Kralj, Verica

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

Kronične nezarazne bolestiUvodna riječ urednice temeVerica KraljHrvatski zavod za javno zdravstvoSvijet je danas suočen s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. One su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta, augrožavaju život i zdravlje ljudi, ali i gospodarski razvoj. Obilježavaju ih zajednički čimbenici rizika, zajedničke determinante kojedo njih dovode kao i zajedničke mogućnosti prevencije.Posebno se ističu kardiovaskularne i zloćudne bolesti, dijabetes i kronične respiratorne bolesti, povezane sa četiri zajedničkanajvažnija čimbenika rizika – pušenjem, nepravilnom prehranom, tjelesnom neaktivnosti i štetnom kozumacijom alkohola. Međutimpotrebno je naglasiti i povezanost nezaraznih bolesti i zajedničkih čimbenika rizika s mentalnim poremećajima i ozljedama, kojezahtjevaju posebnu pažnju u okviru kroničnih bolesti.Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 63% smrti, na razini svijeta je 2008. godine uzrokovano kroničnimbolestima. Od ukupno 57 milijuna umrlih, 36 milijuna umrlo je zbog kroničnih bolesti (17 milijuna od kardiovaskularnih bolesti, 7,6milijuna od zloćudnih bolesti, 4,2 milijuna od respiratornih bolesti i 1,3 milijun od dijabetesa). SZO upozorava na daljni porast tihbolesti uzrokovan starenjem stanovništva, suvremenim načinom života i životnim navikama, urbanizacijom, globalizacijom, teutjecajem čimbenika iz okoliša na zdravlje, ali i determinantama koje su odraz društvenih, gospodarskih i kulturnih zbivanja.U Europi prema podatcima SZO 86% smrtnosti i 77% opterećenja bolestima uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima.Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima SZO u Europi vodeći uzrok opterećenja bolestima izraženo pokazateljem DALYs –prilagođene godine života s dizabilitetom, su kardiovaskularne bolesti s udjelom od 23% svih DALYs, slijede neuropsihijatrijskastanja s udjelom od 20%, zloćudne neoplazme (11%) te bolesti probavnog (5%) i dišnog sustava (5%).Vodeći uzrok opterećenja bolestima u Hrvatskoj su također kardiovaskularne bolesti s udjelom od 27% svih DALYs. Na drugommjestu su neuropsihijatrijska stanja s udjelom od 23%, a slijede zloćudne neoplazme (16%) te bolesti probavnog (5%) i dišnogsustava (4%). Kardiovaskularne bolesti su i vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, s udjelom od 49,2% u ukupnom mortalitetu 2010.godine, slijede novotvorine s udjelom od 26,3%, ozljede (5,7%), bolesti probavnog sustava ( 4,7%) i bolesti dišnog sustava(3,8%). Dijabetes kao zasebni entitet sudjeluje u u ukupnom mortalitetu s udjelom od 2,7%. Pokazatelj prijevremenog umiranjasu izgubljene godine života (YLL), a novotvorine uzrokuju najveći broj izgubljenih godina života, slijede kardiovaskularne bolesti iskupina ozljeda i trovanja sa značajno manjim brojem umrlih, ali pretežito u mlađoj dobi, stoga su značajan uzrok prijevremenogumiranja.Kako u nastanku kroničnih bolesti značajnu ulogu imaju čimbenici rizika, važno je poznavati njihovu proširenost. RezultatiHrvatske zdravstvene ankete, istraživanja čimbenika rizika, provedene 2003. godine ukazuju na njihovu značajnu proširenost unašoj populaciji. Povišeni krvni tlak zabilježen je u 46% muškaraca i 43% žena u dobi iznad 18 godina. Prevalencija svakodnevnihpušača zabilježena je u 34% muškaraca i 22% žena. Pretilost je utvrđena u 20% muškaraca i žena. Podatci o tjelesnoj aktivnostipokazali su nedovoljnu tjelesnu aktivnost u velikom broju ispitanika. Prema procjenama SZO, 66,5% opterećenja bolestima uHrvatskoj mjereno s DALYs uzrokuje sedam vodećih čimbenika rizika. To su pušenje s udjelom od 15,8%, slijede povišeni krvni tlak(13,8%), povišeni kolesterol (10,7%), alkohol (9,7%), debljina (9,2%), tjelesna neaktivnost ( 4,1%) te malo voća i povrća uprehrani (3,2%).Poznato je da postoje učinkovite, ekonomski isplative, na dokazima utemeljene intervencije za prevenciju i nadzor nad kroničnimnezaraznim bolestima, a kojima je moguće izbjeći prijevremenu smrtnost i dizabilitet, smanjiti opterećenje bolestima i unaprijeditikvalitetu života. Za njihovo provođenje potrebno je imati odgovarajući zakonski okvir, strateške i provedbene dokumentezdravstvene politike, usklađene aktivnosti cijele vlade kroz različite sektore, jačanje kapaciteta zdravstvenog sustava posebnoprimarne zdravstvene zaštite i javnog zdravstva, te aktivno sudjelovanje pojedinaca i zajednica, kao i organizacija civilnogdruštva.Prevencija kroničnih nezaraznih bolesti zahtjeva strategiju koja zagovara sveobuhvatni i integrirani pristup, te koja istodobno napopulacijskoj razini promiče zdravlje i provodi preventivne programe, aktivno pristupa pojedincima i skupinama s visokim rizikom,osigurava maksimimalni obuhvat populacije učinkovitim liječenjem, te utječe na determinante zdravlja. Tako je SZO i na razinisvijeta i na europskoj razini donjela strategiju za prevenciju i nadzor nad kroničnim bolestima, te brojne druge dokumentezdravstvene politike usmjerene suzbijanju pojedinih čimbenika rizika.U Hrvatskoj su također u skladu s potrebama na tom području izrađeni brojni strateški dokumenti, ali predstoji nam izradaStrategije/Akcijskog plana za prevenciju i nadzor nad kroničnim bolestima. Međutim, uvijek je izazov provesti odgovarajućepolitike i mjere u učinkovite intervencije u praksi, za čiju su implementaciju potrebna čvrsta politička volja, odgovarajući kapaciteti ifinancijska podrška.S obzirom na važnost i značaj kroničnih nezaraznih bolesti, kada su i na razini svijeta u središtu pažnje, izuzetno mi jezadovoljstvo da su odabrane za temu ovoga broja, a uređivanje teme bila je velika čast, ali i odgovornost. Ovim putemzahvaljujem svim kolegama koji su sudjelovali svojim radovima i pomogli da prikažemo veličinu problema kroničnih bolesti,aktivnosti koje se provode, te organizacijske oblike provođenja. Vjerujem da je ovo početak suradnje koju ćemo nastaviti uprovedbi zajedničkih aktivnosti usmjerenih nadzoru i prevenciji kroničnih bolesti.Literatura:1. WHO. Global status report on noncommunicable diseases 2010. Geneva 2011.2. WHO. Gaining Health, The European Strategy for the Prevention and Control of Noncommunicable Diseases. WHO- RegionalOffice for Europe, Copenhagen 2006.3. Mathers CD, Stein C, Fat DM, Rao C, Inoue M, Tomijima N, Bernard, C, Lopez AD, Murray, CJL. Global Burden of Disease2000: Version 2 method and results. Global programme on Evidence for Health Policy discussion Paper No.50. World HealthOrganization, October 2002.4. WHO. Atlas of health in Europe. WHO- Regional Office for Europe, Copenhagen 2008.5. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Izješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2010. godini. Zagreb 2011.6. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. Prostorna distribucija populacijskih kardiovaskularnih rizika u Hrvatskoj. Knjigasažetaka, Zagreb 2005.Kontakt:Prim. Verica Kralj, dr.med. Voditeljica Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rockefellerova 7, Zagreb Tel./fax: 00385 1 4863271 e-mail: verica.kralj@hzjz.hr 

Uvodna riječ urednice teme

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals