Izvanbolničko zbrinjavanje traume odraslih

Trauma je svaka šteta nanesena tijelu živog organizma, vanjskom fizičkom silom koja može ugroziti život ili ud. Hitna stanja u traumi odraslih predstavljaju veliki izazov za medicinske sestre i tehničare u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi s obzirom na kompleksnost i težinu ozljede. Težina ozljede identificira se bodovanjem traume pomoću različitih fizioloških i anatomskih skala za procjenu traume. Cijeli postupak pregleda unesrećenog koji je doživio traumu sastoji se od prvog (primarnog) pregleda, kontrolnog pregleda te drugog (sekundarnog) pregleda. Tijekom pregleda unesrećenog potrebno je utvrditi prisutnost trauma prema tjelesnim regijama te ih pravilno zbrinuti. Neke od najčešćih trauma kod odraslih su trauma glave, prsnog koša, abdomena, zdjelice, ekstremiteta i kralježnice. Poseban pristup zbrinjavanju trauma zahtijevaju trudnice jer u trudnoći nastaju fiziološke promjene u organskim sustavima, osobito u kardiovaskularnom sustavu. Vrlo bitan faktor u samom zbrinjavanju traumatiziranog predstavljaju i sestrinske intervencije koje se provode tijekom postupka zbrinjavanja te se njima postiže stabilnost vitalnih funkcija do transporta u bolnicu. Postoje one opće, ali i specifične intervencije kojima se nastoji stabilizirati unesrećenog i ublažiti bol tijekom transporta. Od općih intrevencija karakteristične su primjena kisika, otvaranje intravenskog puta i primjena lijekova prema uputama liječnika. Imobilizacija i postavljanje unesrećenog u pravilan transportni položaj intervencije su koje se provode kod svih unesrećenih. Kardiopulmonalna reanimacija je specifična intervencija koja se provodi isključivo kod unesrećenih u kardiorespiratornom arestu. Cilj završnog rada je prikazati cijeli postupak zbrinjavanja traumatiziranog u izvanbolničkim uvjetima od trenutka dolaska tima hitne medicinske službe na mjesto događanja, zbrinjavanja tijekom transporta te predaje traumatiziranog u bolnicu

Izvanbolničko zbrinjavanje traume odraslih

Trauma je svaka šteta nanesena tijelu živog organizma, vanjskom fizičkom silom koja može ugroziti život ili ud. Hitna stanja u traumi odraslih predstavljaju veliki izazov za medicinske sestre i tehničare u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi s obzirom na kompleksnost i težinu ozljede. Težina ozljede identificira se bodovanjem traume pomoću različitih fizioloških i anatomskih skala za procjenu traume. Cijeli postupak pregleda unesrećenog koji je doživio traumu sastoji se od prvog (primarnog) pregleda, kontrolnog pregleda te drugog (sekundarnog) pregleda. Tijekom pregleda unesrećenog potrebno je utvrditi prisutnost trauma prema tjelesnim regijama te ih pravilno zbrinuti. Neke od najčešćih trauma kod odraslih su trauma glave, prsnog koša, abdomena, zdjelice, ekstremiteta i kralježnice. Poseban pristup zbrinjavanju trauma zahtijevaju trudnice jer u trudnoći nastaju fiziološke promjene u organskim sustavima, osobito u kardiovaskularnom sustavu. Vrlo bitan faktor u samom zbrinjavanju traumatiziranog predstavljaju i sestrinske intervencije koje se provode tijekom postupka zbrinjavanja te se njima postiže stabilnost vitalnih funkcija do transporta u bolnicu. Postoje one opće, ali i specifične intervencije kojima se nastoji stabilizirati unesrećenog i ublažiti bol tijekom transporta. Od općih intrevencija karakteristične su primjena kisika, otvaranje intravenskog puta i primjena lijekova prema uputama liječnika. Imobilizacija i postavljanje unesrećenog u pravilan transportni položaj intervencije su koje se provode kod svih unesrećenih. Kardiopulmonalna reanimacija je specifična intervencija koja se provodi isključivo kod unesrećenih u kardiorespiratornom arestu. Cilj završnog rada je prikazati cijeli postupak zbrinjavanja traumatiziranog u izvanbolničkim uvjetima od trenutka dolaska tima hitne medicinske službe na mjesto događanja, zbrinjavanja tijekom transporta te predaje traumatiziranog u bolnicu