114 research outputs found

    Ekološka studija o razmnožavanju endolitskih babica na pješčenjaku tršćanskog zaljeva

    Get PDF
    The present research aimed at evaluating the importance of endolithic holes for the spawning of blennies and at studying the selection and utilization of holes by blennies in the Gulf of Trieste. The study was conducted using the all-occurrence sampling method, a non-destructive visual census method, aided by SCUBA. Resident, egg-guarding males of Lipophrys dalmatinus, Lipophrys canevae, Aidablennius sphynx, Parablennius incognitus, Parablennius zvonimiri and Parablennius rouxi were caught. Speciesspecific differences in the utilization of holes were found for species that nest in endolithic holes. Smaller species (e.g. Lipophrys dalmatinus and Lipophrys canevae) choose holes that are little larger than their heads and approximately as long as their body, which prevent small males from being dislodged by bigger ones. Bigger species that are probably less exposed to interspecific competition for holes, choose mostly holes with an entrance diameter twice as big as their head diameter and much longer than their body. Species living in shallow waters (e.g. Aidablennius sphynx) prefer hole positions exposed to daylight, while species living in deeper waters were mostly found in the shade of boulders and rocks.Cilj ovog rada je istaknuti značaj endolitskih rupa za razmnožavanje endolitskih babica i proučavanje načina odabira i uporabe istih u tršćanskom zaljevu. U radu su primjenjene metode neselektivnog uzorkovanja i vizualna metoda potpomognuta SCUBA promatranjem. Uzorkovani su primjerci mužjaka koji su čuvali polegnuta jaja od grabežljivaca. Zamjećena je različita uporaba rupa ovisno o vrsti koja se razmnožava u endolitskim rupama. Manji primjerci odabiru rupe koje su nešto veće od njihove glave i približno njihove duljine tijela što spriječava mogučnost da manji mužjaci budu istjerani iz rupe od strane većih primjeraka mužjaka. Veći primjerci koji su manje izloženi međusobnom natjecanju za rupu, pretežito biraju rupe sa ulazom čiji je dijametar otvora dvostruko veći od dijametra njihovih glava i veći je od duljine njihovih tijela. Primjerci koji žive u plitkim vodama imaju sklonosti prema rupama izloženim sunčevoj svjetlosti, dok su primjerci iz dubljeg mora pronađeni u sjenovitim mjestima ispod velikih morskih stijena

    O nalazu rijetkog i manje poznatog puža golaća Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965)(Gastropoda, Nudibranchia, Piseinotecidae) u Jadranskom moru

    Get PDF
    The paper is describing the record of a less known nudibranch Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965) in the port of Koper in November 2012. The specimen was found in the environment of dense epifauna, dominated by polyps of Aurelia aurita. Taking into consideration the available published data on this species we report on the first record of this less known nudibranch species in the Adriatic Sea.U radu se iznose podaci o manje poznatom pužu golaću Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965) pronađenom u luci Koper u studenom 2012. godine. Primjerak je pronađen u okruženju guste epifaune u kojoj dominira polip Aurelia aurita. Uzimajući u obzir raspoložive objavljene podatke o ovoj vrsti, želimo izvijestiti o ovom prvom pronalasku ove manje poznate vrste puža golaća u Jadranskom moru

    Prvi nalaz Aplysiopsis elegans (Deshayes1853) (Gastropoda Opisthobranchia: Saccoglossa) u Jadranskom moru

    Get PDF
    A specimen of Aplysiopsis elegans (Deshayes, 1853) was found by snorkeling on a beach in Rovinj (Istria, Croatia) on a belt of the red algae Halopteris scoparia in the shallow rocky coast. This species was previously recorded only at few localities in northern western Mediterranean and at the Canary Archipelago.Primjerak Aplysiopsis elegans (Dshayes, 1853) je pronađen tijekom ronjenja na plaži u Rovinju (Istra, Hrvatska) u pojasu crvene alge Halopteris scoparia na plitkoj stjenovitoj obali. Prethodni nalazi ove vrste su zabilježeni na samo nekoliko lokaliteta u sjeverno-zapadnom Sredozemlju i Arhipelagu Kanarskog otočja

    Najprikladnije vrijeme i dubina za uzorkovanje livada morske cvjetnice Cymodocea nodosa (Ucria) Ascherson, u plitkom obalnom području. Iskustva iz sjevernog Jadrana

    Get PDF
    The Lesser Neptune grass, Cymodocea nodosa, is the most common seagrass species in shallow sheltered to semi-exposed sites along the Mediterranean soft bottom. The MediSkew index was recently developed as an improvement of the CymSkew index, in order to assess the status of C. nodosa meadows correctly in view of the implementation of three European Directives. The index takes into account the length of the photosynthetic part of C. nodosa leaves, which increases from the less degraded meadow to the most degraded meadow. To adequately assess temporal and spatial trends in the status of C. nodosa meadows, including estimates of the effects of natural disturbances within marine protected areas, the MediSkew index was applied to new samples collected at 3 m and at 6 m of depth, during two months (in July and in September). The analyses are discussed in view of monitoring and conservation of C. nodosa meadows. According to the results of this study, the monitoring programme in the northern Adriatic Sea should be conducted in July, with the collection of samples at 3 m of depth. The presented sampling and assessing methodology proved to be time- and cost-effective for the evaluation of the status of C. nodosa meadows and of human-induced pressures.Čvorasta morska resa, Cymodocea nodosa, najučestalija je vrsta morske cvjetnice u plitkim zaklonjenim i poluzaklonjenim uvalama duž mediteranskog mekog dna. MediSkew indeks je nedavno razvijen kao poboljšanje indeksa CymSkew u cilju ispravne procjene stanja livada vrste C. nodosa u skladu s provedbom triju europskih direktiva. Indeks u obzir uzima duljinu foto sintetskog dijela lišća C. nodosa, koji se povećava od manje do najviše degradirane livade. Kako bi se na odgovarajući način procijenili vremenski i prostorni trendovi stanja livada vrste C. nodosa, uključujući procjene učinaka prirodnih poremećaja unutar zaštićenih morskih područja, MediSkew indeks primijenjen je na nove uzorke prikupljene na 3m dubine i na 6m dubine, tijekom srpnja i rujna. Analize su rađene s obzirom na praćenje i očuvanje livada vrsteC. nodosa. Prema rezultatima ovog istraživanja, program praćenja u sjevernom Jadranu trebao bi biti proveden u srpnju, a uzorci bi se prikupljali na 3m dubine. Prikazana metodologija uzorkovanja i procjenjivanja pokazala se vremenski i troškovno učinkovita za procjenu stanja livada vrste C. nodosa i ljudskog utjecaja na njih

    O nalazu morskog psa tupana Carcharhinus plumbeus Nardo, 1827 (Carcharhiniformes: Carcharhinidae) u srednjem Jadranu

    Get PDF
    This paper deals with a new record of a neonatal specimen of Carcharhinus plumbeus Nardo, 1827 which was collected in the middle Adriatic. This specimen probably originates from the nursery area which is located in the northern Adriatic. Evaluating the status of such a sensitive species, especially in nursery areas, represents an essential basis for their successful protection.U radu se opisuje nalaz mladunca morskog psa tupana, Carcharhinus plumbeus Nardo, 1827, ulovljenog u srednjem Jadranu. Primjerak vjerojatno potječe iz područja Sjevernog Jadrana koje je ujedno i rastilište ove vrste. Poznavanje statusa osjetljivih vrsta, poglavito u područjima koja su od važnosti za rane životne stadije, predstavlja temelj za njihovu uspješnu zaštitu

    Najprikladnije vrijeme i dubina za uzorkovanje livada morske cvjetnice Cymodocea nodosa (Ucria) Ascherson, u plitkom obalnom području. Iskustva iz sjevernog Jadrana

    Get PDF
    The Lesser Neptune grass, Cymodocea nodosa, is the most common seagrass species in shallow sheltered to semi-exposed sites along the Mediterranean soft bottom. The MediSkew index was recently developed as an improvement of the CymSkew index, in order to assess the status of C. nodosa meadows correctly in view of the implementation of three European Directives. The index takes into account the length of the photosynthetic part of C. nodosa leaves, which increases from the less degraded meadow to the most degraded meadow. To adequately assess temporal and spatial trends in the status of C. nodosa meadows, including estimates of the effects of natural disturbances within marine protected areas, the MediSkew index was applied to new samples collected at 3 m and at 6 m of depth, during two months (in July and in September). The analyses are discussed in view of monitoring and conservation of C. nodosa meadows. According to the results of this study, the monitoring programme in the northern Adriatic Sea should be conducted in July, with the collection of samples at 3 m of depth. The presented sampling and assessing methodology proved to be time- and cost-effective for the evaluation of the status of C. nodosa meadows and of human-induced pressures.Čvorasta morska resa, Cymodocea nodosa, najučestalija je vrsta morske cvjetnice u plitkim zaklonjenim i poluzaklonjenim uvalama duž mediteranskog mekog dna. MediSkew indeks je nedavno razvijen kao poboljšanje indeksa CymSkew u cilju ispravne procjene stanja livada vrste C. nodosa u skladu s provedbom triju europskih direktiva. Indeks u obzir uzima duljinu foto sintetskog dijela lišća C. nodosa, koji se povećava od manje do najviše degradirane livade. Kako bi se na odgovarajući način procijenili vremenski i prostorni trendovi stanja livada vrste C. nodosa, uključujući procjene učinaka prirodnih poremećaja unutar zaštićenih morskih područja, MediSkew indeks primijenjen je na nove uzorke prikupljene na 3m dubine i na 6m dubine, tijekom srpnja i rujna. Analize su rađene s obzirom na praćenje i očuvanje livada vrsteC. nodosa. Prema rezultatima ovog istraživanja, program praćenja u sjevernom Jadranu trebao bi biti proveden u srpnju, a uzorci bi se prikupljali na 3m dubine. Prikazana metodologija uzorkovanja i procjenjivanja pokazala se vremenski i troškovno učinkovita za procjenu stanja livada vrste C. nodosa i ljudskog utjecaja na njih

    O pojavi psa tupana, Carcharhinus plumbeus (Chondrichthyes: Carcharhinidae) u slovenskim vodama (sjeverni Jadran)

    Get PDF
    The paper deals with a new record of the juvenile sandbar shark Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) in the waters off Piran. This record confirms again the fact that the northern Adriatic Sea should be considered as a nursery area for this species. This fact, together with the general lack of knowledge on other shark species, show the need for systematic research of elasmobranch populations in the Slovenian part of the Gulf of Trieste.U ovom radu se iznosi podatak o novom nalazu juvenilnog primjerka psa tupana Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) uhvaćenom u vodama Pirana. Ovaj nalaz potvrđuje činjenicu da se sjeverni Jadran može smatrati rastilištem ove vrste. S obzirom na pomanjkanje saznanja o drugim vrstama morskih pasa nužno je sustavno istražiti populaciju hrskavičnjača u slovenskom dijelu tršćanskog zaljeva

    Pojava kirnje glavulje Polyprion americanusu Tršćanskom zaljevu (sjeverni Jadran)

    Get PDF
    On 3rd June 2018 three juvenile specimens of Polyprion americanus were captured in the Gulf of Trieste. The wreckfish is a long-lived deep-water demersal species characterized by an extended pelagic juvenile phase. The juvenile forms are recurrently recorded in the northern Adriatic and due to data deficiency for this species, original morphometric data are shown. The occurrence of P. americanus in the Gulf of Trieste is not a typical case of thermophilic species moving northward due to Mediterranean tropicalization, rather its recurrent appearance could be investigated for specific hydrological conditions coupled to its peculiar life span.Dana 3. lipnja 2018. u Tršćanskom zaljevu ulovljena su tri jedinke mlađi kirnje glavulje Polyprion americanus. Kirnja glavulja je dugovječna vrsta duboke vode, koju karakterizira produljena pelagična faza mlađi. Jedinke mlađi opetovano se bilježe u sjevernom Jadranu, a zbog nedostatka podataka za ovu vrstu, prikazani su izvorni morfometrijski podaci. Pojava P. americanus u Tršćanskom zaljevu nije tipičan slučaj termofilnih vrsta koje se kreću prema sjeveru zbog mediteranske tropikalizacije, već bi se njihov ponovljeni nalaz mogao istražiti u specifičnim hidrološkim uvjetima zajedno s osebujnim životnim vijekom ove vrste
    corecore