36 research outputs found
Uticaj smanjenja koliÄine primene bentazona na efikasnost u suzbijanju korova u usevu krompira
Based on the recommendations to reduce the application rate of bentazone to ā¤ 1000 g a.i/ha/year (due to the risk of its leaking into groundwater, especially in the conditions of high precipitation), we investigated the efficacy of this herbicide in the weed control in potato crops during 2013. The experiments were conducted in accordance with standard EPPO method, under field conditions on the localities of Altina and Padinska Skela. Commercial formulation Basagran (480 g of bentazone/l) was applied as post-em treatment in two application rates: 2 l/ha and 3 l/ha. Standard treatment with metribuzine was also applied - commercial formulation Velton WP (700 g of metribuzine/kg) both as pre-em and post-em, with the application rates of 0.75 kg/ha - 1.5 kg/ha and 0.5 kg/ha - 0.75 kg/ha, respectively. Reducing the application rate resulted in the decrease of efficacy in the case of the high abundance of weed population (Amaranthus retroflexus) or in the case of herbicide application to weeds in older growth stages (Chenopodium album). Suppressive effect on perennial weed species was also reduced.Tokom 2013. godine, shodno preporukama za ograniÄenje primene bentazona na maksimalno 1000g/ha u vegetaciji (zbog opasnosti od dospevanja u podzemne vode u uslovima veÄe precipitacije), ispitana je efikasnost herbicida na bazi bentazona u suzbijanju korova u usevu krompira. Ogledi su izvedeni u skladu sa standardnom EPPO metodom, u poljskim uslovima (lokaliteti Altina i Padinska Skela). Preparat Basagran (480 g /l bentazona) primenjen je post-em u koliÄinama 2 i 3 l/ha preparata. Kao standard, preparat Velton WP (700 g/kg metribuzina) primenjen je pre-em u koliÄinama 0,75 i 1,5 kg/ha i post-em 0,5 i 0,75 kg/ha. Smanjenje koliÄine primene rezultiralo je smanjenjem efikasnosti kada su pojedini korovi (Amaranthus retroflexus) prisutni u visokoj brojnosti, ili su korovi (Chenopodium album) bili u starijim fazama razvoja u vreme primene herbicida. Supresivno delovanje na viÅ”egodiÅ”nje korovske vrste je takoÄe umanjeno
Selektivnost imazamoksa za usev lucerke
The selectivity of imazamox (commercial formulations Sinamon and Pulsar-40) for alfalfa was tested during the vegetation season of 2016. The trials were conducted at two locations, Boljevci and Kovilovo, using a completely randomized block design, with four replications. Commercial formulations were used at the maximum recommended doses and twice the recommended doses. Visual assessments of potential phytotoxicity were performed twice, in two weeks intervals following the herbicide application. In the first assessment, phytotoxicity symptoms (mild chlorosis of plants) were observed only at the Boljevci location, in treatments with the recommended dose. The higher (double) doses induced a more pronounced chlorosis, but the level of phytotoxicity did not exceed 10%. At the time of the second assessment, there were no symptoms of phytotoxicity in either location. There were no statistically significant differences with regards to the quantitative yield parameters (fresh weight of the yield, dry forage yield and the content of weeds in the green mass) and qualitative yield parameters (dry matter content, protein content and chemical quality indices of composite samples), in either location.Tokom 2016. godine izvedena su ispitivanja selektivnosti primene imazamoksa (preparata Sinamon i Pulsar-40) u usevu lucerke. Ogledi su postavljeni na dva lokaliteta, Boljevci i Kovilovo, po potpuno sluÄajnom blok sistemu u Äetiri ponavljanja. Ispitivani preparati primenjeni su u maksimalno preporuÄenim i dvostruko veÄim koliÄinama primene. Vizuelne ocene eventualnih simptoma fitotoksiÄnosti obavljene su dve i Äetiri nedelje od momenta primene herbicida. U prvoj oceni, simptomi fitotoksiÄnosti (u vidu blage hloroze), utvrÄeni su samo na lokalitetu Boljevci pri maksimalno preporuÄenim koliÄinama primene. Dvostruko veÄe koliÄine primene izazvale su neÅ”to intezivniju hlorozu, pri Äemu nivo fitotoksiÄnosti nije preÅ”ao 10%. U drugoj oceni, ni na jednom od lokaliteta, nisu bili vidljivi simptomi fitotoksiÄnosti. Za kvantitativne pokazatelje prinosa (prinos sveže mase, prinos suvog sena i sadržaj korova u zelenoj masi) i kvalitativne pokazatelje prinosa lucerke (sadržaj suve materije, sadržaj sirovih proteina i hemijski pokazatelji kvaliteta kompozitnih uzoraka) nije utvrÄen statistiÄki znaÄajan uticaj imazamoksa ni na jednom od lokaliteta
Perzistentnost ostataka pendimetalina u blitvi
The aim of this study was to determine the persistence of pendimethalin and its impact on Swiss chard, as the succeeding crop in the crop rotation, using the bioassay method, by means of the morphological parameters measurement. In applying the tested concentrations of pendimethalin from 0.2475 to 3.96 ppm, the inhibition of certain measured parameters of the Swiss chard tested plants was demonstrated: root growth suppression in the range of 3.91 to 55.47 %, root fresh weight reduction from 5.56 to 55.56 %, reduction of shoot fresh weight from 2.2 to 44.35 % and the reduction of fresh weight of the whole plant in the range of 2.5 to 46.17 %. Inhibition of the fresh root weight a the most sensitive parameter in relation to the applied rates of the herbicide, was demonstrated, while the shoot fresh weight is a parameter that was not sensitive enough. Significant growth inhibition of all measured parameters was observed at pendimethalin concentrations above 0.99 ppm.Cilj ovog rada je bio da se utvrdi perzistentnost pendimetalina i njegov uticaj na blitvu kao narednu gajenu biljku u plodoredu koriÅ”Äenjem biotest metode, merenjem morfoloÅ”kih parametara. Pri primeni ispitivanih koncentracija pendimetalina od 0,2475 do 3,96 ppm ispoljena je inhibicija odreÄenih merenih parametara blitve kao test biljke: redukcija rasta korena u rasponu od 3,91-55,47 %, redukcija sveže mase korena 5,56-55,56 %, redukcija sveže mase izdanka 2,2- 44,35 % i redukcija sveže mase cele biljke u intervalu od 2,5-46,17 %. Kao najosetljiviji parametar, u odnosu na primenjene doze herbicida, pokazala se inhibicija sveže mase korena, a sveža masa izdanka predstavlja parametar koji nije dovoljno osetljiv. ZnaÄajni porast inhibicije svih merenih parametara uoÄava se pri koncentraciji pendimetalina iznad 0,99 ppm
Osetljivost kukuruza, suncokreta i jeÄma na rezidualno delovanje klomazona u zemljiÅ”tu
Sensitivity of maize, sunflower and barley to clomazone residues in loamy soil was assessed in the study using bioassay. Clomazone was applied at a series of concentrations from 0.12 to 12 mg a.i./kg of soil. After 14 days, morphological (shoot height, fresh and dry weight) and physiological (content of carotenoids, chlorophyll a and chlorophyll b) parameters were measured. The results showed that morphological parameters are not valid indicators of clomazone sensitivity. Based on the results showing inhibition of the physiological parameters, I50 values were calculated and used to estimate the difference in sensitivity between the species tested. Sunflower was the most sensitive species, while the difference in sensitivity between maize and barley was not significant. Nomenclature: clomazone (2-(2-chlorbenzyl)-4,4-dimethyl-1,2-oxazolidin-3-one), maize (Zea mays L.), sunflower (Helianthus annuus L.), barley (Hordeum vulgare L.).U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i jeÄma na rezidualno delovanje klomazona u zemljiÅ”tu tipa ilovaÄe, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0,12-12 mg a.s./kg zemljiÅ”ta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su morfoloÅ”ki (visina, sveža i suva masa izdanka) i fizioloÅ”ki parametri (sadržaj karotenoida, hlorofila a i hlorofila b). Konstatovano je da morfoloÅ”ki parametri nisu pouzdano merilo osetljivosti na klomazon. Prema ostvarenim procentima inhibicije za merene fizioloÅ”ke parametre izraÄunate su vrednosti I50, a na osnovu njih utvrÄene su razlike u osetljivosti ispitivanih biljnih vrsta. Najosetljiviji je bio suncokret, dok se kukuruz i jeÄam nisu meÄusobno znaÄajno razlikovali
Uticaj nikosulfurona na neke fizioloŔke grupe mikroorganizama u zemljiŔtu
The effect of nicosulfuron on abundance of amino-autotrophs, amino-heterotrophs, Azotobacter sp., phospho-mobilizers and phospho-mineralizers was examined. A trial was set up in laboratory conditions on chernozem soil type. Nicosulfuron was applied in concentrations 0.3, 1.5 and 3 mg/kg soil. Sampling for analysis was done 1, 7, 14, 21, 30 and 60 days after atrazine application. The results showed that the effect of nicosulfuron depended on rates of application, duration of activity and group of microorganisms. Nicosulfuron had an inhibiting effect on Azotobacter sp., amino-heterotrophs, and phospho-mobilizers. Nicosulfuron inhibited amino-autotrophs initially, and stimulated them after the population recovered, while nicosulfuron had stimulating effect on phospho-mineralizers. However, the changes detected were found to be transient, and therefore there is no real risk of the compound disrupting the balance of biochemical processes in chernozem soil.U radu je ispitivano kratkotrajno delovanje herbicida nikosulfurona na brojnost nekih fizioloÅ”kih grupa mikroorganizama. Ogled je postavljen u laboratorijskim uslovima na zemljiÅ”tu tipa Äernozem. Nikosulfuron je primenjen u koliÄinama od 0,3, 1,5 i 3 mg/kg zemljiÅ”ta. PraÄene su neke fizioloÅ”ke grupe mikroorganizama i to: aminoheterotrofi, aminoautotrofi, Azotobacter sp., fosfomineralizatori i fosfomobilizatori. Uzorci za analize uzimani su 1, 7, 14, 21, 30 i 60 dana posle primene nikosulfurona. Dobijeni rezultati su pokazali da je uticaj nikosulfurona na brojnost ispitivanih fizioloÅ”kih grupa mikroorganizama zavisio od primenjene koliÄine i dužine delovanja i da je bio stimulativan ili inhibitoran. Nikosulfuron je inhibitorno delovao na Azotobacter sp., aminoheterotrofe i fosfomobilizatore. Na aminoautotrofe je prvo delovao inhibitorno, a kasnije, zbog obnavljanja populacije, stimulativno. Na fosfomineralizatore nikosulfuron je delovao stimulativno. MeÄutim, utvrÄene promene su bile prolaznog karaktera, tako da se može smatrati da nema realnog rizika od naruÅ”avanja ravnoteže mikrobioloÅ”kih procesa u zemljiÅ”tu pod uticajem ovog herbicida
The application of plant growth regulator in Italian ryegrass seed crop
In seed crops of many temperate grass species stem lodging occurs during reproductive development. Nitrogen (N) spring application maximizes grass seed production, but influence the incidence and severity of lodging. Therefore, we analyzed the effect of different N rates (0, 50 and 100 kg haā1) in spring and growth regulator trinexapac-ethyl (TE) doses (0, 0.5 l haā1 and 1 l haā1; Moddus 250-EC) on morphological parameters of two commercial Italian ryegrass (Lolium multiflorum Lam) cultivars, K-13 diploid and K-29 tetraploid type. Before swathing, internodes length, stem length, spike length and the number of spikelet from 10 randomly picked tillers per plot were measured. The increase of N rate significantly increased the fifth and sixth internodes length of cv. K-29. Also, significant decrease of internodes length was achieved in cv. K-29 with 1 l haā1 TE, while stem length in cv. K-13 was unchanged by TE and N spring application. Cv. 29 had higher spike length than cv. K-13 and TE decreases length in both cultivars, in K-13 with 1 l haā1 TE, while in K-29 with both doses of TE. The use of higher N fertilizer rates together with TE in Italian ryegrass seed crop can be more valuable practice for tetraploid cultivars
Stanje rezistentnosti korova na herbicide i antirezistentna strategija u Srbiji
Evolucija rezistentnosti korova na herbicide možda je najjaÄa pokretaÄka snaga u traganju za herbicidima novih mehanizama delovanja, novih tehnologija u suzbijanju korova i promovisanje najbolje prakse za održivu proizvodnju useva. Ovaj fenomen je odliÄan primer brzog prilagoÄavanja biljaka ljudskoj aktivnosti, jer je odavno potvrÄeno da rezistentnost nije problem herbicida veÄ ponaÅ”anja njihovih korisnika. Ubediti poljoprivredne proizvoÄaÄe da Å”to ranije uvedu promene u upravljanje rezistentnoÅ”Äu korova, predstavlja veliki izazov i dugoroÄni zadatak za sve savetodavce i druge relevantne Äinioce u poljoprivredi. Najvažniji istraživaÄki napori u ovoj oblasti treba da budu usmereni ka razvoju ekonomski održivih strategija za odlaganje pojave i upravljanje rezistentnoÅ”Äu. U Republici Srbiji do sada su potvrÄeni sluÄajevi rezistentnosti Amaranthus retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L.,Helianthus annuus L. i Sorghum halepense (L.) Pers. na ALS inhibitore, kao i S. halepense na pojedine inhibitore acetil koenzim A karboksilaze (ACC-aze) ukljuÄujuÄi i viÅ”estruku rezistentnost ove vrste na inhibitore oba prethodno pomenuta mehanizma delovanja. Ekonomski najznaÄajnije korovske vrste u Srbiji su A. artemisiifolia, A. retroflexus i S. halepense rezistentni na ALS inhibitore. Procenjuje se da su ove tri korovske vrste sa svojstvom rezistentnosti na pomenute dominantne herbicide rasprostranjene na stotinama hiljada hektara, pri Äemu priÄinjavaju najveÄe Å”tete u severnom delu Srbije
Distribucija nekih ekonomski Å”tetnih, invazivnih i karantinskih korovskih vrsta na podruÄju Srbije, II deo - prostorna distribucija i zastupljenost devet korovskih vrsta
This paper reviews the distribution and frequency of several species from a group of economically harmful, invasive and quarantine weeds (Cannabis sativa, Chenopodium album, Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Cuscuta campestris, Cynodon dactylon, Datura stramonium and Erigreon canadensis) on the territory of Serbia, using a 10x10 km UTM map. The assessment included all categories of land, fields under small grains, row crops, perennial forage crops, long-term plantations, fallow land and non-agricultural land.U radu je prikazana distribucija i zastupljenost nekih ekonomski Å”tetnih, invazivnih i karantinskih korovskih vrsta (Cannabis sativa, Chenopodium album, Ch. hybridum, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Cuscuta campestris, Cynodon dactylon, Datura stramonium i Erigreon canadensis), na podruÄju Srbije, na UTM mapi, razmera 10x10 km. Snimanjima su obuhvaÄene sve kategorije obradivih povrÅ”ina: strna žita, okopavine, viÅ”egodiÅ”nje krmne biljke, viÅ”egodiÅ”nji zasadi, strniÅ”ta i nepoljoprivredne povrÅ”ine. Ocena zastupljenosti kartiranih vrsta raÄena je po skali 1-4 (1 - vrsta se sreÄe pojedinaÄno i zauzima do 5% povrÅ”ine; 2 - sreÄe se i zauzima 5-25% povrÅ”ine; 3 - sreÄe se Äesto i zauzima 25-50% povrÅ”ine; 4 - vrsta preovladava nad gajenom biljkom i zauzima preko 50% povrÅ”ine)
Imazethapyr persistence in sandy loam detected using white mustard bioassay
Field experiments were conducted during two years at Srem region to investigate the influence of meteorological conditions, time and rate of application on soil persistence of imazethapyr in sandy loam type of soil. Imazethapyr was applied PRE- and POST-EM and in both cases in three application rates: 80, 120 and 160g a.i./ha. Soil samples were collected from the day of herbicide application in predetermined intervals up to one year after application and residual concentrations were determined with a white mustard root bioassay. Imazetapyr persistence was significantly influenced by meteorological conditions with average half-life being 6days longer in season with lower precipitation level. Time of application induced slower imazethapyr dissipation resulting in higher average t(1/2) (seven and nine days in first and second year of examination, respectively). Application rates had no consistent effect on imazethapyr persistence. Imazethapyr residue level one year after application caused no visible injuries on white mustard shoots, while root growth reduction ranged from 4.6 to 27.7%. Obtained residue levels were further compared with known data on crop sensitivity in order to assess possibility of crop injuries one year after imazethapyr application
FitotoksiÄnost folijarno primenjenog imazamoksa za graÅ”ak u kome su primenjeni zemljiÅ”ni herbicidi
The selectivity trial of combined application of soil herbicides (pendimethalin and linurone) and foliar herbicide (imazamox) was conducted in Sakule during vegetation season in 2016. Two commercial formulations of imazamox were used: Sinamon and Pulsar-40, both applied at maximum recommended doses and twice the recommended doses. The experiment was laid out in complete randomized block design, with four replications. Phytotoxicity assessĀments were performed 14 and 35 days after imazamox application (plants hight measureĀment, and flowering inhibition in 2nd assessment) and at harvest time (visual assessment). In 1st assessment, except of obvious hlorosis, the highly suppressive effect of imazamox on plants was recorded (the average hight reductions were 12.3 and 52.47% for imazamox treatĀments of 48 and 96 g a.i./ha, respectively). In 2nd assessment the average growth reductions were 8.54 and 36.29% for treatments applied. There was also very obvious flowering reducĀtion (to be exact in form of delay). At the ripening time there were no visual differences in plants hight, but there were significant ripening delay, especially in treatments with doubled doses of imazamox applied.Tokom 2016. godine na lokalitetu Sakule izveden je ogled selektivnosti kombinovane primene zemljiÅ”nih (pendimetalin+linuron) i folijamog herbicida (imazamoks). Za ispitivanje su koriÅ”Äene dve formulacije za komercijalnu upotrebu, preparati Sinamon i Pulsar-40, koji su primenjeni u maksimalno preporuÄenim i dvostruko veÄim koliÄinama. Ogled je postavljen po tipu potpunog sluÄajnog blok sistema u Äetiri ponavljanja. Ocene ispoljenih efekata obavĀljene su 14 i 35 dana nakon primene imazamoksa (merenje visine biljaka, a u drugoj oceni i procena inhibicije cvetanja), kao i u vreme zrenja (vizuelna ocena). U prvoj oceni, osim jasne hloroze, utvrÄeno je izrazito supresivno delovanje imazamoksa na biljke graÅ”ka (smanjenjem rasta koje je u proÅ”eku iznosilo 12,03%, odnosno 52,47% za tretmane sa primenom imazamoksa u koliÄini od 48, odnosno 96 g a.s./ha, tim redom). U drugoj oceni, proseÄna inhibicija rasta iznosila je 8,54, odnosno 36,29% za primenjene tretmane imazamoksa, a utvrÄena je i inhibicija (taÄnije kaÅ”njenje) cvetanja. U vreme zrenja nije bilo vizuelnih razlika u porastu biljaka, ali je zapaženo kaÅ”njenje u zrenju, koje je znaÄajnije bilo izraženo u tretmanu sa primenom veÄe koliÄine imazamoksa