Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - ocjena stanja i perspektive na području epidemiologije kroničnih bolesti

Kronične nezarazne bolesti danas su vodeći uzrok smrtnosti, pobola i dizabiliteta kako na svjetskoj i europskoj razini tako i u Hrvatskoj. Prema pokazateljima smrtnosti i pobola u Hrvatskoj dominiraju kronične nezarazne bolesti, na prvom mjestu kardiovaskularne, zatim maligne bolesti, dijabetes, duševni poremećaji, kronične respiratorne bolesti, te ozljede i njihove posljedice. Svjetska zdravstvena organizacija na osnovi praćenja demografskih trendova s rastućim brojem starijih ljudi, suvremenog načina života obilježenog mehanizacijom, automatizacijom i kompjutorizacijom, sa sve manje tjelesnih opterećenja na radnom mjestu, uz sj-edilački način života i izloženost stresu, upozorava na daljnji porast kroničnih nezaraznih bolesti. Projekcije za 2020. godinu govore da će vodeći uzroci dizabiliteta u razvijenim zemljama svijeta biti ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, unipolarni depresivni poremećaj, rak bronha i pluća te ozljede u   prometnim nesrećama. Poznato je da je većina kroničnih bolesti preventabilna, da imaju zajedničke čimbenike rizika i determinante koje do njih dovode, te da se u značajnoj mjeri može smanjiti dizabilitet i prijevremena smrtnost od kroničnih bolesti. U tu svrhu potrebno je sustavno provoditi programe promicanja zdravlja i integrirane preventivne programe, te ih istodobno provoditi i na populacijskoj i individualnoj razini

Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sustava (I00-I99 prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ), a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju: srce i srčani krvožilni sustav–ishemijska bolest srca, mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest, donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija. U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza. Kardiovaskularne bolesti (KVB) kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj

Turizam i zdravlje

Termin turizam počeo se upotrebljavati početkom IX stoljeća, od kada se dio tadašnje aristokracije koji putuje radi odmora i rekreacije naziva turisti. Pojam turist ima porijeklo u latinskoj riječi tornus što znači okretaj, obrtaj, a kasnije je u francuskom dobila definitivan oblik tour što znači kružno kretanje, putovanje. Današnjica je sastavljena od mnogobrojnih odlazaka milijuna turista cijelog svijeta na različite destinacije. Turizam je danas najjača «industrija» svijeta, za mnoge zemlje značajan izvozni proizvod te generator zapošljavanja. Obuhvaća široki splet pojava i odnosa koji nastaju za vrijeme turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki, socijalni, kulturni, a i zdravstveni aspekt života

Kardiovaskularne bolesti kao uzrok invaliditeta u Hrvatskoj

Osoba s invaliditetom ima svuda u svijetu i na svim društvenim razinama. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine, osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, s napomenom da veliki broj zemalja još nije ratificirao navedenu Konvenciju pa samim time ne postoji jedinstvena definicija invaliditeta što je jedan od faktora koji otežava razvoj njegove epidemiologije. Podaci o broju osoba s invaliditetom prate se u velikom broju zemalja Svijeta no utvrđene prevalencije značajno variraju. Podatak da pojedine zemlje iskazuju učestalost invaliditeta manju od 1% dok pojedine zemlje iskazuju prevalenciju veću od 30% ilustrira poteškoće oko usporedbe postojećih nacionalnih skupova podataka. Nastale razlike proizlaze iz, već prije istaknute, različitosti definicija i poimanja invaliditeta te metodologiji prikupljanja parametara