Višejezičnost u nastavi četverogodišnjih strukovnih škola – projekt turističkog vođenja

Uz poticanje jezičnih kompetencija, u suvremenoj nastavi stranih jezika naglasak je i na strukovnim i socijalnim vještinama. Budući da su prezentacije i javni nastupi sastavni dio radne svakodnevnice turističkih djelatnika, u sklopu nastave engleskog, njemačkog i talijanskog jezika u Srednjoj školi dr. Antuna Barca Crikvenica osmislili smo i realizirali projekt „Turističko vođenje kroz Crikvenicu”. Sve aktivnosti osmišljene su s ciljem primjene dosad stečenih znanja i vještina iz raznih područja (strani jezici, geografija, povijest i kulturna baština). Dvadeset učenika strukovne kvalifikacije hotelijersko-turistički tehničar izradilo je kratke vodiče o Crikvenici, prevedene na tri jezika, a zatim su turističkim vođenjem kroz grad pokazali razvijenost svog vokabulara, izgovor kao i primjenu stečenih spoznaja i vještina u konkretnoj situaciji interakcije s gostima u Crikvenici. Njihova motivacija i entuzijazam najbolji su dokaz da su spremni suočiti se s poslovnim izazovima koji ih čekaju

Kognitivno okvirjanje s pomočjo političnih sloganov: Kratka ocena nevtralnosti hrvaških medijev

The Croatian political scene is undergoing radical changes. Since the 2016 parliamentary election, the left-wing has gradually lost ground. One of the key roles in the political process is played by the media, which influence the voters and their choices. In this paper we analysed written texts collected during the 2016 election campaign. Among the most prominent Croatian newspapers the left-wing Novi list and the right-wing Večernji list are chosen as the focal publications. We conducted a text linguistic analysis of the political catchword (phrase, slogan) and its role in creating the political opinions of voters. The analysis provided data about the verbal, nonverbal and paraverbal text segments. These phenomena were abstracted as communicational-pragmatic and language-stylistic entities which are necessary for the successful cognitive framing of the political opinions of the public. In order to create and frame political opinions, the text producer uses subtle persuasive messages. Furthermore, at the content-related level of the text structure analysis, the communicative intention of the producer is shown, while the text function analysis shows the most common text indicators used to transmit the desired content and identifies a potential persuasive message “hidden” in the words. As a result, the number of catchwords published in line with each newspaper’s own political orientation is slightly higher than that of the other option, which shows that political neutrality is lacking in the Croatian media.The Croatian political scene is undergoing radical changes. Since the 2016 parliamentary election, the left-wing has gradually lost ground. One of the key roles in the political process is played by the media, which influence the voters and their choices. In this paper we analysed written texts collected during the 2016 election campaign. Among the most prominent Croatian newspapers the left-wing Novi list and the right-wing Večernji list are chosen as the focal publications. We conducted a text linguistic analysis of the political catchword (phrase, slogan) and its role in creating the political opinions of voters. The analysis provided data about the verbal, nonverbal and paraverbal text segments. These phenomena were abstracted as communicational-pragmatic and language-stylistic entities which are necessary for the successful cognitive framing of the political opinions of the public. In order to create and frame political opinions, the text producer uses subtle persuasive messages. Furthermore, at the content-related level of the text structure analysis, the communicative intention of the producer is shown, while the text function analysis shows the most common text indicators used to transmit the desired content and identifies a potential persuasive message “hidden” in the words. As a result, the number of catchwords published in line with each newspaper’s own political orientation is slightly higher than that of the other option, which shows that political neutrality is lacking in the Croatian media.The Croatian political scene is undergoing radical changes. Since the 2016 parliamentary election, the left-wing has gradually lost ground. One of the key roles in the political process is played by the media, which influence the voters and their choices. In this paper we analysed written texts collected during the 2016 election campaign. Among the most prominent Croatian newspapers the left-wing Novi list and the right-wing Večernji list are chosen as the focal publications. We conducted a text linguistic analysis of the political catchword (phrase, slogan) and its role in creating the political opinions of voters. The analysis provided data about the verbal, nonverbal and paraverbal text segments. These phenomena were abstracted as communicational-pragmatic and language-stylistic entities which are necessary for the successful cognitive framing of the political opinions of the public. In order to create and frame political opinions, the text producer uses subtle persuasive messages. Furthermore, at the content-related level of the text structure analysis, the communicative intention of the producer is shown, while the text function analysis shows the most common text indicators used to transmit the desired content and identifies a potential persuasive message “hidden” in the words. As a result, the number of catchwords published in line with each newspaper’s own political orientation is slightly higher than that of the other option, which shows that political neutrality is lacking in the Croatian media.The Croatian political scene is undergoing radical changes. Since the 2016 parliamentary election, the left-wing has gradually lost ground. One of the key roles in the political process is played by the media, which influence the voters and their choices. In this paper we analysed written texts collected during the 2016 election campaign. Among the most prominent Croatian newspapers the left-wing Novi list and the right-wing Večernji list are chosen as the focal publications. We conducted a text linguistic analysis of the political catchword (phrase, slogan) and its role in creating the political opinions of voters. The analysis provided data about the verbal, nonverbal and paraverbal text segments. These phenomena were abstracted as communicational-pragmatic and language-stylistic entities which are necessary for the successful cognitive framing of the political opinions of the public. In order to create and frame political opinions, the text producer uses subtle persuasive messages. Furthermore, at the content-related level of the text structure analysis, the communicative intention of the producer is shown, while the text function analysis shows the most common text indicators used to transmit the desired content and identifies a potential persuasive message “hidden” in the words. As a result, the number of catchwords published in line with each newspaper’s own political orientation is slightly higher than that of the other option, which shows that political neutrality is lacking in the Croatian media.The Croatian political scene is undergoing radical changes. Since the 2016 parliamentary election, the left-wing has gradually lost ground. One of the key roles in the political process is played by the media, which influence the voters and their choices. In this paper we analysed written texts collected during the 2016 election campaign. Among the most prominent Croatian newspapers the left-wing Novi list and the right-wing Večernji list are chosen as the focal publications. We conducted a text linguistic analysis of the political catchword (phrase, slogan) and its role in creating the political opinions of voters. The analysis provided data about the verbal, nonverbal and paraverbal text segments. These phenomena were abstracted as communicational-pragmatic and language-stylistic entities which are necessary for the successful cognitive framing of the political opinions of the public. In order to create and frame political opinions, the text producer uses subtle persuasive messages. Furthermore, at the content-related level of the text structure analysis, the communicative intention of the producer is shown, while the text function analysis shows the most common text indicators used to transmit the desired content and identifies a potential persuasive message “hidden” in the words. As a result, the number of catchwords published in line with each newspaper’s own political orientation is slightly higher than that of the other option, which shows that political neutrality is lacking in the Croatian media.Hrvaška politična scena doživlja korenite spremembe. Od parlamentarnih volitev 2016 politična levica postopoma izgublja svoj položaj. V tem procesu eno ključnih vlog igrajo mediji, ki vplivajo na volivce in njihovo izbiro. V prispevku smo analizirali pisna besedila, zbrana med volilno kampanjo 2016. Med najvidnejšimi hrvaškimi časopisi sta bila izbrana politično levo usmerjeni »Novi list« in politično desno usmerjeni »Večernji list«. Med različnimi besedilnimi zvrstmi smo izvedli besediloslovno analizo političnega slogana (parole, krilatice) in njegove vloge pri ustvarjanju političnih mnenj volivcev. V analizi so bili podani podatki o verbalnih, neverbalnih in paraverbalnih segmentih besedila. Te pojave smo obravnavali kot komunikacijsko-pragmatične in jezikovno-slogovne entitete, ki so potrebne za uspešno kognitivno okvirjanje političnih mnenj javnosti. Za ustvarjanje in okvirjanje političnih mnenj tvorec besedila uporablja subtilna prepričevalna sporočila. Na vsebinski ravni analize strukture besedila je prikazan komunikacijski namen tvorca besedila, pri čemer analiza besedilne funkcije prikazuje najpogostejše kazalnike besedila, ki se uporabljajo za prenos želene vsebine, in identificira potencialno prepričevalno sporočilo, »skrito« v besedah. Raziskava pokaže, da je število političnih sloganov, objavljenih v prid prevladujoče politične usmeritve posameznega časopisa, nekoliko večje od števila krilatic za nasprotno opcijo, kar kaže, da hrvaški medijski prostor ni politično nevtralen

Odjeci vinske industrije u znanosti

Primarni je cilj ovog rada kroz bibliometrijsku analizu dati pregled radova vezanih uz vinsku industriju od 1952. do prvoga kvartala 2022. godine. U bibliometrijskoj analizi koristilo se dvjema znanstvenim bazama: Web of Science (WoS) i Scopus. Bibliometrijska analiza ovog rada obuhvaća sveukupno 34 840 radova u bazi WoS i 44 836 radova u bazi Scopus s obzirom na ključni pojam wine, odnosno 908 radova u bazi WoS i 3341 radova u bazi Scopus uz ključni pojam wine industry, a oba se pojma pojavljuju u kategorijama sažetka, naslova i/ili ključnih riječi. Pretraživanje uključuje kategorizaciju svih znanstvenih radova, od znanstvenih članaka, knjiga pa sve do znanstvenih istraživanja. Analizirana je također frekventnost publikacija pojedinih zemalja te je utvrđeno kako zemlje koje su najveći proizvođači vina ujedno imaju najvišu znanstvenu produkciju o vinskoj industriji. Iz analize prema područjima istraživanja izdvojena su područja Business Management and Accounting i Economics, Econometrics and Finance iz baze WoS te područje Business Economics iz baze Scopus. Iz ovih je izdvojenih područja potom napravljena analiza učestalosti ostalih ključnih riječi povezanih s ključnom riječi wine industry te je prikazan popis časopisa u kojima je najveći udio radova vezan uz vinsku industriju. Osim toga, dan je i pregled institucija koje su rangirane po produktivnosti. S obzirom na navedeno, cilj ovog rada također je bio utvrditi položaj Hrvatske kao vinske zemlje te je postaviti u znanstvene okvire vinske industrije. Osim bibliometrijske analize, u ovom su radu istraženi i odnosi proizvodnje vina i znanstvene produkcije te potrošnje vina i znanstvene produkcije. Korelacija je pokazala veću povezanost između razine proizvodnje vina i znanstvene produkcije nego između razine potrošnje vina i znanstvene produkcije

Odjeci vinske industrije u znanosti

Primarni je cilj ovog rada kroz bibliometrijsku analizu dati pregled radova vezanih uz vinsku industriju od 1952. do prvoga kvartala 2022. godine. U bibliometrijskoj analizi koristilo se dvjema znanstvenim bazama: Web of Science (WoS) i Scopus. Bibliometrijska analiza ovog rada obuhvaća sveukupno 34 840 radova u bazi WoS i 44 836 radova u bazi Scopus s obzirom na ključni pojam wine, odnosno 908 radova u bazi WoS i 3341 radova u bazi Scopus uz ključni pojam wine industry, a oba se pojma pojavljuju u kategorijama sažetka, naslova i/ili ključnih riječi. Pretraživanje uključuje kategorizaciju svih znanstvenih radova, od znanstvenih članaka, knjiga pa sve do znanstvenih istraživanja. Analizirana je također frekventnost publikacija pojedinih zemalja te je utvrđeno kako zemlje koje su najveći proizvođači vina ujedno imaju najvišu znanstvenu produkciju o vinskoj industriji. Iz analize prema područjima istraživanja izdvojena su područja Business Management and Accounting i Economics, Econometrics and Finance iz baze WoS te područje Business Economics iz baze Scopus. Iz ovih je izdvojenih područja potom napravljena analiza učestalosti ostalih ključnih riječi povezanih s ključnom riječi wine industry te je prikazan popis časopisa u kojima je najveći udio radova vezan uz vinsku industriju. Osim toga, dan je i pregled institucija koje su rangirane po produktivnosti. S obzirom na navedeno, cilj ovog rada također je bio utvrditi položaj Hrvatske kao vinske zemlje te je postaviti u znanstvene okvire vinske industrije. Osim bibliometrijske analize, u ovom su radu istraženi i odnosi proizvodnje vina i znanstvene produkcije te potrošnje vina i znanstvene produkcije. Korelacija je pokazala veću povezanost između razine proizvodnje vina i znanstvene produkcije nego između razine potrošnje vina i znanstvene produkcije

Izazovi vinskog sektora u Republici Hrvatskoj

Vino je oduvijek okupljalo ljude, uz vino se ljudi druže, o vinu se uvijek može razgovarati, vino u ljudima pobuđuje razne emocije. Tako je i ova knjiga nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje kolega znanstvenika, a započela je jednim doktoratom. Tijekom tog su doktorskog istraživanja doktorandica, njezine mentorice, članovi povjerenstva i drugi kolege počeli o vinu i vinskom sektoru neobavezno razgovarati u raznim formalnim i neformalnim prigodama. Vinske su rasprave najprije dovele do nekoliko zajedno napisanih i objavljenih znanstvenih radova, dvaju sveučilišnih znanstvenih projekata, a potom i do uviđanja potrebe i želje za zajedničkim radom na knjizi. Urednici su tada pozvali autore da se zajedno upuste u pisanje znanstvene knjige posvećene vinu i vinarstvu. U radu na ovoj knjizi u konačnici je sudjelovalo 15 autora koji su se kroz tri glavna dijela knjige dotakli nekih od prepoznatih izazova vinskog sektora. Iako su vinogradarstvo i vinarstvo poljoprivredna i gospodarska aktivnost prisutna tisućljećima, tek im je u posljednjih nekoliko desetljeća posvećena značajnija istraživačka pozornost iz ekonomske perspektive. Rezultat rada vinogradara i vinara proizvodno je specifičan te podložan emocionalnim i kvalitativnim procjenama, ali je s ciljem dugotrajnog i uspješnog poslovanja potrebno dobro razumjeti i njegovu ekonomsku dimenziju. Promjene u svim sektorima gospodarstva, a posebno u poljoprivredi, koje su rezultat globalizacije, klimatskih i okolišnih promjena, tehničkog napretka, promjena u logističkim i opskrbnim lancima i posljedično kretanjima dobara u globalnoj trgovini, razvoja informacijsko komunikacijske tehnologije, promjena u strukturi i dostupnosti radne snage, značajno i ubrzano utječu na sektor čije je osnovno obilježje dugotrajan proizvodni proces. Tako je i u Republici Hrvatskoj gdje se vinogradarstvo i vinarstvo uspješno razvijaju te su važan dio lokalne tradicije, ali su posljednjih godina pod sve snažnijim pritiskom konkurenata, klimatskih promjena, promjena potrošačkih navika i drugih ekonomskih izazova. U knjizi su kroz ukupno 12 poglavlja sistematizirani i prikazani rezultati istraživanja autora iz različitih područja teorijske i poslovne ekonomije i ekonomske agronomije. Zahvaljujući značajnom trudu autora i ostvarenim istraživačkim doprinosima, ova knjiga je, prema zaključcima recenzenata, zaslužila kategorizaciju znanstvenog uredničkog djela. Autori su, kroz svoja druženja, rasprave, zajednički trud i rad identificirali i analizirali neke od ključnih izazova s kojima se vinski sektor susreće te su, pišući poglavlja u knjizi, predložili potencijalna rješenja

Izazovi vinskog sektora u Republici Hrvatskoj

Vino je oduvijek okupljalo ljude, uz vino se ljudi druže, o vinu se uvijek može razgovarati, vino u ljudima pobuđuje razne emocije. Tako je i ova knjiga nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje kolega znanstvenika, a započela je jednim doktoratom. Tijekom tog su doktorskog istraživanja doktorandica, njezine mentorice, članovi povjerenstva i drugi kolege počeli o vinu i vinskom sektoru neobavezno razgovarati u raznim formalnim i neformalnim prigodama. Vinske su rasprave najprije dovele do nekoliko zajedno napisanih i objavljenih znanstvenih radova, dvaju sveučilišnih znanstvenih projekata, a potom i do uviđanja potrebe i želje za zajedničkim radom na knjizi. Urednici su tada pozvali autore da se zajedno upuste u pisanje znanstvene knjige posvećene vinu i vinarstvu. U radu na ovoj knjizi u konačnici je sudjelovalo 15 autora koji su se kroz tri glavna dijela knjige dotakli nekih od prepoznatih izazova vinskog sektora. Iako su vinogradarstvo i vinarstvo poljoprivredna i gospodarska aktivnost prisutna tisućljećima, tek im je u posljednjih nekoliko desetljeća posvećena značajnija istraživačka pozornost iz ekonomske perspektive. Rezultat rada vinogradara i vinara proizvodno je specifičan te podložan emocionalnim i kvalitativnim procjenama, ali je s ciljem dugotrajnog i uspješnog poslovanja potrebno dobro razumjeti i njegovu ekonomsku dimenziju. Promjene u svim sektorima gospodarstva, a posebno u poljoprivredi, koje su rezultat globalizacije, klimatskih i okolišnih promjena, tehničkog napretka, promjena u logističkim i opskrbnim lancima i posljedično kretanjima dobara u globalnoj trgovini, razvoja informacijsko komunikacijske tehnologije, promjena u strukturi i dostupnosti radne snage, značajno i ubrzano utječu na sektor čije je osnovno obilježje dugotrajan proizvodni proces. Tako je i u Republici Hrvatskoj gdje se vinogradarstvo i vinarstvo uspješno razvijaju te su važan dio lokalne tradicije, ali su posljednjih godina pod sve snažnijim pritiskom konkurenata, klimatskih promjena, promjena potrošačkih navika i drugih ekonomskih izazova. U knjizi su kroz ukupno 12 poglavlja sistematizirani i prikazani rezultati istraživanja autora iz različitih područja teorijske i poslovne ekonomije i ekonomske agronomije. Zahvaljujući značajnom trudu autora i ostvarenim istraživačkim doprinosima, ova knjiga je, prema zaključcima recenzenata, zaslužila kategorizaciju znanstvenog uredničkog djela. Autori su, kroz svoja druženja, rasprave, zajednički trud i rad identificirali i analizirali neke od ključnih izazova s kojima se vinski sektor susreće te su, pišući poglavlja u knjizi, predložili potencijalna rješenja