Bolonja na hrvatski način

Iako je osnovna značajka obrazovnog sustava Republike Hrvatske horizontalna i okomita protočnost, ova se značajka još uvijek ne odnosi na obrazovanje odgajatelja. No u posljednje vrijeme događaju se pomaci i kvalitativne promjene koje su zahvatile i sustav obrazovanja hrvatskih odgajatelja

Kakav ETIČKI kodeks trebamo?

Jasna Krstović proučava različite kodekse vezane uz pedagošku struku. Pritom razlaže pojedine elemente i strukturu etičkih kodeksa analizirajući njihove poveznice. Ova vrlo pomna analiza može poslužiti kao predložak za izradu etičkog kodeksa ponašanja odgajatelja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Taj bi kodeks obuhvatio i odgovornost rukovodećeg kadra, etičku odgovornost prema studentima, odgovornost prema osmišljavanju i opremanju vježbaonica za studente, ali i prema samom području odgoja i obrazovanja u razdoblju ranog djetinjstva

TEORIJSKO-KONCEPTUALNE DILEME KOD OBRAZOVANJA UČITELJA: IZMEĐU HRVATSKOG I EUROPSKOG KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA

Establishing the idea of Europe as a joined area, as well as the society of knowledge or learning society, several questions have been brought up about integrational processes whose focus is on the harmonization of Croatian highschool educational system with educational systems of developed societies. Embracing European experiences, we are making an extent in which we outline changes in the educational system, as well as in the subsystem of eductaion teachers in Croatia. The main goal of this paper is analyzing and problematizing current questions about conceptualization of Croatian qualification frame in the context of planning and developing the programme. Refering to the context, the authors are doing their best for accepting the competent approach based on educational outcomes and The Concept of key competence , as intrinsic elements of pedagogical transformation, or, in other words, new paradigm on which the processes of planning and developing modern study programmes / curriculum for teacher education.Afirmacijom ideje Europe kao zajedničkog prostora i Europe kao društva znanja, odnosno društva koje uči, potaknuta su pitanja integracijskih procesa u središtu kojih je harmoniziranje hrvatskog visokoškolskog obrazovnog sustava sa sustavima obrazovanja u razvijenim zemljama. Pogled prema Europi važan je okvir u kojem se konceptualiziraju promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, pa tako i u podsustavu obrazovanja učitelja u Hrvatskoj. Osnovna intencija ovoga rada je analiziranje i problematiziranje aktualnih pitanja konceptualizacije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u kontekstu planiranja i razvoja programa.U tom se kontekstu autorice zalažu za prihvaćanje kompetencijskog pristupa temeljenog na ishodima učenja (Outcomes Based Education) i kompetencijama ( The concept of competence / The concept of key competences) kao intrizičnim elementima pedagoškog preokreta, odnosno svojevrsnoj novoj paradigmi na kojoj se mogu utemeljiti procesi planiranja i razvoja suvremenih studijskih programa/kurikuluma za obrazovanje učitelja

Europäische Perspektive der Lehrerausbildung oder Lehrerausbildung am Scheideweg zwischen Europäischem und Nationalem

Svjedoci smo povećane svijesti velikog dijela političke i akademske javnosti te javnog mijenja o potrebi stvaranja Europe znanja kao nezamjenjivog čimbenika društvenog i ljudskog razvoja i važne sastavnice učvršćenja i obogaćenja pripadnosti Europi, sposobnoj da svoje građane pripremi za izazove novog tisućljeća i osvješćuje ih o zajedničkim vrijednostima i pripadnosti istom društvenom i kulturnom prostoru. U svijetu koji se stalno mijenja postoji trajna potreba za prilagodbom sustava visokog obrazovanja kako bi europski prostor ostao konkurentan i sposoban djelotvorno odgovoriti na izazove globalizacije. U nastojanjima približavanja razvijenim zemljama Zapadne Europe u sklopu procesa europskih integracija i općeg procesa globalizacije, Hrvatska kao tranzicijska zemlja suočena je sa znatnim teškoćama u načinu, dinamici i sadržaju reformiranja sustava obrazovanja, a time i podsustava obrazovanja učitelja. U radu se pokušava odgovoriti na pitanje kako pratiti procese integracije i globalizacije, a istodobno očuvati vlastite tradicionalne, nacionalne i druge posebnosti te vrednote, posebice u odnosu prema razvijenoj ideji europskog profesionalizma učiteljske profesije u kontekstu kreiranja njegova obrazovnog habitusa.There is a growing public awareness, especially in political and academic circles, of the need for a knowledge society in Europe as an irreplaceable factor of social and human development. Such a society would enrich and strengthen the link between Europe and its citizens but would also enable the continent to adequately prepare its citizens for the challenges of the new millennium and raise the awareness of common values and belonging to the same social and cultural area. In a changing world there is a constant need to adjust higher education systems in order to enhance the competitiveness of the European area and enable it to respond effectively to the challenges of globalisation. In its endeavours to draw nearer to the developed countries of Western Europe through the processes of European integrations and the general process of globalisation, Croatia, as a transitional country, faces significant difficulties with education system reforms and the reforms of the teacher training subsystem, especially when it comes to their content, the way they are implemented or the dynamics of their implementation. The paper tries to help us find the way to follow integration and globalisation processes while safeguarding our own traditional, national and other idiosyncrasies and values, especially when faced with a highly developed concept of European professionalism in teaching, made manifest in teacher training and development.Wir sind Zeugen wachsenden Bewusstseins eines grossen Teils der politischen und akademischen Öffentlichkeit sowie der öffentlichen Meinung über die Notwendigkeit von Schaffung eines Wissenseuropas als unverzichtbaren Faktors der gesellschaftlichen und menschlichen Entwicklung und wichtiger Voraussetzung für die Festigung und Bereicherung eines Gefühls der Zugehörigkeit zu Europa, einem Europa, das in der Lage ist, seine Bürger auf die Herausforderungen des neuen Jahrtausends vorzubereiten und ihnen die gemeinsamen Werte und Zugehörigkeit zu demselben gesellschaftlichen und kulturellen Raum bewusst zu machen. In einer sich ständig verändernden Welt besteht ein dauerndes Bedürfnis nach der Anpassung des Hochschulbildungssystems, um die Wettbewerbsfähigkeit des europäischen Raums aufrechterhalten und wirkungsvoll auf die Herausforderungen der Globalisierung antworten zu können. In seinen Bemühungen um eine Annäherung an die hochentwickelten Länder Westeuropas muss sich Kroatien im Rahmen von europäischen Integrationsprozessen und dem allgemeinen Globalisierungsprozess mit beträchtlichen Schwierigkeiten in der Art und Weise, Dynamik und den Inhalten einer Reform des Bildungssystems, und damit auch des Subsystems der Lehrerausbildung auseinandersetzen. In der Arbeit wird versucht, die Frage zu beantworten, wie man mit den Integrations-und Globalisierungsprozessen den Schritt halten kann, ohne gleichzeitig seine eigenen traditionellen, nationalen und sonstigen Eigenheiten und Werte opfern zu müssen, besonders im Hinblick auf die entfaltete Idee von der europaweiten Professionalisierung des Lehrerberufs im Kontext der Schaffung seines Bildungshabitus

Metodički kolegiji kao pretpostavke osposobljavanja studenata za planiranje i razvoj istraživačko-spoznajnih aktivnosti u vrtiću

Dr. sc. Jasna Krstović problematizira integrativnost različitih metodičkih kolegija u okviru novog profesionalnog osposobljavanja odgajatelja. Kolika je integracija doista između različitih metodika postignuta i kako ona utječe na provedbu integrativnog, holističkog pristupa u praksi odgoja i obrazovanja, pročitajte u ovom članku

Vjera u dijete i njegov odgoj

Dijete, vrtić, obitelj obilježava 15. jubilej izlaženja na hrvatskoj predškolskoj sceni. U lipnju 1995. godine objavljen je prvi broj, naš prvijenac, pa je sada prigoda da mu nakon punih 15 godina kontinuiranog izlaženja, u koje je utkano puno entuzijazma, kreativnosti i rada, posvetimo dužnu pažnju. Prilika je to da se osvrnemo na njegove začetke, povijest i ciljeve, te da procijenimo njegovu dosadašnju uspješnost i promislimo pravce daljnjeg djelovanja. Kroz tekst će vas voditi i izjave studenata, profesora, odgajatelja i roditelja o njegovu dosadašnjem djelovanju

WERTESYSTEM BEI ERWACHSENEN. ERZIEHUNGSPRAXIS UND KINDESENTWICKLUNG

Istraživanja 7o-ih i 8o-ih godina aktualizirala su problem odrastanja i razvoja djece u sklopu učenja kojih je zajednička osobina isticanje bitnosti ranog djetetovog iskustva s odraslima i međusobnog djelovanja internaliziranog modela odraslih i osobina djeteta. U radu se razmatraju vjerovanja (o djetetu, razvoju, odgoju) i ponašanja odraslih - roditelja i odgojitelja, njihovi mogući učinci u odgajanju odnosno razvoju djece te mogući i stvarni kontrasti u odnosu roditelji - neroditelji. Opća dominantna pitanja u istraživanjima implicitne pedagogije roditelja tiču se naravi roditeljskih vjerovanja, njihovog podrijetla, odnosa između vjerovanja i ponašanja, veze između vjerovanja roditelja i djetetovog razvoja. Roditeljeva vjer6vanja o djetetovu razvoju te njegova procjena djetetovih mogućnosti utječe na način ponašanja: sofisticiraniji sustav roditeljevog vjerovanja i točnija procjena rezultirat će njegovim adaptivnijim ponašanjem. Tumačenje naravi vjerovanja, njihovog odnosa prema konkretnom ponašanju te njihovih razvojnih učinaka pretpostavlja uvažavanje činjenica o kulturnoj pozadini vjerovanja i motiva cijsko afektivnim potrebama roditelja. Istraživanje implicitne pedagogije odgojitelja na razini ciljeva i osobina djeteta govore o prividnoj suglasnosti između programskih ciljeva i ciljeva odgojitelja, o socijalizaciji kao temeljnoj vrijednosti te o tome da odgojitelji preferiraju one osobine koje su preduvjet uspostavljanja komunikacije i ostvarivanja odgojnih utjecaja. Narav i stupanj konzistentnosti vrijednosnog sustava i ponašanja roditelja i odgojitelja uvjetuju kontinuitet i/ili diskontinuitet odgoja. Konkretnije, vrijednosni sustav roditelja i odgojitelja i njihova odgojna praksa osnovne su determinante uijecaja na djetetovo ponašanje i njegov razvoj.Research during the 70s and 80s pointed towards the problem of children\u27s growing up and developing within the process of learning, the common characteristics of which are the importance of the child\u27s early experience with aduits and mutual interaction of the adult model and characteristics of children. In this work, we study the behaviour and beliefs (about the child, the child\u27s development and education) of aduits - parents and educators, their possible effects in the up-bringing of children as well as contrasts of the parents - non parents relationship. General dominant issues in the research of the implicit pedagogy of parents deal with the character od parental beliefs, their origin and relationship between beliefs and behaviour, and link between the belief of the parent and the child\u27s development. Parental belief of the child\u27s development and his estimation of the child\u27s capability affects the way of behaviour: a more sophisticated system of parental belief and more accurate estimation (evaluation) will result in more adaptable behaviour. Analysis of the nature of beliefs, their relationship to concrete behaviour and their effects of development show the importance of the cultural background of beliefs and motivational - affective needs of the parents. Research of the implicit pedagogy of educators concerning the goals and characteristics of children show the iIIusory co-ordination between program goals and the goals of educators, and also tell us about sociaIization as the basic value, as well as indicate that the educators prefer those features of children which are necessary for communication and the realisation of the purpose of education. The nature and degree of consistency of the system of evaluation and behaviour of parents and educators determine the continuity and/or discontinuity of education, lt means that the system of evaluation of parents and educators and their educational practice are the basic determinants that affect the child\u27s behaviour and development.Forschungsarbeiten der 7Der und aDer Jahre haben das Problem des Erwachsenwerdens und der Entwicklung des Kindes im Rahmen von Lernprozessen aktualisiert. Allen diesen Forschungsarbeiten war der Hinweis gemeinsam, wie wichtig eine frOhe Erfahrung des Kindes im Umgang mit Erwachsenen und die Wechselwirkung zwischen Erwachsenen- und Kindeseigenschaften (im internalisierten Modeli) seien. Die Arbeit untersucht das Verhalten von Erwachsenen - Eltern und Erziehern -, ihre Ansichten (Ober Kinder, Kindesentwicklung und -erziehung), mogliche Auswirkungen auf Erziehung bzw. Entwicklung des Kindes sowie mogliche und echte Kontraste im Vergleich von Eltern und Nicht-Eltern. Die allgemein in Untersuchungen zur impliziten elterlichen Padagogik vorherrschenden Fragen betreffen Art und Ursprung elterlicher Erziehungsansichten, das Verhaltnis zwischen solchen Ansichten und tatsachlichem Erziehungsverhalten sowie das Verhaltnis zwischen elterlichen Ansichten und der Entwicklung des Kindes. Die Einstellung der Eltern zur Entwicklung ihres Kindes und ihre Einschatzungen seiner Moglichkeiten beeinflussen das elterliche Verhalten: je sophistizierter die elterlichen Ansichten und je genauer ihre Einschatzungen sind, desto anpassungsfahiger trete n sie ihrem Kind gegenOber auf. Eine Interpretation der Einstellungen und des Erziehungsverhaltens der Eltern sowie der Auswirkungen auf die Kindesentwicklung setzt voraus, dar.. man den kulturellen Hintergrund dieser Einstellungen und die motivationsbegrOndeten und affektiven BedOrfnisse der Eltern berOcksichtigt. Untersuchungen zur impliziten Padagogik von Erziehern auf der Ebene der Erziehungsziele und der Kindeseigenschaften verweisen auf eine scheinbare Obereinstimmung von programmatischen Erziehungszielen mit den Zielen der Erzieher, ferner auf die Sozialisierung als das Hauptziel sowie darauf, dar.. Erzieher bei Kindern jene Eigenschaften bevorzugen, die die Voraussetzung zur Kommunikation und Verwirklichung von Erziehungszielen darstellen. Die Konsistenz des Wertesystems und des Verhaltens von Eltern und Erziehern ist Voraussetzung fur die Kontinuitat und/oder Diskontinuitat in der Erziehung. Das heir..t konkret, dar.. das Wertesystem von Eltern und Erziehern sowie die Erziehungspraxis selbst das Verhalten und die Entwicklung des Kindes auf entscheidende Weise beeinflussen

Projekcija modela obrazovanja pedagoga za rad u organizacijama predškolskog odgoja : doktorska disertacija

Sažetak disertacije "Projekcija modela obrazovanja pedagoga za rad u organizacijama predškolskog odgoja" nije dostupan

Projekcija modela obrazovanja pedagoga za rad u organizacijama predškolskog odgoja : doktorska disertacija

Sažetak disertacije "Projekcija modela obrazovanja pedagoga za rad u organizacijama predškolskog odgoja" nije dostupan