriješćenja i prikupljanja oplođene ikre. Istraživanja su bila usmjerena na razumijevanje procesa razvoja testisa i ovarija, utjecaja spolnih hormona na spolno sazrijevanje i uvjeta okoliša koji potiču tune na mriješćenje. No gubici u uzgoju ličinaka i mlađa i dalje su visoki. Niska stopa preživljavanja, uzrokovana kanibalizmom, neodgovarajućom hranidbom, stresom i osjetljivošću na uzgojne uvjete, onemogućuje proizvodnju mlađa u količini dostatnoj za ekonomski isplativu proizvodnju.Nowadays, the tuna (Thunnus thynnus) farming technology is based on fattening juveniles caught from natural populations. The reason is that the technology of artificial fertilization and rearing of juveniles has not been fully developed yet. In the last twenty years, numerous research projects have been financed from EU funds with the aim of establishing technology for a closed cycle production of tuna, from hatchery to market. Extensive research into the physiology of tuna reproduction provides an opportunity to implement induced spawning and collection of a fertilized egg. The research includes an understanding of testicular and ovarian development processes, the influence of sex hormones on sexual maturation, and environmental conditions that regulate spawning. Losses in larval and juvenile rearing are still high. The low survival rate, caused by cannibalism, inadequate nutrition, stress and sensitivity to breeding conditions prevent the production of juveniles in a quantity sufficient for an economically viable production

Farming of bluefin tuna (Thunnus thynnus Linnaeus, 1758): biology, natural spawning and capture based aquaculture

Tuna (Thunnus thynnus) najveći je pripadnik porodice Scombridae. Može dosegnuti tjelesnu masu veću od 700 kg i dužinu veću od 3 m. Iznimno je dobar plivač i može plivati brzinom i do 90 km/h. Obitava u Atlantskom oceanu, Sredozemnom i Crnom moru. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas, ICCAT) populaciju dijeli na zapadnu, koja se mrijesti u Meksičkom zaljevu, i istočnu, koja se mrijesti u Sredozemnom moru. Tehnologija kaveznog uzgoja tune zasniva se na dohranjivanju izlovljene mlađi podrijetlom iz prirodne populacije. Mlađ tune lovi se na otvorenom moru okružujućim mrežama plivaricama tunolovkama i transportira do uzgojnih kaveza. Državama Europske unije (EU), radi stavljanja u uzgoj, dopušten je izlov mlađi tune tjelesne mase veće od 30 kg. Izuzetak čini Jadransko more gdje je Republici Hrvatskoj i Republici Italiji dopušten izlov jedinki najmanje tjelesne mase od 8 kg, ali isključivo radi stavljanja u uzgoj. Uzgoj ovakvih, manjih primjeraka traje i do 36 mjeseci, dok je pri nasađivanju mlađi veće tjelesne mase uzgoj znatno kraći. Ovakav sustav uzgoja zahtijeva opskrbu izlovljenom mlađi tune i malom plavom ribom kojom se tuna hrani. Izlovne kvote regulira ICCAT i one su glavni ograničavajući čimbenik povećanja proizvodnje. Smanjenjem kvota ugrozila bi se opskrba uzgajališta izlovljenom mlađi što bi dovelo u pitanje proizvodnju koja Republici Hrvatskoj donosi prihod veći od 250 milijuna kuna godišnje.Bluefin tuna (Thunnus thynnus) is the largest member of the Scombridae family. It can reach over 700 kg in weight and over 3 m in length. The bluefin tuna is native to the Atlantic Ocean, the Mediterannean and the Black Sea and its population is divided by the International Commission for Conservation of Atlantic Tunas (ICCAT) into the western stock, spawning in the Gulf of Mexico and the eastern stock, spawning in the Mediterranean Sea. Tuna farming is based on the fattening of juveniles caught from wild populations. Juveniles are caught using purse seine nets, transported, and stocked in floating net cages. European Union member countries are allowed to catch individuals larger than 30 kg, for the purpose of fattening. For Croatia and Italy, a minimum size of 8 kg applies for bluefin tuna caught in the Adriatic Sea for farming purposes only. The farming period of small juveniles lasts up to 36 months, compared to the much shorter process when larger specimens are stocked. Capture based aquaculture requires the supply of tuna juveniles and small oily fish for tuna fattening. Fishing quotas are regulated by the ICCAT and limit any increase in production. Reduction of fishing quotas would endanger the supply of farms with juvenile tuna and would jeopardize production, that earns Croatia more than 250 million HRK annually

Poredbena analiza značajki dvaju istraživačkih brodova za obavljanje eho-monitoringa sitne plave ribe

Acoustic surveys in the Adriatic Sea have been performed annually by the research vessels “Dallaporta” and “Bios”, equipped with SIMRAD echo-sounders (EK-500 and EK-60), and working with 38 kHz split-beam transducer (ES38B). Since the vessels have different characteristics and use different pelagic trawls for fish sampling, there is uncertainty regarding the comparability of the results obtained. In order to evaluate comparability of the results, a comparison between research vessels was performed. That included comparisons of vessels’ noise, acoustic data collection, and fish samples composition and size structure analyses. The noise generated by both vessels was sufficiently low to allow a single fish detection up to 200 m depth. Acoustic data collected by the two vessels showed similar trends, no significant differences in average SA-values, and highly significant correlation between SA-values. Therefore, unbiased acoustic data collected by vessels could be combined in future stock assessments. Concerning collection of fish samples, anchovy resulted as the most abundant species in the samples collected by both vessels even if size compositions of anchovy were significantly different.Eho-monitoring u jadranskome moru provodi se jednom godišnje korištenjem istraživačkih brodova “Dallaporta” i “bios”, opremljenih s ehosonderima SIMraD (ek-500 i ek-60), te pretvaračima podijeljenog snopa radnih frekvencija od 38 kHz (eS38b). Budući da ovi straživački brodovi imaju različite značajke, a koriste i različite pelagijske koće za uzorkovanje sitne plave ribe, postoje sumnje glede usporedivosti prikupljenih podataka. S ciljem procjene usporedivosti prikupljenih podataka, napravljena je usporedba u prikupljanju podataka ovim istraživačkim brodovima. Uspoređena je buka pojedinih brodova, prikupljanje akustičkih podataka, te usporedbe prikupljenih uzoraka riba s obzirom na sastav i strukturu uzoraka. utvrđeno je da buka koju proizvode oba broda je dovoljno niska da dozvoljava detekciju pojedinačnih riba do dubine od 200 m. Akustički podaci prikupljeni dvama istraživačim brodovima pokazuju slične trendove, bez značajnih razlika u srednjim Sa-vrijednostima i s vrlo značajnom povezanošću među njima. Potvrđeno je da se budućim procjenama ribljih naselja nepristrani akustički podaci ovih brodova mogu međusobno nadopunjavati. Glede prikupljanja uzoraka riba, došlo se do spoznaje da je inćun bio najzastupljenija vrsta u uzorcima koje su sakupila oba istraživačka broda iako je njihova veličinska struktura bila značajno različita

Poredbena analiza značajki dvaju istraživačkih brodova za obavljanje eho-monitoringa sitne plave ribe

Acoustic surveys in the Adriatic Sea have been performed annually by the research vessels “Dallaporta” and “Bios”, equipped with SIMRAD echo-sounders (EK-500 and EK-60), and working with 38 kHz split-beam transducer (ES38B). Since the vessels have different characteristics and use different pelagic trawls for fish sampling, there is uncertainty regarding the comparability of the results obtained. In order to evaluate comparability of the results, a comparison between research vessels was performed. That included comparisons of vessels’ noise, acoustic data collection, and fish samples composition and size structure analyses. The noise generated by both vessels was sufficiently low to allow a single fish detection up to 200 m depth. Acoustic data collected by the two vessels showed similar trends, no significant differences in average SA-values, and highly significant correlation between SA-values. Therefore, unbiased acoustic data collected by vessels could be combined in future stock assessments. Concerning collection of fish samples, anchovy resulted as the most abundant species in the samples collected by both vessels even if size compositions of anchovy were significantly different.Eho-monitoring u jadranskome moru provodi se jednom godišnje korištenjem istraživačkih brodova “Dallaporta” i “bios”, opremljenih s ehosonderima SIMraD (ek-500 i ek-60), te pretvaračima podijeljenog snopa radnih frekvencija od 38 kHz (eS38b). Budući da ovi straživački brodovi imaju različite značajke, a koriste i različite pelagijske koće za uzorkovanje sitne plave ribe, postoje sumnje glede usporedivosti prikupljenih podataka. S ciljem procjene usporedivosti prikupljenih podataka, napravljena je usporedba u prikupljanju podataka ovim istraživačkim brodovima. Uspoređena je buka pojedinih brodova, prikupljanje akustičkih podataka, te usporedbe prikupljenih uzoraka riba s obzirom na sastav i strukturu uzoraka. utvrđeno je da buka koju proizvode oba broda je dovoljno niska da dozvoljava detekciju pojedinačnih riba do dubine od 200 m. Akustički podaci prikupljeni dvama istraživačim brodovima pokazuju slične trendove, bez značajnih razlika u srednjim Sa-vrijednostima i s vrlo značajnom povezanošću među njima. Potvrđeno je da se budućim procjenama ribljih naselja nepristrani akustički podaci ovih brodova mogu međusobno nadopunjavati. Glede prikupljanja uzoraka riba, došlo se do spoznaje da je inćun bio najzastupljenija vrsta u uzorcima koje su sakupila oba istraživačka broda iako je njihova veličinska struktura bila značajno različita

Culture of Seriola dumerili in a marine ecosystem: Insights from genetic and morphometric fish traits and implications of escape events

publishedVersio

Prisutnost alohtone kamenice Crassostrea gigas u Jadranskom moru

The Pacific oyster, Crassostrea gigas, was introduced into the Europe in the late 1960s for aquaculture purposes and has since spread extensively in Mediterranean waters. For the first time, screening of the four ecologically most suitable bays along the Eastern Adriatic coast was conducted to detect the possible presence of non-native oysters. Sequencing analysis of a fragment of mitochondrial 16S rRNA was examined to demonstrate the presence of the exotic species C. gigas in the natural environments of the northern and central coastal areas of the eastern Adriatic. The likely routes of invasion are discussed and the importance of monitoring the distribution of feral C. gigas populations emphasized, with a focus on the potential direct and indirect effects on the native European flat oyster, Ostrea edulis.Japanska ili pacifička kamenica, Crassostrea gigas, uvedena je u Europu kasnih 1960-ih za potrebe akvakulture i od tada se intenzivno proširila po Mediteranu. Po prvi put je izvršen pregled četiriju ekološki najprikladnijih zaljeva istočne obale Jadrana kako bi se utvrdila prisutnost alohtone kamenice. Analiza djelomičnog fragmenta mitohondrijske 16S rRNA je korištena kako bi se molekularno identificirala egzotična vrsta C. gigas u prirodnim staništima sjevernih i središnjih obalnih područja istočnog Jadrana. Mogući invazijski putevi su raspravljani kao i važnost praćenja distribucije populacija C. gigas, s naglaskom na potencijalne izravne i neizravne učinke na autohtonu europsku plosnatu kamenicu Ostrea edulis koja obitava u Jadranskom moru

Prisutnost alohtone kamenice Crassostrea gigas u Jadranskom moru

The Pacific oyster, Crassostrea gigas, was introduced into the Europe in the late 1960s for aquaculture purposes and has since spread extensively in Mediterranean waters. For the first time, screening of the four ecologically most suitable bays along the Eastern Adriatic coast was conducted to detect the possible presence of non-native oysters. Sequencing analysis of a fragment of mitochondrial 16S rRNA was examined to demonstrate the presence of the exotic species C. gigas in the natural environments of the northern and central coastal areas of the eastern Adriatic. The likely routes of invasion are discussed and the importance of monitoring the distribution of feral C. gigas populations emphasized, with a focus on the potential direct and indirect effects on the native European flat oyster, Ostrea edulis.Japanska ili pacifička kamenica, Crassostrea gigas, uvedena je u Europu kasnih 1960-ih za potrebe akvakulture i od tada se intenzivno proširila po Mediteranu. Po prvi put je izvršen pregled četiriju ekološki najprikladnijih zaljeva istočne obale Jadrana kako bi se utvrdila prisutnost alohtone kamenice. Analiza djelomičnog fragmenta mitohondrijske 16S rRNA je korištena kako bi se molekularno identificirala egzotična vrsta C. gigas u prirodnim staništima sjevernih i središnjih obalnih područja istočnog Jadrana. Mogući invazijski putevi su raspravljani kao i važnost praćenja distribucije populacija C. gigas, s naglaskom na potencijalne izravne i neizravne učinke na autohtonu europsku plosnatu kamenicu Ostrea edulis koja obitava u Jadranskom moru

Interakcija plivarice za ulov sitne plave ribe i njenih grabežljivaca – preliminarno istraživanje u istočnom Jadranu

Due to very good collaboration with one commercial purse seiner, using “Srdelara” and operating in fishing zone G, preliminary data concerning the interaction between small pelagic purse seine fishery and its predators were obtained. According to the notes taken by experience observer on-board in period from year 2013 to 2016, seems that tunas, dolphins and swordfish were the faithful companions of purse seiner fisherman with abundance of 68.6%, 22.0% and 9.4%, respectively. Although they were present all year round, their monthly pattern of appearance indicated that less tunas were recorded in May-June, more dolphins were noted from July to October while swordfish were mostly abundant in winter (January-March). Within the investigated period, slightly increasing trend of tuna and dolphins’ appearance was recorded, although statistically not significant. Analysing possible correlation between purse seine catches and predator’s abundances, revealed that appearance of tuna had negative impact on the catches (dispersion of schools), while realised catches in presence of dolphins were quite good so it seems that they tend to round up small pelagic fish schools.Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji s ribarskim sektorom, točnije jednom komercijalnom plivaricom koja koristi plivaricu “Srdelaru” u ribolovnoj zoni G, su prikupljeni preliminarni podaci vezani uz interakciju ovog tipa ribolova i njegovih predatora. U razdoblju od 2013. do 2016. godine, prema podacima prikupljenim od strane iskusnog promatrača na palubi ove komercijalne plivarice, je utvrđeno da su tune, dupini i igluni najvjerniji pratioci ovog tipa ribolova te da je njihova abundancija redom bila 68,6%, 22,0% i 9,4%. Premda je uočeno da su navedeni grabežljivci prisutni tijekom cijele godine ipak je njihova pojavnost kolebala od mjeseca do mjeseca – najmanje tuna je zabilježeno u razdoblju od svibnja do lipnja, nešto više dupina je uočeno od srpnja do listopada, dok su igluni bili najbrojniji od siječnja do ožujka. Tijekom istraživanog razdoblja je utvrđeno blago povećanje broja tuna i dupina premda to povećanje nije bilo statistički značajno. Korelirajući ulove ostvarene istraživanom komercijalnom plivaricom i broja uočenih grabežljivaca, čini se da će u slučaju pojave tune ostvareni ulov biti manji s obzirom da ona rasprši ciljanu plovu sitne plave ribe, dok će relatvno dobar ulov ista plivarica ostvariti u prisutnosti dupina koji će uočenu plovu još više zbiti