Decentralizacija i municipalne vlasti u zemljama jugoistočne Europe

True this paper it would be analyzed sub-municipal government as a organizational form of local governance with comparative perspective, and elements which generally formed sub-municipal government as a tools for delivery of local public services and managing of local initiatives which are important for the local community. These two roles are crucial for understanding of dynamic in sub-municipal government. Special focus would be held on sub-municipal government in South- Eastern European countries, which they have a common history and institutional framework, with the main question: how can sub-municipal government contribute to strengthening of decentralization and democratic processes in the local community directly and, indirectly in whole society. Self-government systems which are highly decentralized usually have developed sub-municipal government. On the other side, in centralized countries sub-municipal government usually has reduced role which is connected with managing of public tasks connected with local community needs. The main question is how sub-municipal government can improve decentralization, and how those efforts at the end of the day contribute to better development of whole society.U radu se analizirala institucija podopćinskog poglavarstva kao organizacijski oblik lokalne uprave sa komparativnom perspektivom i elementi koji su općenito činili podopćinsku vlast kao oruđe za pružanje lokalnih javnih usluga i upravljanje lokalnim inicijativama važnim za lokalna zajednica. Ove dvije uloge su ključne za razumijevanje dinamike u podopćinskoj vlasti. Poseban fokus stavljen je na podopćinske vlasti u zemljama jugoistočne Europe, koje imaju zajedničku povijest i institucionalni okvir, s glavnim pitanjem: kako podopćinska vlast može pridonijeti jačanju decentralizacije i demokratskih procesa u lokalnoj zajednici izravno i neizravno u cijelom društvu. Sustavi samouprave koji su visoko decentralizirani obično imaju razvijenu podopćinsku upravu. S druge strane, u centraliziranim zemljama podopćinska vlast obično ima smanjenu ulogu koja je povezana s upravljanjem javnim zadacima povezanim s potrebama lokalne zajednice. Glavno pitanje je kako pod-općinska vlast može poboljšati decentralizaciju i kako ti napori na kraju dana doprinose boljem razvoju cijelog društva

RAZVOJ MJESNE SAMOUPRAVE U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE

Local self-government is established as an institutional answer to create balance to the central government and improve democratic and development processes in the local community and the entire national society. On the other hand, sub- municipal government is established as a part of local political decentralization, with the aim of strengthening local political and administrative institutions of local government units. Both can be institutional solutions and an answer for initializing and supporting democratic processes in contemporary society. This article provides analysis of relations between political decentralization in local community and sub-municipal government as a tool for strengthening local political institutions in South-Eastern European countries. This analysis aims to show that sub-municipal government can be also a significant institutional instrument for changes in the local community.Lokalna samouprava je uspostavljena kao institucionalni odgovor u pravcu kreiranja ravno- teže prema središnjoj državnoj vlasti, kako bi se unaprijedili demokratski i razvojni procesi u lokalnoj i široj društvenoj zajednici. S druge strane, mjesna samouprava je uspostavljena kao dio procesa lokalne političke decentralizacije, s ciljem jačanja lokalnih političkih i uprav- nih institucija koje predstavljaju organizacijsku strukturu lokalne samouprave. Obje mogu predstavljati institucionalnu mogućnost i odgovor u iniciranju i podupiranju demokratizacij- skih procesa u suvremenom društvu. Ovaj rad iznosi analizu odnosa koji nastaju kao rezultat političke decentralizacije u lokalnoj zajednici i ulogu koju mjesna samouprava zauzima kao sredstvo za jačanje političkih institucija u zemljama Jugoistočne Europe. Analiza također po- kazuje kako mjesna samouprava može biti značajan institucionalni alat za iniciranje promjena u lokalnoj zajednici

Noviji razvoj lokalne demokracije u Hrvatskoj

The paper analyses traditional and new forms of citizen participation at the local level. The traditional forms of citizen participation are referendum, citizens’ initiative, deliberative assemblies, sub-municipal governance, and occasional consultative meetings. The main new forms are introduction of the direct election of mayors and recall referendum, strengthening the role of local mayors, and independent actors in local politics. Special attention is devoted to comparative situation with sub-municipal governments. Five modes of fostering local democracy in Croatia are analysed: minority representation, classic forms of direct democracy, direct election of mayors and recall procedure, youth councils, and independent local political actors. Data from 2014 research show that citizens’ initiative, referendum, and consultative meetings are not frequently used participatory mechanisms in Croatia. Sub-municipal governments have not been established in one third of local units, indicating their smallness and – probably – the low level of decentralization in Croatia.Analiziraju se tradicionalne i nove forme sudjelovanja građana na lokalnoj razini. Tradicionalne forme participacije su referendum, građanska inicijativa, skupština svih građana, oblici submunicipalne samouprave i konzultativni zborovi građana. Važnije nove forme su neposredno biranje načelnika, njihov opoziv, jačanje lokalnog vodstva i nezavisni lokalni politički akteri. U radu se posebno analizira mjesna samouprava u komparativnoj perspektivi. Analizira se pet načina jačanja lokalne demokracije u Hrvatskoj: predstavništvo nacionalnih manjina, klasične forme direktne demokracije, neposredni izbor i opoziv načelnika, savjeti mladih i nezavisni lokalni politički akteri. Podaci iz istraživanja provedenog 2014. pokazuju da se u Hrvatskoj građanska inicijativa, lokalni referendum i mjesni zbor ne koriste često. Oblici mjesne samouprave nisu osnovani u jednoj trećini jedinica lokalne samouprave, vjerojatno zbog toga što su same te jedinice male, a razina decentralizacije niska

Protection of personal data and “ECHR”

Predmet ovoga rada jest zaštita osobnih podataka kao temeljnog ljudskog prava u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Daju se prikaz i analiza odredbi Konvencije za zaštitu pojedinaca pri automatskoj obradi osobnih podataka Vijeća Europe, kao temeljnog pravnog akta koji uređuje zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost pojedinca, a koji u odnosu na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda predstavlja lex specialis, koji se posebno bavi jednom kategorijom ljudskih prava, koja, zbog ubrzanog tehnološkog razvoja, postaje sve značajnija i važnija. Nakon analize načela koje sadrži Konvencija za zaštitu pojedinaca pri automatskoj obradi osobnih podataka, i koja kao takva predstavljaju osnovu za uspostavu pravnog okvira Europske unije za zaštitu osobnih podataka, analizira se Direktiva Europskog parlamenta i Europskog vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka, kao i odgovarajući propisi u državama članicama: Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Na kraju se iznose empirijski pokazatelji vezani uz korištenje osobnih podataka, te se u zaključku interpretiraju rezultati istraživanja kroz analizu važnosti koju ima zaštita osobnih podataka kao poseban oblik zaštite ljudskih prava u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.Focus of this article is in protection of personal data as a elementary human right in scope of Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. In article is also analysed regulations in Convention for the Protection individuals with regard to Automatic Processing of Personal Data Council of Europe, as a main legal act which regulate protection of personal data and right on individual on privacy. This Convention can be treated as lex specialis because create regulatory framework for one category of human rights: rights on privacy and protection of personal data. That category became more and more important because of highly technological development. In article is also presented regulatory framework related on personal data protection in five European countries: Croatia, Great Britain, France, Germany and Nederland. At the end of the article are presented empirical indicators which correlate with using of personal data. In concluding remarks has been described important role of personal data protection as a special type of protection of human rights in light of Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms

Role of regulatory bodies on energetic markets of European union

This article analyses the role of regulatory body on energetic markets of European Union. In European Union it exist the single European market for natural gas and electricity. In the past, supplying with natural gas and electric energy was public service, and was a regal right of member states. Present, we have new regulation on that field, with divided authorities between European Union and Member States. In this article we shall analyze the role of the regulatory authorities on energetic markets of the European Union, with accent on the role of the most important energetic regulator, Agency for the Cooperation of Energy Regulators.Ovaj rad analizira ulogu regulatornih tijela na energetskom tržištu Europske Unije.U Europskoj Uniji postoji jedinstveno Europsko tržište za prirodni plin i struju. U prošlosti, opskrba prirodnim plinom I električnom energijom je bila javna služba, te je bila regalno pravo država članica. Danas, imamo novu regulaciju na tom području, sa podjelom nadležnosti između Europske Unije država članica. U ovom članku analizira se uloga regulatornih tijela na tržištu električne energije i plina u Europskoj Uniji, s posebnim naglaskom na ulogu najvažnijeg regulatora – Agencije za suradnju energetskih regulatora

lokalna samouprava, političke i upravne institucije, izvršna tijela, tipovi izvršnih tijela

Predmet ovog rada ovlasti su izvršnih tijela u jedinicama lokalne samouprave, kao i njihov međuodnos prema predstavničkim tijelima, posebice u svjetlu međusobnog utjecaja na lokalne političke procese. Zbog toga se koristi komparativna metoda analize izbora i funkcioniranja izvršnih tijela u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, u odnosu na praksu u Njemačkoj lokalnoj samoupravi te u lokalnim samoupravama odabranih kontinentalno-europskih zemalja. Kao dopuna komparativnoj metodi, koristi se metoda analize i sinteze. Metodom analize raščlanjuje se postojeća političko-upravna praksa u analiziranim sustavima lokalne samouprave. Na temelju provedene analize metodom sinteze postavljaju se načelno dva modela izvršnih tijela: monokratskog i kolegijalnog. Očekivani znanstveni doprinos ovog rada bolje je razumijevanje funkcioniranja izvršnih tijela u lokalnoj samoupravi, kao i dinamike odnosa u trokutu građani, predstavnička tijela i izvršna tijela na lokalnoj razini.This paper aims at analysing the election and jurisdiction of executive bodies in local self-government units, and their relations with the representative bodies, especially in context of mutual influence on local political process. In this context, the models of election of local executive bodies have been analysed and compared with the present German local self-government system, and some other continental European countries. The research has been based on the application of the comparative method. Thus, two models of executive bodies have been established: monocratic and collegial. These models result from implementation of two research methods, i.e. analyses and synthesis. It is expected that the paper will contribute to the better scientific understanding of functioning of executive bodies in local self-government, and dynamics of relations within the triangle including the citizens, executive bodies and representative bodies

Problem i razvitak hrvatske lokalne samouprave

Croatian local self –government is organised two levels. First level is local self-government units, cities and municipalities, organised as a polytypic local government units. Those types of local self-government units are firstable responsible for communal affairs and urban planning. On the first level in Croatia are established 550 local units. On the second level are counties, who have responsibility for many decentralised public services on the local level, such as primary health care, elementary education and other local educational services etc, and for coordination between local government units on their own territory. Today in Croatia is 20 counties and capital city Zagreb which also have status as county. Present structure of local self-government has been formatted in 1992 Year, when was abounded earlier system of local self-government. Local units have powers and tasks, dividend into cities and municipalities’ one the first level, and counties on the second level. The power of municipalities and cities are in principle equal. Some bigger cities have higher jurisdiction in certain local affairs. All of these local public affairs, managed by local units are limited. One of the questions in future reform of local self government is how to improve organization of local self-government and how local services which they provide can be quality, efficiently and available for affordable price. The main question is can the possibility of decentralisation of local self-government in Croatia improve quality of local public services in local government units? In that sense in this article shall be presented actual problems and developments in Croatian local self-government.Hrvatska lokalna samouprava organizirana je na dvije razine. Prvu razinu predstavljaju jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koje su organizirane kao politipične jedinice lokalne samouprave. Takvi su tipovi lokalne samouprave prije svega odgovorni za komunalne poslove i urbano planiranje. Na prvoj razini u Hrvatskoj postoji 550 lokalnih jedinica. Na drugoj razini nalaze se županije koje su odgovorne za više decentraliziranih javnih službi na lokalnoj razini, prije svega za zdravstvenu skrb, osnovno školstvo i druge lokalne obrazovne institucije, kao i za koordinaciju između jedinica lokalne samouprave na vlastitom području. Danas u Hrvatskoj postoji 20 županija, a glavni grad Zagreb također ima status županije. Sadašnja struktura lokalne samouprave osmišljena je 1992. kada je napušten stariji sistem lokalne samouprave. Lokalne jedinice imaju ovlasti i zadaće koje su podijeljene između gradova i općina na prvoj razini, te županija na drugoj razini. Ovlasti općina i gradova u načelu su jednake. Neki veći gradovi u određenim poslovima imaju višu jurisdikciju. Ovlasti koje imaju lokalne jedinice u javnim poslovima ograničene su. Jedno od pitanja buduće reforme lokalne samouprave jest kako unaprijediti organizaciju lokalne samouprave i kako da lokalne usluge za koje su zadužene dobiju višu kvalitetu, da budu efikasnije i dostupnije pod prihvatljivim troškovima. Glavno je pitanje postoji li mogućnost da decentralizacija lokalne samouprave u Hrvatskoj poboljša kvalitetu lokalnih javnih usluga u jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu, u ovome se članku iznose aktualni problemi i razvoj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj