Glasserova teorija izbora u interpersonalnoj komunikaciji

Cilj ovog istraživanja je prepoznavanje principa Teorije izbora u interpersonalnoj komunikaciji u partnerskom odnosu te opisati što predstavlja doživljaj zadovoljstva interpersonalnom komunikacijom u trenutnom odnosu i kakvi komunikacijski obrasci narušavaju kvalitetan odnos. U prvom dijelu rada daje se pregled nekih od istraživanja na području interpersonalne komunikacije te uvid u postavke Teorije izbora. Zatim slijedi diskusija dobivenih podataka, potencijalnih prepreka u istraživanju, opis načina na koji su riješene i moguća iskoristivost rezultata istraživanja. Istraživanje je potvrdilo glavnu hipotezu koja tvrdi da korištenje aksioma Teorije izbora doprinosi osjećaju zadovoljstva trenutnim odnosom. Nadalje, rezultati istraživanja predstavljeni u ovom radu mogu biti od koristi za psihoterapijski pravac Realitetne terapije jer rezultati svjedoče o primjenjivosti i učinkovitosti Teorije izbora (na kojoj počiva Realitetna terapija) u procesu samorazvoja i povećanja zadovoljstva unutar odnosa/interpersonalne komunikacije. Naime, dobivenim odgovorima na istraživačka pitanja, dobio se konkretniji uvid u moguću efektivnost primjene aksioma Teorije izbora u interpersonalne procese, a potvrđenom glavnom hipotezom potvrdila se učinkovitost primjene aksioma Teorije izbora u interpersonalnoj komunikaciji. Također, ovaj rad ima za cilj produbiti saznanja o takvoj vrsti komunikacije u bliskim odnosima koja je iznimno kompleksna i time izazovna za proučavanje.The aim of this study is to identify the principles of Choice Theory in interpersonal communication in the partnership and also to describe what contributes to satisfaction during interpersonal communication in the current relationship and what communication patterns impair quality relationship. The first part of the paper provides an overview of some of the research in the field of interpersonal communication and lays out basic principles of the Choice Theory. This will be followed by a discussion about acquired data, potential obstacles in the research with description of how they were overcame and possible utilization of research results. The research confirmed the main hypothesis which argues that the use of Choice Theory axioms contributes to the feeling of pleasure with the current relationship. Furthermore, the research results presented in this paper may be useful for Reality Therapy, a psychotherapeutic school based on Choice theory, since results confirm that Choice Theory is applicabile and effective in the process of self-development and increasing satisfaction within the relationship / interpersonal communication. The answers present a more concrete insight into potential effectivnes of applying Choice Theory axioms to interpersonal processes, while confirming the main hypotesis also confirmed the effectivness of applying the Choice Theory axioms to interpersonal communication. This paper also seeks to broaden our knowledge on such communication in close relationships which is extraordinary complex and therefore challenging to study

The Role and Importance of Branding Traditional Performance Art, Taking the Example of the Lado Ensemble

U današnjem globaliziranom svijetu u kojem se komunikacijski i marketinški stručnjaci bore za pozornost javnosti, u svijetu opterećenom informacijama do tolike mjere da se javlja efekt apatije na poruke oglašivača, brendiranje postaje jednim od ključnih faktora uspjeha tvrtki, proizvoda i usluga, među koje ubrajamo i kulturne sadržaje. Tema rada vezana je uz važnost implementacije brendiranja tradicijske umjetnosti kao kulturnog proizvoda na ovome tržištu na primjeru jedinoga profesionalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj.In today’s globalised world in which both communications and marketing experts struggle to attract public attention, in a world overloaded with information to such an extent that the apathy aspect is the response to advertisers’ messages, branding is becoming one of the key factors in the success of companies, products and services, and they also include cultural content. The theme of this paper is linked to the importance of implementing the branding of traditional art as a cultural product on this market, taking the sole professional folklore ensemble in Croatia as an example

Hand in Hand, Kolo and Lado, Together Again

Nakon 27 godina duge pauze u suradnji, dva profesionalna, nacionalna, folklorna ansambla, iz Hrvatske Lado i iz Srbije Kolo, odlučili su realizirati zajednička dva cjelovečernja programa pod simboličnim nazivom – Ruku pod ruku, kao inicijalni projekt s perspektivom daljnje zajedničke suradnje. Zajednički koncerti održani su 8. travnja 2016. u Narodnom pozorištu u Beogradu i tjedan dana kasnije, 15. travnja, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Više od 100 umjetnika obaju ansambala prikazalo je tradicijske plesove, pjesme i glazbu s područja Srbije i Hrvatske pred posve ispunjenim gledalištima matičnih nacionalnih kazališnih kuća. Posljednji zajednički nastup profesionalnih folklornih ansambala na području bivše države održan je 7. rujna 1989., u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu, a na tom su koncertu, uz Lado i Kolo, sudjelovali i folklorni ansambl Kosova Šota i makedonski ansambl Tanec. Koncerti su održani pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Turističke zajednice grada Zagreba, a na zajedničku inicijativu direktora Kola Vladimira Dekića i ravnatelja Ansambla Lado Krešimira Dabe. Osim opisane obnovljene suradnje Kola i Lada, u ovom radu donosi se i kratka analiza medijskog izvještavanja u Hrvatskoj o ovome projektu te pregled nastavka suradnje, kao i autorovo osobno promišljanje o perspektivama u budućnosti.After a 27-year break in cooperation, two professional national folklore ensembles, from Croatia Lado and from Serbia Kolo, decided to realize two joint evening programs under the symbolic name – Hand in Hand – to initiate further cooperation. Joint concerts were held on April 8, 2016 at the National Theater in Belgrade and a week later, on April 15, at the Croatian National Theater in Zagreb. More than 100 artists from both ensembles performed traditional dances, songs and music from Serbia and Croatia in front of fully occupied auditoriums of the national theater. The last joint performance of professional folklore ensembles in former Yugoslavia was held on September 7, 1989, in the Great Hall of the Kolarac Endowment in Belgrade. The concerts were held under the auspices of the Ministry of Culture and Information of the Republic of Serbia, the Ministry of Culture of the Republic of Croatia, the Zagreb Tourist Board and the City of Zagreb, and on the joint initiative of colleagues and friends, Kolo\u27s Director Vladimir Dekić and me. In addition to the described renewed cooperation between Kolo and Lado, in this paper I provide a brief analysis of media coverage in Croatia on this project and an overview of the continuation of cooperation, as well as personal reflection on future prospects

The Role and Importance of Branding Traditional Performance Art, Taking the Example of the Lado Ensemble

U današnjem globaliziranom svijetu u kojem se komunikacijski i marketinški stručnjaci bore za pozornost javnosti, u svijetu opterećenom informacijama do tolike mjere da se javlja efekt apatije na poruke oglašivača, brendiranje postaje jednim od ključnih faktora uspjeha tvrtki, proizvoda i usluga, među koje ubrajamo i kulturne sadržaje. Tema rada vezana je uz važnost implementacije brendiranja tradicijske umjetnosti kao kulturnog proizvoda na ovome tržištu na primjeru jedinoga profesionalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj.In today’s globalised world in which both communications and marketing experts struggle to attract public attention, in a world overloaded with information to such an extent that the apathy aspect is the response to advertisers’ messages, branding is becoming one of the key factors in the success of companies, products and services, and they also include cultural content. The theme of this paper is linked to the importance of implementing the branding of traditional art as a cultural product on this market, taking the sole professional folklore ensemble in Croatia as an example

SOCIAL MEDIA MANAGEMENT IN THE CULTURE SECTOR, EXAMPLE OF THE LADO ENSEMBLE AND THE ETNOGRAPHIC MUSEUM IN ZAGREB

Načini na koje hrvatska tradicijska kultura uspješno pronalazi put do svojih javnosti uvelike ovise o nekolicini ustanova u kulturi koje se njome bave iz različitih perspektiva. Iako očuvanje folklornog nasljeđa zahvaljujemo lokalnim amaterskim umjetničkim skupinama i udrugama koje čuvaju svoje običaje od zaborava, institucionalizirano bavljenje tradicijom trebalo bi osigurati jamstvo dugotrajnog, sistematičnog i kontinuiranog čuvanja i predstavljanja bogate hrvatske baštine. Zato je osobito važno, u današnjem vremenu galopirajućeg razvoja informacijskih, komunikacijskih i tehnoloških procesa, uspješno komunicirati djelovanje ustanova koje se bave različitim aspektima čuvanja i predstavljanja baštine. Ovaj rad analizira upravljanje društvenim mrežama dviju takvih ustanova od nacionalnog značaja, jednu muzejsku i jednu umjetničko izvedbenu. Riječ o Etnografskom muzeju u Zagrebu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Na primjerima triju projekata svake ustanove, analizirano je upravljanje službenim Facebook profilima kroz kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja, s namjerom da se dobije što precizniji uvid u načine, taktike, a onda i rezultate upravljanja društvenim mrežama analiziranih ustanova. Iako su rezultati istraživanja i komparativne analize ukazali na prostor za poboljšanje uredničkog rukopisa na društvenim mrežama Etnografskog muzeja i Ansambla Lado, ustanovljena je i svojevrsna povezanost s komunikacijskim trendovima te metodama adaptacije pratiteljima službenih Facebook profila institucija, a koje su usklađenije s psihologijom suvremenog konzumenta narodne umjetnosti. Zaključno, na temelju ovog istraživanja ustanovama se otvara prostor za moguća poboljšanja upravljanja društvenim mrežama, sve s ciljem potencijalnog dugoročnog održavanja interesa ciljanih javnosti za tradicijsku kulturu kao neotuđivog dijela hrvatskog kulturološkog identiteta.The ways in which Croatian traditional culture successfully finds its way to its publics largely depend on several cultural institutions that deal with it from different perspectives. Although the preservation of folklore heritage is thanks to local amateur art groups and associations that keep their customs from oblivion, institutionalized tradition should ensure the guarantee of long-term, systematic and continuous preservation and presentation of the rich Croatian heritage. That is why it is especially important, in today’s time of galloping development of information, communication and technological processes, to successfully communicate the activities of institutions dealing with various aspects of heritage preservation and presentation. This paper analyzes the management of social networks of two such institutions of national importance, one museum and one artistic performance. A word about the Ethnographic Museum in Zagreb and the National Folk Dance and Song Ensemble of Croatia Lado. On the examples of three projects of each institution, the community management of official Facebook profiles was analyzed through quantitative and qualitative research methods, with the intention of gaining as accurate an insight into the ways, tactics, and then the results of community management of analyzed institutions. Although the results of the research and comparative analysis indicated room for improving the editorial manuscript on the social networks of the Ethnographic Museum and the Lado Ensemble, a kind of connection was established with communication trends and methods of adaptation to followers of official Facebook profiles of institutions. In conclusion, based on this research, institutions are opening up space for possible improvements in the community management, all with the aim of potentially long-term maintenance of public interest in traditional culture as an inalienable part of Croatian cultural identity

SOCIAL MEDIA MANAGEMENT IN THE CULTURE SECTOR, EXAMPLE OF THE LADO ENSEMBLE AND THE ETNOGRAPHIC MUSEUM IN ZAGREB

Načini na koje hrvatska tradicijska kultura uspješno pronalazi put do svojih javnosti uvelike ovise o nekolicini ustanova u kulturi koje se njome bave iz različitih perspektiva. Iako očuvanje folklornog nasljeđa zahvaljujemo lokalnim amaterskim umjetničkim skupinama i udrugama koje čuvaju svoje običaje od zaborava, institucionalizirano bavljenje tradicijom trebalo bi osigurati jamstvo dugotrajnog, sistematičnog i kontinuiranog čuvanja i predstavljanja bogate hrvatske baštine. Zato je osobito važno, u današnjem vremenu galopirajućeg razvoja informacijskih, komunikacijskih i tehnoloških procesa, uspješno komunicirati djelovanje ustanova koje se bave različitim aspektima čuvanja i predstavljanja baštine. Ovaj rad analizira upravljanje društvenim mrežama dviju takvih ustanova od nacionalnog značaja, jednu muzejsku i jednu umjetničko izvedbenu. Riječ o Etnografskom muzeju u Zagrebu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Na primjerima triju projekata svake ustanove, analizirano je upravljanje službenim Facebook profilima kroz kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja, s namjerom da se dobije što precizniji uvid u načine, taktike, a onda i rezultate upravljanja društvenim mrežama analiziranih ustanova. Iako su rezultati istraživanja i komparativne analize ukazali na prostor za poboljšanje uredničkog rukopisa na društvenim mrežama Etnografskog muzeja i Ansambla Lado, ustanovljena je i svojevrsna povezanost s komunikacijskim trendovima te metodama adaptacije pratiteljima službenih Facebook profila institucija, a koje su usklađenije s psihologijom suvremenog konzumenta narodne umjetnosti. Zaključno, na temelju ovog istraživanja ustanovama se otvara prostor za moguća poboljšanja upravljanja društvenim mrežama, sve s ciljem potencijalnog dugoročnog održavanja interesa ciljanih javnosti za tradicijsku kulturu kao neotuđivog dijela hrvatskog kulturološkog identiteta.The ways in which Croatian traditional culture successfully finds its way to its publics largely depend on several cultural institutions that deal with it from different perspectives. Although the preservation of folklore heritage is thanks to local amateur art groups and associations that keep their customs from oblivion, institutionalized tradition should ensure the guarantee of long-term, systematic and continuous preservation and presentation of the rich Croatian heritage. That is why it is especially important, in today’s time of galloping development of information, communication and technological processes, to successfully communicate the activities of institutions dealing with various aspects of heritage preservation and presentation. This paper analyzes the management of social networks of two such institutions of national importance, one museum and one artistic performance. A word about the Ethnographic Museum in Zagreb and the National Folk Dance and Song Ensemble of Croatia Lado. On the examples of three projects of each institution, the community management of official Facebook profiles was analyzed through quantitative and qualitative research methods, with the intention of gaining as accurate an insight into the ways, tactics, and then the results of community management of analyzed institutions. Although the results of the research and comparative analysis indicated room for improving the editorial manuscript on the social networks of the Ethnographic Museum and the Lado Ensemble, a kind of connection was established with communication trends and methods of adaptation to followers of official Facebook profiles of institutions. In conclusion, based on this research, institutions are opening up space for possible improvements in the community management, all with the aim of potentially long-term maintenance of public interest in traditional culture as an inalienable part of Croatian cultural identity

Pozicioniranje „PR stunt-a“ u strateškom komuniciranju visokog školstva

“PR stunt” or „Publicity Stunt“ is a carefully planned event with the aim of drawing public attention to the organizers of the stunt or to another goal of the stunt organization. The reasons for considering the use of a promotional stunt have a great potential for a return to investment and the “earnings” from unpaid advertisements in the media which spontaneously reported that something interesting had happened. Apart from the media themselves, the general public also significantly contributes to the spread of publicity through stunts, so that today practically everyone can record the interesting thing they come across via their smartphone and share it on the Internet. Higher education, but also general education, has transformed from a traditional centuries-old approach where the focus was on teachers and institutions to a modern mass approach where the focus is on students and studying occurs through partnership and cooperation within the learning process. The emergence of mass higher education in almost all countries of the world now implies public criticism of factors such as: the quality of lifelong learning services, the success of examinations, the management of the institution, the form of funding and the student standard. Massification is accompanied by the expansion and diversification of higher education, and the result of the latter is the emergence of competition among individual higher education institutions. Therefore, the importance of effectively conveying the message of a higher education institution to a (potential) student or his sponsor of education therefore becomes the subject of professional marketing communication. The paper provides an overview of PR Stunts in Croatia and the world and proposes thematic guidelines for their organization.„PR stunt“ ili PR akrobacija, odnosno promidžbena dosjetka je pomno planirani događaj s ciljem privlačenja pažnje javnosti na organizatore dosjetke ili na drugi cilj organizacije dosjetke. Razlozi za razmatranje upotrebe promidžbene dosjetke nalaze su u velikom potencijalu povrata na ulog te „zaradi“ od neplaćenih reklama u medijima koji su spontano izvijestili o tome da se nešto zanimljivo dogodilo. Osim samih medija, širenju publiciteta putem dosjetke značajno doprinosi i opća javnost na način da danas praktički svatko može putem svojeg smartfona trenutno zabilježiti zanimljivost na koju naiđe te ju podijeliti na internetu. Visoko školstvo, ali i školstvo u svijetu općenito, transformiralo se iz tradicionalnog višestoljetnog pristupa kada je u fokusu bio poučavatelj i institucija na suvremeni masovni pristup gdje je u fokusu student i studiranje se odvija kroz partnerstvo i suradnju unutar procesa učenja. Pojava masovnog visokog obrazovanja u skoro svim državama svijeta sada podrazumijeva javnu kritiku faktora poput: kvalitete usluge cjeloživotnog učenja, uspješnosti ispitivanja, upravljanja institucijom, oblika financiranja te studentskog standarda. Omasovljenje prati širenje i diverzifikacija visokog školstva, a rezultat potonjeg je pojava konkurencije između pojedinih visokoškolskih institucija. Važnost efektivnog prijenosa poruke visoko obrazovne institucije ka (potencijanom) studentu ili njegovom sponzoru školovanja stoga postaje predmet profesionalnog marketinškog komuniciranja. U radu se daje pregled PR Stunt-ova u Hrvatskoj i svijetu te predlažu tematske smjernice pri organizaciji istih

The role of promotion in marketing communication of traditional performing arts on the example of ensemble LADO

Ovim se radom prikazuje važnost promocije manifestacija u kulturi, odnosno važnost poticanja i razvoja različitih umjetničkih manifestacija kao uporišta za neprekidno stvaranje konkurentskih prednosti na tržištu kulture. Cilj rada je odrediti ulogu i važnost promotivne komunikacije u kulturno umjetničkim manifestacijama. Predmet marketinga nisu samo proizvodi, već i usluge, ideje i doživljaji koji se nude korisniku, tj. sve ono za što postoji ponuda i potražnja. Ansambl Lado, koji je studija slučaja u ovome radu, svojim nastupima izaziva poseban doživljaj kod gledatelja što ga, uz ostalo, čini brendom. Za onim što nudi na svojim nastupima kontinuirano se javlja i potražnja, što je toj ustanovi osiguralo dugotrajnu egzistenciju i status jedinstvenoga brenda na hrvatskomu kulturnomu tržištu. Doživljaju koji Lado stvara svojom izvedbenom djelatnošću, publika se uvijek vraća, a tomu u prilog govore pune dvorane i reakcije medija. O tomu govori i istraživanje provedeno na temu socio-demografskog prikaza posjetitelja koncerata Ansambla Lado provedenom prije održavanja koncerta Ansambla Lado u Zagrebu 2017. godine. Istraživanje je pokazalo kako je više od polovine ispitanika koji su došli na koncert prvi put došlo na nastup Lada, što svjedoči o uspješnoj promotivnoj kampanji i o dugoročnim ciljevima privlačenja nove publike.This paper shows the importance of arts events promotion, as well as the importance of encouraging and developing different kinds of artistic events as the basis for the continuous creation of competitive advantages on culture and arts market. The goal of this paper is to determine the role and importance of promotional communication in arts and cultural events. The subject of marketing is not only the products but also the services, ideas and experiences offered to the user, in other words, all for which both supply and demand exist. The performances of the Ensemble Lado, which this paper analyses, create a special experience for the audience, which among other things makes Lado a brand with long-term existence and the status of a unique and original brand on the Croatian cultural market. The audience always returns to the experience created at their performances and the full halls and the reaction of the media are solid proof of that. This is also evident in the research on the sociodemographic display of visitors to Lado\u27s concerts conducted prior to a concert in Zagreb in 2017. The research showed that more than half of the respondents who came to the concert came for the first time to their performance, testifying to a successful campaign and long-term goals of attracting a new audience

The role of promotion in marketing communication of traditional performing arts on the example of ensemble LADO

Ovim se radom prikazuje važnost promocije manifestacija u kulturi, odnosno važnost poticanja i razvoja različitih umjetničkih manifestacija kao uporišta za neprekidno stvaranje konkurentskih prednosti na tržištu kulture. Cilj rada je odrediti ulogu i važnost promotivne komunikacije u kulturno umjetničkim manifestacijama. Predmet marketinga nisu samo proizvodi, već i usluge, ideje i doživljaji koji se nude korisniku, tj. sve ono za što postoji ponuda i potražnja. Ansambl Lado, koji je studija slučaja u ovome radu, svojim nastupima izaziva poseban doživljaj kod gledatelja što ga, uz ostalo, čini brendom. Za onim što nudi na svojim nastupima kontinuirano se javlja i potražnja, što je toj ustanovi osiguralo dugotrajnu egzistenciju i status jedinstvenoga brenda na hrvatskomu kulturnomu tržištu. Doživljaju koji Lado stvara svojom izvedbenom djelatnošću, publika se uvijek vraća, a tomu u prilog govore pune dvorane i reakcije medija. O tomu govori i istraživanje provedeno na temu socio-demografskog prikaza posjetitelja koncerata Ansambla Lado provedenom prije održavanja koncerta Ansambla Lado u Zagrebu 2017. godine. Istraživanje je pokazalo kako je više od polovine ispitanika koji su došli na koncert prvi put došlo na nastup Lada, što svjedoči o uspješnoj promotivnoj kampanji i o dugoročnim ciljevima privlačenja nove publike.This paper shows the importance of arts events promotion, as well as the importance of encouraging and developing different kinds of artistic events as the basis for the continuous creation of competitive advantages on culture and arts market. The goal of this paper is to determine the role and importance of promotional communication in arts and cultural events. The subject of marketing is not only the products but also the services, ideas and experiences offered to the user, in other words, all for which both supply and demand exist. The performances of the Ensemble Lado, which this paper analyses, create a special experience for the audience, which among other things makes Lado a brand with long-term existence and the status of a unique and original brand on the Croatian cultural market. The audience always returns to the experience created at their performances and the full halls and the reaction of the media are solid proof of that. This is also evident in the research on the sociodemographic display of visitors to Lado\u27s concerts conducted prior to a concert in Zagreb in 2017. The research showed that more than half of the respondents who came to the concert came for the first time to their performance, testifying to a successful campaign and long-term goals of attracting a new audience

Producers role in cinematography on the example of the feature film „Ideš? Idem!“

Uloga producenta i njegove zadaće, odnosno odgovornosti u procesu stvaranja filmskoga djela često je nedovoljno jasno shvaćena u javnosti, a gdjekad i pogrješno protumačena, čak i od same struke. Tome zasigurno doprinosi činjenica da su, kroz rane razvojne faze hrvatske kinematografije, producentska zaduženja, kao i ona autorska, na sebe preuzimali upravo redatelji. Dakle, u početcima kreiranja filma nije bilo moguće zadovoljiti potrebne standarde zbog ograničenih resursa, ali i zbog manjka kadra koji se postepeno razvijao zajedno s branšom. Može se reći da je na našim prostorima tek u recentnoj povijesti preuzet zapadnjački model u pristupu realizaciji filma, model po kojem je producentu dodijeljena jedna od najvažnijih uloga, a koja zahtijeva ozbiljan angažman, potpunu predanost i jasno definirane odgovornosti. Ovaj rad bavi se istraživanjem upravo te uloge, obrađuje sve značajne segmente koje ona obuhvaća, a za cilj ima determinirati doprinos filmu od producenta. Osim teorijskoga pregleda, primjerom iz prakse, konkretno u slučaju dugometražnoga igranoga filma, daje se uvid u sve produkcijske korake tijekom stvaranja. U drugom dijelu ovoga rada, analitičkom obradom prikupljenih podataka koji su dobiveni putem anketnoga upitnika i dubinskoga intervjua, vrlo je jasno predočeno u kojoj je mjeri zanimanje producenta prepoznato kao relevantno te što ono podrazumijeva, kako iz perspektive samih suradnika, tako i one krajnjih korisnika, odnosno publike.The producer’s role in the process of creating a film is often not taken seriously enough, and many times is misinterpreted, even by the film industry itself. It can be said that only in recent history has our region adopted the Western model in the approach to film realization. A model in which the producer is assigned one of the most important roles, which requires strong engagement, full commitment and clearly defined responsibilities. This paper researches that role and considers all the significant segments that it covers as well as the producers contribution to the film. The first part discusses the characteristics of film production and the producer, as well as the differentiation between theater and film production. With a real-life example, specifically a case of a feature film, it provides an insight into all the production elements during creation. The second part of this paper analyses the data gathered through surveys and in-depth interviews, and goes on to show very clearly the extent to which the producer’s profession is recognized as being relevant and what it means both from the perspective of associates and the end users, that is the film’s audience