STATUS GLASA /Ʒ/ U MAKEDONSKOM, SRPSKOM I CRNOGORSKOM JEZIKU

The introductory part of this paper explores the articulatory and acoustic features of the sound //, and raises the issue of its origin and position in Slavic languages. The first part of the main section deals with the distribution of the sound // in several Macedonian dialects, as well as Old and Middle Shtokavian dialects, in Serbia and Montenegro, while the second part establishes the status of the sound// in present-day Standard Macedonian and Serbian. Finally, its sociolinguistic role in the process of the codification of the Montenegrin language is briefly outlined.U uvodnom dijelu rada prikazuju se artikulacijska i akustička obilježja glasa // te se otvara pitanje njegova porijekla i položaja u slavenskim jezicima. Prva cjelina rada se bavi rasprostranjenošću glasa // u makedonskim dijalektima te u srednjoštokavskim i staroštokavskim dijalektima na području Srbije i Crne Gore. U drugoj cjelini se utvrđuje status glasa // u suvremenom makedonskom i srpskom standardnom jeziku. Na koncu se ukratko predstavlja i njegova sociolingvistička uloga u procesu kodifikacije crnogorskog jezik

Conversational Implicature in SMS Discourse

Rad se bavi analizom svojstava, funkcija i markera konverzacijkih implikatura u SMS diskursu. U prvome dijelu članka utvrđuju se temeljni mehanizmi prijenosa implicitnih intencionalno enodiranih sadržaja u diskurs te se određuju obilježja jezične strukture i govorne produkcije tipična za dopisivanje putem SMS poruka. Diskurs SMS dopisivanja smatra se plodnim područjem za proučavanje implikatura zbog bogatstva implicitnim sadržajima (uvjetovanoga sažetošću SMS forme); posrednosti komunikacije koja iziskuje jezično ili znakovno markiranje implikatura te specifičnih načina prijenosa i signaliziranja implicitnih sadržaja. U drugome dijelu rada predstavljaju se paralingvistički i jezični markeri konverzacijskih implikatura koji su se temeljem analize korpusa SMS dopisivanja pokazali najzastupljenijima u upotrebi. Cilj je rada ukazati na specifičnosti SMS diskursa kada su u pitanju sredstva i mehanizmi enkodiranja, signaliziranja te uspješnoga dekodiranja implicitnih sadržaja.The paper analyzes the characteristics, functions and markers of conversational implicatures in SMS discourse. The first part of the article introduces: (1) the basic mechanisms of successful transmission of conversational implicatures in interpersonal verbal communication and (2) the main features of language production typical for communication via text messages. The second section presents the results of corpus analysis of SMS correspondence and determines the main types of linguistic and paralinguistic markers of conversational implicatures typical for this kind of discourse. The aim of this paper is to point out the specifics of SMS discourse when it comes to resources and mechanisms of encoding, signaling and successful decoding of conversational implicatures

Ray Jackendoff: Praktični vodič kroz mišljenje i značenje, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2016. (prevela i priredila Anita Peti–Stantić)

PrikazBook revie

SREDSTVA I NAČINI IZRAŽAVANJA IMPERATIVNOSTI: PRAGMATIČKA PERSPEKTIVA

Rad se bavi sredstvima i načinima izražavanja imperativnosti u hrvatskom jeziku. U uvodnom dijelu članka iznose se temeljna obilježja ove semantičko-pragmatičke kategorije te se prikazuje njezin odnos s performativnošću i govornim činovima. U nastavku se raspravlja o raznolikosti propozicijskih sadržaja i ilokucijske snage imperativnih iskaza te se predstavljaju primarna (gramatikalizirana) i sekundarna sredstva izražavanja imperativnosti u hrvatskom jeziku. U središnjem djelu rada predlaže se tipologija načina izražavanja imperativnosti s obzirom na semantičko-pragmatičku varijabilnost njezinih markera, a posebna se pažnja posvećuje njihovoj upotrebi u pisanoj jezičnoj produkciji. U završnom poglavlju rada predstavljaju se rezultati analize sredstava i načina izražavanja imperativnosti provedene na korpusu novinskih reklama

PRAGMATIC TRIGGERS OF VERBAL HUMOUR IN BRANISLAV NUŠIĆ’S PLAY THE MINISTER’S WIFE

U radu su predstavljeni rezultati pragmastilističke analize drame Gospođa ministarka (1929) srpskog pisca Branislava Nušića. Riječ je o drami s obilježjima komedije situacije, komedije karaktera i satire, u kojoj su podjednako zastupljeni verbalni i situacijski humor. Analiza je provedena s ciljem utvrđivanja pragmatičkih sredstava i strategija postizanja verbalnog humora zastupljenih u drami, a pri njezinu provođenju korišten je pojmovni aparat preuzet iz suvremenih lingvističkih, prvenstveno pragmatičkih teorija humora zasnovanih na pojmu nekongruentnosti. U prvom dijelu rada predstavljen je teorijski okvir istraživanja, dok je drugi dio posvećen analizi. U njemu su na izabranim primjerima iz drame demonstrirani i analizirani najfrekventniji pragmatički okidači humora, koji su podijeljeni u tri skupine: (1) okidači koji se zasnivaju na izigravanju/kršenju kooperativnog principa, a ostvaruju se prijenosom implicitnih značenja, (2) okidači koji se zasnivaju na izigravanju/kršenju principa uljudnosti, a ostvaruju se posredstvom neuljudnih i lažno uljudnih iskaza, (3) šarolik jezik dramskih likova, koji se ogledava u frekventnoj upotrebi ekspresivnih izraza te upotrebi neprikladnog i neočekivanog jezičnog registra. The paper presents a pragma-stylistic analysis of the play The Minister\u27s Wife (1929) by the Serbian writer Branislav Nušić. This play contains both verbal and situational humour, and shows characteristics of situation comedy, comedy of character and satire. The analysis was carried out with the aim of determining the pragmatic means and strategies for achieving verbal humour in the play. The theoretical apparatus was taken from the contemporary linguistic (primarily pragmatic) theories of humour, which are based on the concept of incongruity. In the first part of the paper, the theoretical framework of the  research is presented, while the second part is devoted to the analysis. The most frequent pragmatic triggers of humour are demonstrated and analysed onselected examples from the play. These triggers are classified into three groups: (1) triggers based on flouting/violating the cooperative principle, which is reflected in the transmission of implicit meanings, (2) triggers based on flouting/violating the principle of politeness, which is reflected in the use of impolite and falsely polite utterances, (3) colourful language of dramatic characters, which is characterized by the frequent use of affective expressions and the use of inappropriate and unexpected register.&nbs

VOKATIVNOST U HRVATSKOJ I SRPSKOJ JEZIČNOJ NORMI I UPOTREBI: MORFOLOŠKI PRISTUP

The article deals with the morphological category of vocative in Croatian and Serbian language norms and language use. After the core features of the category are presented, the introductory part of the article is dedicated to the display of this category in Slavic languages, with special regard to Croatian and Serbian. In the central part of the article the results of the survey on the vocative use are analyzed. The closing chapter raises two questions: (1) What are the causes and effects of losing the morphological category of vocative; (2) Should vocative be considered a case?Rad se bavi vokativnošću kao morfološkom kategorijom u hrvatskom i srpskom jezičnom standardu te u jezičnoj upotrebi. U uvodnom se poglavlju raspravlja o temeljnim obilježjima kategorije. Nadalje, pažnja se usmjerava na vokativnost kao morfološku kategoriju u slavenskim jezicima, posebice u hrvatskom i srpskom. U središnjem dijelu rada prikazuju se i analiziraju rezultati ankete kojom se utvrđuje upotreba vokativnih oblika među izvornim govornicima hrvatskog jezika. Na koncu se raspravlja o uzrocima i posljedicama gubljenja vokativnosti kao morfološke kategorije te spornom statusu vokativa kao padeža