Prvo opažanje prutke sabljarke Xenus cinereus u Hrvatskoj

Od srpnja do rujna 2003 na Vranskom jezeru održan je prstenovački kamp. U popodnevnim satima 11. kolovoza 2003. ulovili smo prutku sabljarku. To je prvi nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Nalaz je potvrđen od Komisije za rijetke vrste

Prvo opažanje prutke sabljarke Xenus cinereus u Hrvatskoj

Od srpnja do rujna 2003 na Vranskom jezeru održan je prstenovački kamp. U popodnevnim satima 11. kolovoza 2003. ulovili smo prutku sabljarku. To je prvi nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Nalaz je potvrđen od Komisije za rijetke vrste

Prvo zabilježeno gniježđenje sivkaste bjeloguze Oenanthe oenanthe u Zagrebu, sjeverozapadna Hrvatska

Tijekom istraživanja ptica 2004. godine na zagrebačkom smetlištu Jakuševec zabilježio sam gniježđenje sivkaste bjeloguze Oenanthe oenanthe. To je najsjevernije za bilježeno gniježđenje ove vrste u Hrvatskoj. Najbliže redovito gnjezdilište sivkaste bje loguze u Hrvatskoj nalazi se u Gorskoj Hrvatskoj, približno 150 km jugozapadno od Zagreba

Prvo zabilježeno gniježđenje sivkaste bjeloguze Oenanthe oenanthe u Zagrebu, sjeverozapadna Hrvatska

Tijekom istraživanja ptica 2004. godine na zagrebačkom smetlištu Jakuševec zabilježio sam gniježđenje sivkaste bjeloguze Oenanthe oenanthe. To je najsjevernije za bilježeno gniježđenje ove vrste u Hrvatskoj. Najbliže redovito gnjezdilište sivkaste bje loguze u Hrvatskoj nalazi se u Gorskoj Hrvatskoj, približno 150 km jugozapadno od Zagreba

Prvo gniježđenje burnog galeba, Larus canus, u Hrvatskoj

Tijekom monitoringa kolonija crvenokljunih čigri Sterna hirundo u okolici rijeke Drave 23. lipnja 2020. utvrdili smo gniježđenje jednog para burnih galebova Larus canus. U blizini gnijezda, smještenog na tlu na samom rubu kolonije crvenokljunih čigri na jezeru Šoderica kraj Koprivnice 1. srpnja 2020. prstenovali smo jednog mladunca. Ovo je prvo potvrđeno gniježđenje burnog galeba u Hrvatskoj. Ptice koje su se gnijezdile na Šoderici pripadaju nominalnoj podvrsti. U budućnosti preporučamo provjeravanje prisutnosti i gniježđenja burnih galebova prilikom obilazaka kolonija čigri uz Dravu

Nova, najjužnija opažanja afričke kukavice Clamator glandarius u Hrvatskoj

Afrička kukavica je rijetka gnjezdarica Hrvatske. Mlada afrička kukavica Clamator glandarius promatrana je 5. kolovoza 2014. kod mjesta Polače na otoku Mljetu. Radi se o najjužnijem promatranju ove vrste u Hrvatskoj. Daljnja istraživanja potrebna su radi potvrđivanja mogućeg gniježđenja na tom području

Ecology of influenza viruses in Black-headed Gulls (Chroicocephalus ridibundus) in Croatia

Ciljevi ove disertacije bili su utvrditi ulogu riječnih galebova u širenju influence ptica te odrediti o čemu ovisi pojavnost i brojnost riječnih galebova na zagrebačkom području. Riječni galebovi su gnjezdarice u Hrvatskoj, međutim najveću brojnost postižu tijekom zimskih mjeseci. Dolazak jata od preko tisuću riječnih galebova na zagrebačko područje značajno je koreliran s NAO indeksom, dok odlazak na gnijezdilišta nije koreliran ni s jednim od ispitanih klimatskih faktora. Tijekom istraživanja utvrđena je ukupna prevalencija od 0,2 % influence među riječnim galebovima na zagrebačkom području, a većinu izolata činili su virusi podtipa H13 i H16. Ipak početkom 2006. godine izdvojen je visokopatogeni virus influence podtipa H5N1 iz naizgled zdravih riječnih galebova. Ovo je prvo dokumentirano izdvajanje ovog podtipa virusa iz naizgled zdravih riječnih galebova te ukazuje da riječni galebovi mogu bez ikakvih kliničkih znakova rasprostranjivati virus na velike udaljenosti.The aims of this dissertation were to determine the role of black-headed gulls in spreading the avian influenza virus and to determine the climatic factors affecting dynamics of black-headed gulls in Zagreb area. Black-headed gulls breed in Croatia, but they are much more numerous during winter months. The arrival of first flocks bigger than 1000 birds is correlated with the NAO index while departure to the breeding grounds is not correlated to any of the climatic factors tested. During the study, the overall prevalence of avian influenza in black-headed gulls in Zagreb area was 0.2 % and the most common viruses isolated were of the H13 and H16 subtypes. Still, in the beginning of 2006 the highly pathogenic H5N1 virus was isolated from apparently healthy black-headed gulls on Pantana marsh. It is the very first documented isolation of this virus from apparently healthy black-headed gulls and it indicates that black-headed gulls can carry the virus to great distances without showing any clinical signs

Status tamnoleđeg galeba Larus fuscus u Zagrebu, sjeverozapadna Hrvatska

Lesser Black-backed Gulls Larus fuscus were studied at Zagreb city rubbish dump, Jakuševec, from February 2000 to December 2003. In the year 2000 there were only 22 field days distributed over the whole year, but in 2001–2003 birds were counted regularly once a week. A total of 163 field days yielded 46 occasions on which Lesser Black-backed Gulls were observed. Most of the sightings were during spring migration, from March to May. The greatest number of Lesser Black-backed Gull recorded on Jakuševec rubbish dump was 51 on 12th April 2003. Results of this study show Lesser Black-backed Gull to be a regular visitor in Zagreb during the spring migration and irregular wintering species. The species was not recorded during the autumn migration at all.Od veljače 2000. do prosinca 2003. proučavao sam pojavljivanje tamnoleđeg galeba Larus fuscus na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševec. U navedenom periodu, s iznimkom 2000. godine, na teren sam izlazio jedanput tjedno i brojao sve vrste galebova. Napravio sam 163 terenska izlaska, od kojih sam tamnoleđeg galeba zabilježio 46 puta. Tamnoleđeg galeba sam redovito promatrao u periodu od ožujka do svibnja. To je razdoblje njihove proljetne selidbe te su tada najbrojniji. Najveću brojnost zabilježio sam 12. travnja 2003 – 51 pticu, što je i najveća brojnost ikad zabilježena u Hrvatskoj. Većina ptica zabilježenih za proljetne seobe pripadaju podvrsti fuscus. Za vrijeme jesenske selidbe (kolovoz i rujan) tamnoleđeg galeba nisam zabilježio na području istraživanja. Na zagrebačkom području tamnoleđi galeb je neredovita zimovalica. U zimama 2000/01. i 2002/03. barem su dvije ptice zimovale. Uzevši u obzir da se u tom razdoblju na zagrebačkom odlagalištu otpada hranilo približno 10.000 galebova, moguće je da su neke ptice ostale neprimijećene i da je zimujuća populacija tih godina bila veća. Prije ovog istraživanja smatralo se da je tamnoleđi galeb u unutrašnjosti Hrvatske neredovita skitalica. Međutim, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je tamnoleđi galeb u sjeverozapadnoj Hrvatskoj redovita, ali malobrojna preletnica i neredovita zimovalica

Virološko i serološko istraživanje influence ptica u riječnih galebova uhvaćenih na gradskom odlagalištu otpada u Zagrebu.

A total of 142 black-headed gulls (BHGs), Chroicocephalus ridibundus, were captured during February and March 2009 at the Zagreb city rubbish dump (45.45 N 16.01 E) in order to collect cloacal swabs and serum samples. Cloacal swabs were tested by virus isolation in embryonated chicken eggs, which resulted in isolation of one avian influenza virus (AIV) that was of the H16 subtype. The collected sera were tested by blocking ELISA for avian influenza antibodies, resulting in 28.2% positive samples, which were retested by haemagglutination inhibition (HI) using H5 and H7 subtype antigens. Only one serum sample was positive for H5 and none for H7 antibodies. Statistically, no significant difference was found between the ages of AIV seropositive birds (2 = 2.08, df = 1, P = 0.15). In contrast, regarding seroprevalence in different months of capture, a higher proportion of positive gulls was found during March than during February (2 = 4.53, df = 1, P = 0.03), especially in younger birds (2 = 7.67, df = 1, P = 0.006). This finding suggests that BHGs might contract AIV infection during their aggregations in large numbers on rubbish dumps or similar feeding sites during the winter. Although only one of the 142 tested birds was positive for H5 subtype antibodies, this finding cannot be neglected seeing that apparently healthy BHGs can carry highly pathogenic AIV of the H5N1 subtype. Nevertheless, the results of our study have shown that BHGs are more often infected with other AIV subtypes and therefore are most likely not the primary carriers of H5 AIV. To our knowledge this is the first detection of H16 AIV in Croatia.Tijekom veljače i ožujka 2009. na gradskom odlagalištu otpada u Zagrebu (45.45 N 16.01 E) uhvaćena su 142 riječna galeba (Chroicocephalus ridibundus) u cilju prikupljanja brisova nečisnica i uzoraka krvi. Brisovi nečisnica su pretraženi izdvajanjem virusa u embrioniranim kokošjim jajima što je rezultiralo izdvajanjem virusa influence ptica koji je bio podtipa H16. Prikupljeni uzorci seruma su pretraženi imunoenzimnim testom za protutijela virusa influence ptica od kojih je 28,2% bilo pozitivno. Pozitivni uzorci su dodatno pretraženi inhibicijom hemaglutinacije s antigenima podtipa H5 i H7 među kojima je samo jedan bio pozitivan na H5 i nijedan na H7 protutijela. Statistički nije ustanovljena značajna razlika među skupinama različite dobi seropozitivnih ptica (2 = 2,08, df = 1, P = 0,15). Nasuprot tome, seroprevalencija u različitim mjesecima lova je imala veći udio tijekom ožujka nego tijekom veljače (2 = 4,53, df = 1, P = 0,03), naročito u mlađih ptica (2 = 7,67, df = 1, P = 0,006). Ovakav nalaz ukazuje na moguću infekciju riječnih galebova tijekom njihovoga brojnog okupljanja na odlagalištima otpada ili sličnim mjestima za hranjenje tijekom zime. Iako je samo jedna od 142 ptice bila pozitivna na protutijela za H5 podtip, nalaz se ne smije zanemariti znajući da naizgled zdravi riječni galebovi mogu nositi virus jako patogene influence podtipa H5N1. Unatoč tome, rezultati našeg istraživanja pokazuju da riječni galebovi češće bivaju inficirani drugim podtipovima virusa influence ptica te stoga najvjerojatnije nisu primarni nosioci virusa influence podtipa H5. Sukladno našim spoznajama, ovo je prvi dokaz virusa influence podtipa H16 u Hrvatskoj

Habitat use of urban nesting yellow-legged gulls in Croatia during the breeding season

Because of increasing urbanization, some opportunistic birds such as gulls, started to exploit various artificial marine and terrestrial food sources. To better understand urban gull ecology and habitat use, a study was done on a yellow-legged gull (Larus michahellis) during the breeding season in Zadar, a coastal city on the Adriatic Sea. Ten adult breeding yellow-legged gulls (five females and five males) were caught on building rooftops during the late incubation period and were fitted with GPS-GSM solar power transmitters. In total, 2377 trip segments (no. GPS points = 19906) were analyzed, with most of them being classified as nest attendance (56.32 %) and foraging movements (37.10 %). Tracking data showed that the gulls mostly use marine and urban areas, agricultural lands, a dump site, and grasslands. Females were more active while foraging, with a longer duration and trip segment length, travelling further away from the breeding colony, while males tended to rest more than females. Both males and females exploit various habitats for foraging and resting, however females used agricultural lands significantly more than males. Even though gulls are generalists, some individuals showed a preference for certain habitats. After calculating the proportional similarity index, individuals showed high specialization for a certain habitat