Spatial identities of Pag Island and the southern parts of the Velebit littoral

Prostorni identitet koncept je koji ponajprije podrazumijeva posljedice percepcije prostora, svijesti o prostoru i poistovjećivanja s prostorom, odnosno doživljaj kolektivne pripadnosti određenom području ili mjestu. Najčešće je rezultat niza historijsko-geografskih, ekonomskih, prirodnih i drugih čimbenika, specifičnosti i trendova. Svi ovi čimbenici uzrokuju kod stanovništva specifično kolektivno iskustvo (doživljaj) prostora. S obzirom na raznolikost prirodno-geografskih obilježja i turbulentnost historijsko-geografskih zbivanja, može se pretpostaviti da je na teritoriju Republike Hrvatske stvorena osnova za razvoj heterogene slike prostornih identiteta koja se, među ostalim, očituje u međuodnosu njihovih pojedinih razina. U radu se proučava i analizira prostorna identifikacija stanovništva otoka Paga i južnoga dijela podvelebitskog primorja. Budući da se prema upravno-teritorijalnom ustroju radi o području razgraničenom županijskim granicama koje je i kroz povijest nerijetko bilo granično područje, u spomenutom prostoru pokušava se utvrditi izraženost pojedinih razina identiteta (lokalni, regionalni, nacionalni, itd.).The concept of spatial identity is a direct result of spatial perception, spatial conscience and identification with space, or rather an individual experience of a collective affiliation to a certain area or place. It is usually a consequence of a variety of historical-geographical, economic, natural and other factors, features and trends. All these factors create a unique collective experience of space in population that inhabits it. Considering the diversity of natural-geographic features and the turbulence of historical-geographic events, it can be assumed that within the territory of the Republic of Croatia there is a basis of development of a heterogenous network of spatial identities which manifests as an interrelation of their individual levels. The paper studies and analyzes spatial identification of Pag Island population and the one of the Southern parts of the Velebit Littoral. Due to the fact that the researched area is administratively divided by county borders and, through history, was often a bordering area, the goal is to determin the degree of individual levels of itentity (local, regional, national, etc.)

Imena ulica i trgova kao odraz zajedničkoga kulturno-povijesnog naslijeđa

This paper analyzes the nomenclature of streets in selected cities in the historical/geographical region of Dalmatia, with the aim of interpreting the presence and prominence of spatial identification levels. Dalmatia is traditionally recognized as the southern region of Croatia, not determined by state or internal administrative borders, and possessing no specific natural features which single it out as a specific region, yet it can be defined as a historical/geographical region. As a consequence, among other things, the population can be identified regionally, as a result of complex evolutionary processes and border dynamics. Therefore, this paper adopts a cultural geographic approach, in which the subject of research is the cultural landscape and selected elements: names of streets and squares (odonyms). Since they are ubiquitous and pervasive, odonyms embody complex symbolism and contribute to the creation of a community’s spatial identification. U radu se analizira ulična nomenklatura odabranih gradova na prostoru historijsko-geografske regije Dalmacije s namjerom interpretacije prisutnosti i izraženosti prostornih razina identifikacije. Budući da je prostor Južne Hrvatske u tradicionalnim shvaćanjima prepoznat kao Dalmacija te nije uokviren državnim i unutrašnjim upravnim granicama, a nema ni posebne prirodne značajke koje bi ga izdvajale kao posebnu regiju, definiran je kao historijsko-geografska regija. Iz toga proizlazi, među ostalim, regionalna identifikacija stanovništva kao rezultat složenih evolucijskih procesa i dinamike granica. Stoga je u radu zastupljen pristup kulturalne geografije u kojem je predmet istraživanja kulturni krajolik, odnosno njegovi odabrani elementi: imena trgova i ulica (hodonimi). Hodonimi zbog svoje sveprisutnosti i suptilnosti sadrže složenu simboliku te na taj način sudjeluju u kreiranju prostorne identifikacije neke zajednice.

Geography of Northern Dalmatian Islands by Josip Faričić

Na Sveučilištu u Zadru u studenom ove godine u izdanju Školske knjige i Sveučilišta u Zadru tiskana i promovirana je knjiga Geografija sjevernodalmatinskih otoka autora Josipa Faričića izvanrednog profesora na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Knjiga odnosno sveučilišni udžbenik Geografija sjevernodalmatinskih otoka je sveobuhvatno znanstveno djelo koje opširno i temeljito prikazuje i raspravlja o geografskim i socijalnim značajkama sjevernodalmatinskih otoka. Također, knjiga ima i veliku praktičnu vrijednost kao sveučilišni udžbenik, koji po širini i dubini obrade može poslužiti stručnjacima iz različitih znanstvenih disciplina, ali i svima onima koji žele saznati više o hrvatskim otocima. Riječ je o vrlo opsežnom djelu koje je usmjereno na dubinsku, teorijsko-znanstvenu i stručno-praktičnu analizu usitnjenog i raspršenog prostora kao što su otoci u sjevernom dijelu Dalmacije.The book Geography of Northern Dalmatian Islands, published by Školska knjiga and University of Zadar was printed and promoted in November, 2012. Its author is Josip Faričić, associate professor at the Department of Geography of the University of Zadar. This university textbook is a comprehensive scientific work presenting and discussing geographic and social characteristics of Northern Dalmatian islands. In addition, it is practical as a university handbook because its breadth and depth can serve experts from various disciplines, as well as everyone else who wants to find out more about Croatian islands. It is a very comprehensive book focused on deep, theoretical-scientific and expert-practical analysis of an area as dispersed as the islands in the Northern part of Dalmatia

Josip Faričić: Geografija sjevernodalmatinskih otoka

The book Geography of Northern Dalmatian Islands, published by Školska knjiga and University of Zadar was printed and promoted in November, 2012. Its author is Josip Faričić, associate professor at the Department of Geography of the University of Zadar. This university textbook is a comprehensive scientific work presenting and discussing geographic and social characteristics of Northern Dalmatian islands. In addition, it is practical as a university handbook because its breadth and depth can serve experts from various disciplines, as well as everyone else who wants to find out more about Croatian islands. It is a very comprehensive book focused on deep, theoretical-scientific and expert-practical analysis of an area as dispersed as the islands in the Northern part of Dalmatia. Na Sveučilištu u Zadru u studenom ove godine u izdanju Školske knjige i Sveučilišta u Zadru tiskana i promovirana je knjiga Geografija sjevernodalmatinskih otoka autora Josipa Faričića izvanrednog profesora na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Knjiga odnosno sveučilišni udžbenik Geografija sjevernodalmatinskih otoka je sveobuhvatno znanstveno djelo koje opširno i temeljito prikazuje i raspravlja o geografskim i socijalnim značajkama sjevernodalmatinskih otoka. Također, knjiga ima i veliku praktičnu vrijednost kao sveučilišni udžbenik, koji po širini i dubini obrade može poslužiti stručnjacima iz različitih znanstvenih disciplina, ali i svima onima koji žele saznati više o hrvatskim otocima. Riječ je o vrlo opsežnom djelu koje je usmjereno na dubinsku, teorijsko-znanstvenu i stručno-praktičnu analizu usitnjenog i raspršenog prostora kao što su otoci u sjevernom dijelu Dalmacije

Street and Square Names as Reflections of Cultural and Historical Heritage

U radu se analizira ulična nomenklatura odabranih gradova na prostoru historijsko-geografske regije Dalmacije s namjerom interpretacije prisutnosti i izraženosti prostornih razina identifikacije. Budući da je prostor Južne Hrvatske u tradicionalnim shvaćanjima prepoznat kao Dalmacija te nije uokviren državnim i unutrašnjim upravnim granicama, a nema ni posebne prirodne značajke koje bi ga izdvajale kao posebnu regiju, definiran je kao historijsko-geografska regija. Iz toga proizlazi, među ostalim, regionalna identifikacija stanovništva kao rezultat složenih evolucijskih procesa i dinamike granica. Stoga je u radu zastupljen pristup kulturalne geografije u kojem je predmet istraživanja kulturni krajolik, odnosno njegovi odabrani elementi: imena trgova i ulica (hodonimi). Hodonimi zbog svoje sveprisutnosti i suptilnosti sadrže složenu simboliku te na taj način sudjeluju u kreiranju prostorne identifikacije neke zajednice.This paper analyzes the nomenclature of streets in selected cities in the historical/geographical region of Dalmatia, with the aim of interpreting the presence and prominence of spatial identification levels. Dalmatia is traditionally recognized as the southern region of Croatia, not determined by state or internal administrative borders, and possessing no specific natural features which single it out as a specific region, yet it can be defined as a historical/geographical region. As a consequence, among other things, the population can be identified regionally, as a result of complex evolutionary processes and border dynamics. Therefore, this paper adopts a cultural geographic approach, in which the subject of research is the cultural landscape and selected elements: names of streets and squares (odonyms). Since they are ubiquitous and pervasive, odonyms embody complex symbolism and contribute to the creation of a community’s spatial identification

Böttner’s Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection from the State Archive in Zadar

U radu se najprije ukratko opisuje razvoj katastra u Dalmaciji, s posebnim osvrtom na 18. stoljeće i vladavinu providura Francesca Grimanija, po kojem je njegova Odredba o uređenju zemljišnih odnosa u Dalmaciji iz 1756. godine nazvana Grimanijev zakon, katastar iz toga doba dobio je ime Grimanijev katastar, a pripadni katastarski planovi Grimanijeve mape. Međutim, tijekom vremena ime Grimanijeve mape počelo se upotrebljavati i za neke katastarske planove iz 17. i 18. stoljeća koji nisu nastali na temelju reforme F. Grimanija. Stoga autori opisuju dostupna arhivska obavijesna pomagala iz Državnog arhiva u Zadru koja mogu pomoći pri istraživanju kartografskog materijala danas poznatog pod naslovom Grimanijeve mape. Najstarije takvo obavijesno pomagalo je Böttnerov rukopisni inventar, koji daje sistematizaciju za oko 800 karata, planova i crteža koji se čuvaju u tom arhivu. Njemu je u ovome radu posvećena posebna pozornost, iako se u njemu izrijekom ne spominju Grimanijeve mape. Međutim, bez obzira na to, treba ga uzeti u obzir jer je, premda najstariji, još uvijek u upotrebi. U Dodatku A dani su osnovni podaci o životu i radu E. Böttnera. Nakon toga obrađen je prvi put vrlo detaljno časopis Tabularium, koji je izlazio u razdoblju 1901–1904. U prvom broju tiskan je pregled arhivskoga gradiva zadarskog arhiva koji se u ovome radu posebno razmatra i dovodi u vezu s današnjim fondom Mape Grimani. To je prvi tiskani sumarni inventar Zadarskog arhiva. U Dodatku B objavljujemo prvi put cjelokupni sadržaj svih brojeva Tabulariuma. Slijedi opis internog inventara Državnog arhiva u Zadru u kojem se po prvi put pojavljuje fond katastarskih karata nazvan Mape Grimani. Zatim se analiziraju Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske iz 2006. godine te najnoviji mrežni informacijski sustav ARHiNET. Na temelju usporedbe navedenih obavijesnih pomagala donose se odgovarajući zaključci koji bi trebali pomoći budućim istraživačima. Predlaže se privremeno razlikovanje Mapa Grimani u širem i užem smislu te stvarne Mape Grimani dok se ne utvrdi bolje ime zbirke. Nadalje, predlaže se daljnje istraživanje i digitaliziranje kako karata tako i obavijesnih pomagala radi čuvanja izvornika i lakše dostupnosti podatcima.The paper briefly describes the development of cadastre in Dalmatia, with a special emphasis on the 18th century and the period of Governor Francesco Grimani’s rule. His Provision on Land Restructuring in Dalmatia from 1756 was appropriately named after him, the Grimani Law, just like the cadastre of this period was named the Grimani Cadastre and the integral cadastral plans the Grimani Maps. However, as time went by, the title Grimani Maps started being used for some 17th and 18th century cadastral plans, which did not originate from Francesco Grimani’s reform. Therefore, authors describe available archival finding aids from the State Archive in Zadar which may help in analysing cartographic material known as the Grimani Maps. The oldest finding aid is Böttner’s handwritten inventory, which provides systematization for 800 maps, plans and drawings kept in the Archive. It has been paid special attention in this paper, even though it does not specifically mention the Grimani maps. However, it should be taken into consideration since it is still in use, despite being the oldest one. Appendix A contains basic information about E. Böttner’s life and work. Afterwards, the Tabularium journal, which was published in the period 1901–1904 is analysed in detail. A review of archival material from the Zadar State Archive was published in its first issue. The material is associated with the present Grimani Maps Collection and paid considerable attention in this paper. It represents the first printed summarised inventory of the Zadar Archive. The entire content of all Tabularium issues is presented in Appendix B for the first time. A description of internal inventory of the State Archive in Zadar follows and for the first time it presents a collection of cadastral maps titled Grimani Maps. The description is followed by an analysis of a Review of Archival Funds and Collections of the Republic of Croatia from 2006, as well as the latest network information system, ARHiNET. Based on comparing the aforementioned finding aids, certain conclusions are drawn which should be helpful to future researchers. A provisional distinction of the Grimani Maps in broader as well as in narrower sense is suggested until a better title for the collection is found. Furthermore, future research, as well as digitalisation of maps and finding aids is advised in order to preserve the original and facilitate data access

SPATIAL AND SOCIAL ASPECTS OF THE 1918-1919 PANDEMIC FLU IN SPLIT

Pandemija španjolske gripe, koja je na početku 20. stoljeća zahvatila gotovo cijeli svijet, smatra se najtežom i najopasnijom epidemijom. Nije zaobišla ni prostor Hrvatske (tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije,) pa tako ni njezinu južnu primorsku regiju Dalmaciju i grad Split. U radu se na primjeru grada Splita analiziraju prostorne i demografske odrednice smrtnosti stanovništva od španjolske gripe 1918. i 1919. (tj. od ožujka 1918. do travnja 1919.). Rad se temelji na podatcima crkvenih matičnih knjiga umrlih koje se čuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te novinskim člancima. Analiza prostornog rasporeda mortaliteta u gradskim naseljima pokazala je da je na broj umrlih značajno utjecala gustoća naseljenosti, ali i društvene i gospodarske prilike ratnog i poratnog razdoblja. U radu su analizirani članci „Novog doba“ koji se odnose na španjolsku gripu zbog praćenja tijeka i širenja bolesti te iščitavanja informiranja, ali i oblikovanja javnog mišljenja. Analiza socijalnih i demografskih aspekata mortaliteta uzrokovanog pandemijom 1918. i 1919. u Splitu nije pokazala odstupanja u odnosu na druge prostore Hrvatske i svijeta. Na taj su način dobno-spolni, prostorni i socijalni okvir mortaliteta te medijski okvir analogni drugim nacionalnim i inozemnim istraživanim područjima.The Spanish flu pandemic is considered the largest and most dangerous epidemic at the beginning of the 20th century affecting most of the world today. The Spanish flu pandemic did not bypass the territory of Croatia (at the time, Croatia was part of the Austro-Hungarian Monarchy), nor its southern coastal region of Dalmatia and the city of Split. Using the example of the city Split, the paper analyses the spatial and demographic determinants of population mortality from the Spanish flu between 1918 and 1919, i.e., from March 1918 to April 1919. The paper is based on the data of the Church Death registers kept in the Archbishop’s Archives in Split and newspaper articles. The analysis of the spatial distribution of mortality within urban settlements showed that the number of deaths per urban settlemen

Objective and Subjective Indicators of the Quality of Urban Space in Požega

Cilj istraživanja jest prikazati kvalitetu životnog prostora grada Požege pomoću objektivnih i subjektivnih pokazatelja. Autorova je namjera na temelju analize objektivnih pokazatelja i statističke analize subjektivnih pokazatelja usporediti unutargradska susjedstva grada Požege. Objektivni pokazatelji prikupljeni su od uprave grada Požege i Državnog zavoda za statistiku te samostalno s interneta i zahvaljujući terenskom radu, a analizirani su uz pomoć programa za prostornu analizu ArcGis. Subjektivni pokazatelji prikupljeni su anketiranjem stanovništva tijekom terenskoga rada i pomoću online ankete na koju su ispitanici bili upućeni preko elektronične pošte. Statistička analiza dobivenih podataka provodila se pomoću statističkog programa Statistica. Istraživanje je, očekivano, pokazalo kako se ne preklapaju procjena kvalitete životnog prostora grada na temelju objektivnih i subjektivnih pokazatelja. Objektivni pokazatelji govore kako je promatrani prostor prosječne kvalitete životnog prostora, dok subjektivni govore o vrlo dobroj kvaliteti životnog prostora. Naposljetku se ukazalo na razlike između pojedinih unutargradskih mjesnih odbora.The aim of the research was to display the quality of life in the city of Požega using objective and subjective indicators. The intention of authors was basing on analysis of the objective indicators and the statistical analysis of the subjective indicators comparison of inner city neighborhoods. The objective indicators was collected from the city administrations and the Croatian Bureau of Statistics, and via the internet and fieldwork and analyzed using ArcGis. Subjective indicators were collected by a survey. The survey was conducted via fieldwork and via online surveying. Statistical analysis of the collected data was carried out using the statistical software Statistica. The research, expected, has shown that the estimate of quality of life on the basis of objective and subjective indicators do not match. Objective indicators show an average quality of life, while the subjective show a very good quality of life. Finally, the research highlighted the differences between neighborhoods