Unterschiedliche kinematische Parameter des Fluges bei der klassischen und der neuen ’v’-technik beim Skispringen

On a sample of 30 best ski jumpers, the participants of the World Cup finals at Planica in 1990 and the World Cup start in the season 1993/94, we have analysed some kinematic characteristics in the phase of flight, and compared the differences between the classical and the new "V" technique of ski jumping. The comparison of the obtained results has shown that in the new technique ski jumpers are more inclined towards the front, that they form a smaller angle with the skis during the flight (viewed in the sagittal plane), that they are more bent in the hips and that they achieve considerably longer jumps at a lower height of the jump (observed somewhere in the middle of the flight). The length of the jump is, similarly as in the classical method, still to the greatest extent influenced by the flight height and the inclination of the ski jumper towards the front; however, a corresponding bent in the hips and suitable positioning of the skis in the air should also not be neglected.Na uzorku od 30 najboljih skijaša skakača, sudionika završnice Svjetskog kupa na Planici 1990. i početka Svjetskog kupa u sezoni 1993/94, analizirali smo neke kinematičke karakteristike u fazi leta, te usporedili razlike između stare klasične i nove "V" tehnike skijaških skokova. Usporedba dobivenih rezultata je pokazala da su skakači kod skakanja novom tehnikom vise nagnuti prema naprijed, da za vrijeme leta zatvaraju manji kut sa skijama (gledano sagitalno), da su vise savijeni u kukovima, te da postižu značajno duže skokove na manjoj visini skoka (promatrano negdje na sredini leta). Na dužinu skoka još uvijek najviše utječu, slično kao i kod klasične metode, visina leta i nagnutost skakača prema naprijed; međutim, ne smiju se zanemariti niti odgovarajući pregib u kukovima, te odgovarajući položaj skija.Auf dem Muster von 30 Spitzenskispringern, Finalisten des Weltcups auf Planica im Jahre 1990 und Teilnehmern am Weltcupbeginn in der Saison 1993/94, haben wir einige kinematische Parameter in der Flugphase analysiert und die Unterschiede zwischen der alten klassischen und der neuen "V"-Technik beim Skispringen verglichen. Der Vergleich der Resultate hat gezeigt, da die Springer, wenn sie die neue Technik verwenden, mehr nach vorne geneigt sind, daβ sie sich während des Fluges mit den Skiern einen geringeren Winkel bilden (sagittal betrachtet), daβ sie mehr in den Hüften gebeugt sind, und da sie bedeutend längere Sprünge auf der niedrigeren Sprunghöhe erreichen (betrachtet ungefährt in der Mitte des Fluges). Die Länge des Sprunges hängt noch immer am meisten, ähnlich wie bei der klassischen Methode, von der Sprunghohe und von der Neigung des Springers nach vorne ab; es dürfen aber weder die entsprechenden Hüftenbeuge, noch richtige Skistellung nicht vernachlässigt werden

Einschätzung möglicher Wettbewerbleistung von jungen skilaufern auf Grund der hierarchischen Regressionsanalyse und der Modellexpertise

On a sample of 44 Slovenian cross-country skiers, aged 13-14 years, an attempt of evaluation of competition performance by means of rank-order (hierarchical) regression analysis and expert modelling has been made. Both methodological procedures have the same basis, that is a reduced prognostic performance model, in which motor, morphological and functional dimensions of the psychosomatic status of competitors are arranged hierarchically. By means of rank-order (hierarchical) regression analysis, 46% of the competition performance of the subjects has been explained. By the procedure of expert modelling, the prognostic competition performance of subjects has been assessed at all levels of the reduced prognostic performance model. A high degree of agreement between the results obtained by the two procedures of evaluation of competition performance (r= 0.86) has been established. The validity of the expert modelling procedure has been determined by linear correlation between the dimensions of prognostic performance and the actual competition performance defined by FIS points (r = 0.55). In addition to the established model characteristics of young cross-country skiers in this age category, the study has, among other things, also confirmed the assumption about the high value of expert modelling in practical professional direction of the process of training athletes.An einer Stichprobe von 44 slowenischen Skiläufern im Alter von 13 bis 14 Jahre wurde die Wettbewerbleistung mit Hilfe von rangeinordnenden(hierarchischen) Regressionsanalyse und Modellexpertise eingeschätzt. Die beiden methodologischen Vorgange hatten gleichen Ausgangspunkt: das eingeschränkte Modell von Leistungseinschätzung, bei dem die motorischen, morphologischen und funktionellen Dimensionen des psychosomatischen Standes eines Wettbewerbers hierarchisch geordnet sind. Mit Hilfe von rangeinordnenden (hierarchischen) Regressionsanalyse wurde 46% von Wettbewerbleistung der Testpersonen erklärt. Uber Vorgang der Modellexpertise wurde von Autoren die vorhergesagte Wettbewerbleistung der Testpersonen auf allen Ebenen der eingeschränkten Modelleistungsvorhersage richtig eingeschätzt. Es wurde ein hohes Grad an Übereinstimmung in den Ergebnissen beider Vorginge festgestellt (r=0,86). Die Gültigkeit des Vorgangs bei der Modellexpertise wurde über lineare Korrelation zwischen der vorhergesagten und der tatsächlichen Wettbewerbleistung bestätigt, definiert durch Anzahl von FIS-Zahlen (r=0,55). Neben der Feststellung von Modelleigenschaften der jungen Skiläufer im betreffenden Alter wurde in der Arbeit auch die vorausgesetzt hohe Wertstellung der Modellexpertise in praktischer Lenkung bei dem Sporttraining bestätigt

Einschätzung möglicher Wettbewerbleistung von jungen skilaufern auf Grund der hierarchischen Regressionsanalyse und der Modellexpertise

On a sample of 44 Slovenian cross-country skiers, aged 13-14 years, an attempt of evaluation of competition performance by means of rank-order (hierarchical) regression analysis and expert modelling has been made. Both methodological procedures have the same basis, that is a reduced prognostic performance model, in which motor, morphological and functional dimensions of the psychosomatic status of competitors are arranged hierarchically. By means of rank-order (hierarchical) regression analysis, 46% of the competition performance of the subjects has been explained. By the procedure of expert modelling, the prognostic competition performance of subjects has been assessed at all levels of the reduced prognostic performance model. A high degree of agreement between the results obtained by the two procedures of evaluation of competition performance (r= 0.86) has been established. The validity of the expert modelling procedure has been determined by linear correlation between the dimensions of prognostic performance and the actual competition performance defined by FIS points (r = 0.55). In addition to the established model characteristics of young cross-country skiers in this age category, the study has, among other things, also confirmed the assumption about the high value of expert modelling in practical professional direction of the process of training athletes.An einer Stichprobe von 44 slowenischen Skiläufern im Alter von 13 bis 14 Jahre wurde die Wettbewerbleistung mit Hilfe von rangeinordnenden(hierarchischen) Regressionsanalyse und Modellexpertise eingeschätzt. Die beiden methodologischen Vorgange hatten gleichen Ausgangspunkt: das eingeschränkte Modell von Leistungseinschätzung, bei dem die motorischen, morphologischen und funktionellen Dimensionen des psychosomatischen Standes eines Wettbewerbers hierarchisch geordnet sind. Mit Hilfe von rangeinordnenden (hierarchischen) Regressionsanalyse wurde 46% von Wettbewerbleistung der Testpersonen erklärt. Uber Vorgang der Modellexpertise wurde von Autoren die vorhergesagte Wettbewerbleistung der Testpersonen auf allen Ebenen der eingeschränkten Modelleistungsvorhersage richtig eingeschätzt. Es wurde ein hohes Grad an Übereinstimmung in den Ergebnissen beider Vorginge festgestellt (r=0,86). Die Gültigkeit des Vorgangs bei der Modellexpertise wurde über lineare Korrelation zwischen der vorhergesagten und der tatsächlichen Wettbewerbleistung bestätigt, definiert durch Anzahl von FIS-Zahlen (r=0,55). Neben der Feststellung von Modelleigenschaften der jungen Skiläufer im betreffenden Alter wurde in der Arbeit auch die vorausgesetzt hohe Wertstellung der Modellexpertise in praktischer Lenkung bei dem Sporttraining bestätigt

Beteiligung an Sport in der Republik Slowenien und deren Zusammenhang mit den Ausgewählten sozio-demographischen Variablen

The level of participation in sport and its relation to some socio-demographic variables was inves- tigated on a sample of 1768 adults from the Republic of Slovenia. The following socio-demographic variables were investigated: gender, age, level of education, occupation and family status. In order to determine the association between the participation level and the socio-demographic variables, contin- gency tables were produced (with x2 and Cramer’s V) and direct discriminant analysis was performed. Participation in sport was high and comparable to that found in the United States and Finland. However, some social groups with low levels of participation were identified, especially the elderly, less educated and married individuals with children. Although females exhibit lower participation rates then males, the differences were smaller than in the majority of other countries. Also, employment status does not seem to have an important influence on participation in sport.Sportska aktivnost danas je jedna od najvažnijih sastavnica kvalitetnoga života u suvremenom drušvu. Utjece na zdravlje, produktivnost, društvenost i na ukupno blagostanje donoseći dobrobit u život svakog pojedinca. No, većina pozitivnih učinaka može se očekivati tek nakon dugotrajnijeg redovitog bavljenja izabranom sportskom aktivnošću. Mnogi su istraživači dosad već ustanovili kako su neke socio-demografske varijable povezane s razinom aktivne uključenosti, pa su tako potvrđene znatne relacije između životne dobi i aktivnosti, ali i između dobi i vrste sportske aktivnosti. Nadalje, razina i vrsta obrazovanja pokazale su se, uz dob, značajnim prediktorima sudjelovanja u sportskim aktivnostima. Muškarci su više i češće sportski aktivni od žena. Viši, bolji socio-ekonomski status pozitivno je povezan s razinom bavljenja sportom, a bračno stanje snažno utječe na sportsku aktivnost, osobito žena. U radu je za prikupljanje podataka korišten kontrolni list koji su sudionici istraživanja sami popunjavali, a koji je oblikovan ciljano za slovensku odraslu populaciju. Veličina i učestalost sportske aktivnosti mjerena je u godišnjem intervalu kako bi se obuhvatili i podaci o neredovitoj (povremenoj), ali i o sezonskoj sport- skoj aktivnosti. Učestalost (frekvencija) bavljenja sportskom aktivnošću mjerila se na sljedećoj ljestvici: nikada (uopće se ne bavim sportskim aktivnostima), nekoliko puta godišnje, 1 – 3 puta mjesečno, jednom tjedno, 2 - 3 puta tjedno te 4 i više puta tjedno. Izmjereno je pet socio-demografskih varijabli: spol, životna dob (18-25, 26-35, 36-45, 46-55, 56-66, 66 i više godina), obrazovna razina (osnovna – 8 razreda, srednja – 1-2 ili 3 godine, srednja 2-4 godine, viša i visokoškolska – najmanje dvije godine), zanimanje (zaposlen/a, nezaposlen/ a, umirovljen/a, student/ica) te obiteljski status (samac koji živi sam, samac koji živi s roditeljima, oženjeni/udate bez djece, bračnost/ rastavljenost/ udovištvo s najmanje jednim djetetom). Uzorak ispitanika sastojao se od 1768 ljudi izabranih iz proporcionalnog uzorka (prema spolu, dobnim skupinama i glasačkim regijama koje su predstavljale kvote) odrasle slovenske populacije. Rezultati pokazuju vrlo visoku razinu sportske aktivnosti uzorka. Manje od 10% ispitanika nikada ne sudjeluje ni u kakvoj sportskoj aktivnosti, a više od jedne trećine ispitanika sudjeluje u redovitim sportskim aktivnostima (najmanje dva puta tjedno). Iz dobivenih podataka o sportskoj aktivnosti odrasle slovenske populacije čini se da su Slovenci aktivniji od stanovnika većine ostalih zemalja, osim možda od Amerikanaca i Finaca. Razina sudjelovanja u sportskim aktivnostima vrlo je snažno (Cramerov V izmebu 0,19 i 0,25) i statistički značajno (p<0,001) povezana sa svim socio-demografskim varijablama. Kada se u analizu uključila i kontrolna skupina, onda se u presječeoj usporedbi sportske aktivnosti sa spolom statistička značajnost (na razini od p<0,05) nije pojavila u slijedećim grupama: dob 45-55 te 65 i više, više i visokoškolski obrazovane osobe, umirovljenici te u svim grupama obiteljskog statusa, osim za obitelji s djecom koje žive samostalno. Ukrižena usporedba sportske aktivnosti i dobi dala je statističku značajnost (na razini od p<0,05) za sve kontrolne grupe, osim za studente i umirovljenike. Ukrižena analiza sudjelovanja u sportskim aktivnostima s obrazovnom razinom dala neznačajne rezultate za starije ljude (iznad 65 godina starosti) te za sve grupe radnog statusa, osim za zaposlene. Usporedba s radnim statusom bila je statistički značajna za sve grupe, osim za starije sudionike (dob 55-65 te 65 i više). I, konačno, ukrižena usporedba sudjelovanja s obiteljskim statusom dala je statističku značajnost za sve grupe, osim za dobne skupine 35-45 i starije, studente i umirovljenike. Rezultati ovog istraživanja o povezanosti između demografskih varijabli i sudjelovanja u sportskim aktivnostima slični su nalazima drugih istraživanja provedenih u Engleskoj (Gratton&Tice, 1994; Coalter et al., 1995), Irskoj (McCarthy, 1994), Francuskoj (Samuel, 1996), Španjolskoj (Bunuel, 1991; Maiztegui-Onate, 1996) i Grckoj (Alexandris&Carroll, 1998). Sudjelovanje u sportskim aktivnostima drastično opada s godinama života – tako su gotovo svi mlađi ljudi (redoviti) vježbači, a ukupno tri trećine ljudi iznad 65 godina ili uopće ne sudjeluju u sportskim aktivnostima ili su neredoviti sudionici (nekoliko puta godišnje). Viša obrazovna razina i sportska aktivnost u pozitvnom su odnosu, premda su dobivene veće razlike u grupi “neaktivnih”, negoli u kategoriji učestale sportske aktivnosti. Analiza relacija između sportske aktivnsoti i životne dobi pokazala je da su umirovljenici izrazitije manje aktivni od zaposlenih osoba. Premda se ponekad smatra da nedostatak slobodnog vremena može onemogućiti sportsku aktivnost, ipak se pokazalo da su zaposlene osobe gotovo jednako tako aktivne kao i nezaposleni. Samci koji žive s roditeljima aktivniji su od samaca koji žive samostalno, što se djelomično može objasniti njihovom mlađom životnom dobi i višom obrazovnom razinom, no možda i intenzivnijim i učestalijim društvenim vezama, što traži, ali i proizlazi iz mnogobrojnih (momčadskih i grupnih) sportskih aktivnosti. Oženjene i udate osobe bez djece češće sudjeluju u sportskim aktivnostima od oženjenih i udatih s djecom, ali je ta njihova aktivnost podjednaka kao i aktivnost samaca koji žive sami. Zato se ne bi smjelo zaključivati kako je na nešto nižu razinu sportske aktivnosti u spomenutoj skupini utjecao bračni status, već prije činjenica da su to roditelji s djecom, pa su onda, sukladno tome, to osobe s ograničenom količinom slobodna vremena i dodatnim životnim obvezama. Direktna diskriminacijska funkcija snažno (kanonički R=.45), ispravno (72,2% slučajeva bilo je ispravno klasificirano) i značajno (p<0.001) razlikuje redovite i neredovite su- dionike sportskih aktivnosti. Rezultati diskriminacijske analize ukazuju na to da socio-demografske varijable imaju vrlo snažnu i statistički značajnu moć razlikovanja između redovitih i neredovitih vježbača, i to i onda kada ih se promatra u njihovoj sveukupnosti (kanonički R=.45) i u njihovim pojedinačnim (djelomičnim) udjelima u rezultatima diskriminacijske funkcije. I ovdje su se spol, životna dob, obrazovna razina i radni status pokazali snažnim prediktorima (veća vjerojatnost da će se pojedinac naći u skupini redovitih sudionika sportskih aktivnosti) za muškarce, mlađe ljude te za više i visokoobrazovane osobe i studente.Der Grad der Beteiligung an Sport und deren Zusammenhang mit einigen sozio-demographischen Variablen wurde auf einer Stichprobe von 1768 Erwachsenen aus der Republik Slowenien unter- sucht. Die folgenden sozio-demographischen Variablen wurden betrachtet: Geschlecht, Alter, Ausbildung, Beruf und Familienstand. Um den Zusammenhang zwischen dem Beteiligungsgrad und den sozio-demographischen Variablen festzustellen, wurden Hontingenztabellen (mit x2 und Cramers V) geschildert und die direkte Diskriminanzanalyse durchgeführt. Die Beteiligung an Sport war hoch und mit den Ergebnissen in den Vereinigten Staaten und Finnland vergleichbar. Jedoch wurden einige Sozialgruppen mit dem niedrigen Beteiligungsgrad identifiziert, vor allem die älteren, weniger ausgebildeten und verheirateten Leute mit Hindern. Obwohl unter den Frauen die Sportbeteiligung etwas niedriger ist als unter den Männern, ist dieser Unterschied kleiner als in meisten anderen Ländern. Der Arbeitsstatus scheint keinen bedeutendenden Einfluss auf die Beteiligung an Sport zu haben

Beteiligung an Sport in der Republik Slowenien und deren Zusammenhang mit den Ausgewählten sozio-demographischen Variablen

The level of participation in sport and its relation to some socio-demographic variables was inves- tigated on a sample of 1768 adults from the Republic of Slovenia. The following socio-demographic variables were investigated: gender, age, level of education, occupation and family status. In order to determine the association between the participation level and the socio-demographic variables, contin- gency tables were produced (with x2 and Cramer’s V) and direct discriminant analysis was performed. Participation in sport was high and comparable to that found in the United States and Finland. However, some social groups with low levels of participation were identified, especially the elderly, less educated and married individuals with children. Although females exhibit lower participation rates then males, the differences were smaller than in the majority of other countries. Also, employment status does not seem to have an important influence on participation in sport.Sportska aktivnost danas je jedna od najvažnijih sastavnica kvalitetnoga života u suvremenom drušvu. Utjece na zdravlje, produktivnost, društvenost i na ukupno blagostanje donoseći dobrobit u život svakog pojedinca. No, većina pozitivnih učinaka može se očekivati tek nakon dugotrajnijeg redovitog bavljenja izabranom sportskom aktivnošću. Mnogi su istraživači dosad već ustanovili kako su neke socio-demografske varijable povezane s razinom aktivne uključenosti, pa su tako potvrđene znatne relacije između životne dobi i aktivnosti, ali i između dobi i vrste sportske aktivnosti. Nadalje, razina i vrsta obrazovanja pokazale su se, uz dob, značajnim prediktorima sudjelovanja u sportskim aktivnostima. Muškarci su više i češće sportski aktivni od žena. Viši, bolji socio-ekonomski status pozitivno je povezan s razinom bavljenja sportom, a bračno stanje snažno utječe na sportsku aktivnost, osobito žena. U radu je za prikupljanje podataka korišten kontrolni list koji su sudionici istraživanja sami popunjavali, a koji je oblikovan ciljano za slovensku odraslu populaciju. Veličina i učestalost sportske aktivnosti mjerena je u godišnjem intervalu kako bi se obuhvatili i podaci o neredovitoj (povremenoj), ali i o sezonskoj sport- skoj aktivnosti. Učestalost (frekvencija) bavljenja sportskom aktivnošću mjerila se na sljedećoj ljestvici: nikada (uopće se ne bavim sportskim aktivnostima), nekoliko puta godišnje, 1 – 3 puta mjesečno, jednom tjedno, 2 - 3 puta tjedno te 4 i više puta tjedno. Izmjereno je pet socio-demografskih varijabli: spol, životna dob (18-25, 26-35, 36-45, 46-55, 56-66, 66 i više godina), obrazovna razina (osnovna – 8 razreda, srednja – 1-2 ili 3 godine, srednja 2-4 godine, viša i visokoškolska – najmanje dvije godine), zanimanje (zaposlen/a, nezaposlen/ a, umirovljen/a, student/ica) te obiteljski status (samac koji živi sam, samac koji živi s roditeljima, oženjeni/udate bez djece, bračnost/ rastavljenost/ udovištvo s najmanje jednim djetetom). Uzorak ispitanika sastojao se od 1768 ljudi izabranih iz proporcionalnog uzorka (prema spolu, dobnim skupinama i glasačkim regijama koje su predstavljale kvote) odrasle slovenske populacije. Rezultati pokazuju vrlo visoku razinu sportske aktivnosti uzorka. Manje od 10% ispitanika nikada ne sudjeluje ni u kakvoj sportskoj aktivnosti, a više od jedne trećine ispitanika sudjeluje u redovitim sportskim aktivnostima (najmanje dva puta tjedno). Iz dobivenih podataka o sportskoj aktivnosti odrasle slovenske populacije čini se da su Slovenci aktivniji od stanovnika većine ostalih zemalja, osim možda od Amerikanaca i Finaca. Razina sudjelovanja u sportskim aktivnostima vrlo je snažno (Cramerov V izmebu 0,19 i 0,25) i statistički značajno (p<0,001) povezana sa svim socio-demografskim varijablama. Kada se u analizu uključila i kontrolna skupina, onda se u presječeoj usporedbi sportske aktivnosti sa spolom statistička značajnost (na razini od p<0,05) nije pojavila u slijedećim grupama: dob 45-55 te 65 i više, više i visokoškolski obrazovane osobe, umirovljenici te u svim grupama obiteljskog statusa, osim za obitelji s djecom koje žive samostalno. Ukrižena usporedba sportske aktivnosti i dobi dala je statističku značajnost (na razini od p<0,05) za sve kontrolne grupe, osim za studente i umirovljenike. Ukrižena analiza sudjelovanja u sportskim aktivnostima s obrazovnom razinom dala neznačajne rezultate za starije ljude (iznad 65 godina starosti) te za sve grupe radnog statusa, osim za zaposlene. Usporedba s radnim statusom bila je statistički značajna za sve grupe, osim za starije sudionike (dob 55-65 te 65 i više). I, konačno, ukrižena usporedba sudjelovanja s obiteljskim statusom dala je statističku značajnost za sve grupe, osim za dobne skupine 35-45 i starije, studente i umirovljenike. Rezultati ovog istraživanja o povezanosti između demografskih varijabli i sudjelovanja u sportskim aktivnostima slični su nalazima drugih istraživanja provedenih u Engleskoj (Gratton&Tice, 1994; Coalter et al., 1995), Irskoj (McCarthy, 1994), Francuskoj (Samuel, 1996), Španjolskoj (Bunuel, 1991; Maiztegui-Onate, 1996) i Grckoj (Alexandris&Carroll, 1998). Sudjelovanje u sportskim aktivnostima drastično opada s godinama života – tako su gotovo svi mlađi ljudi (redoviti) vježbači, a ukupno tri trećine ljudi iznad 65 godina ili uopće ne sudjeluju u sportskim aktivnostima ili su neredoviti sudionici (nekoliko puta godišnje). Viša obrazovna razina i sportska aktivnost u pozitvnom su odnosu, premda su dobivene veće razlike u grupi “neaktivnih”, negoli u kategoriji učestale sportske aktivnosti. Analiza relacija između sportske aktivnsoti i životne dobi pokazala je da su umirovljenici izrazitije manje aktivni od zaposlenih osoba. Premda se ponekad smatra da nedostatak slobodnog vremena može onemogućiti sportsku aktivnost, ipak se pokazalo da su zaposlene osobe gotovo jednako tako aktivne kao i nezaposleni. Samci koji žive s roditeljima aktivniji su od samaca koji žive samostalno, što se djelomično može objasniti njihovom mlađom životnom dobi i višom obrazovnom razinom, no možda i intenzivnijim i učestalijim društvenim vezama, što traži, ali i proizlazi iz mnogobrojnih (momčadskih i grupnih) sportskih aktivnosti. Oženjene i udate osobe bez djece češće sudjeluju u sportskim aktivnostima od oženjenih i udatih s djecom, ali je ta njihova aktivnost podjednaka kao i aktivnost samaca koji žive sami. Zato se ne bi smjelo zaključivati kako je na nešto nižu razinu sportske aktivnosti u spomenutoj skupini utjecao bračni status, već prije činjenica da su to roditelji s djecom, pa su onda, sukladno tome, to osobe s ograničenom količinom slobodna vremena i dodatnim životnim obvezama. Direktna diskriminacijska funkcija snažno (kanonički R=.45), ispravno (72,2% slučajeva bilo je ispravno klasificirano) i značajno (p<0.001) razlikuje redovite i neredovite su- dionike sportskih aktivnosti. Rezultati diskriminacijske analize ukazuju na to da socio-demografske varijable imaju vrlo snažnu i statistički značajnu moć razlikovanja između redovitih i neredovitih vježbača, i to i onda kada ih se promatra u njihovoj sveukupnosti (kanonički R=.45) i u njihovim pojedinačnim (djelomičnim) udjelima u rezultatima diskriminacijske funkcije. I ovdje su se spol, životna dob, obrazovna razina i radni status pokazali snažnim prediktorima (veća vjerojatnost da će se pojedinac naći u skupini redovitih sudionika sportskih aktivnosti) za muškarce, mlađe ljude te za više i visokoobrazovane osobe i studente.Der Grad der Beteiligung an Sport und deren Zusammenhang mit einigen sozio-demographischen Variablen wurde auf einer Stichprobe von 1768 Erwachsenen aus der Republik Slowenien unter- sucht. Die folgenden sozio-demographischen Variablen wurden betrachtet: Geschlecht, Alter, Ausbildung, Beruf und Familienstand. Um den Zusammenhang zwischen dem Beteiligungsgrad und den sozio-demographischen Variablen festzustellen, wurden Hontingenztabellen (mit x2 und Cramers V) geschildert und die direkte Diskriminanzanalyse durchgeführt. Die Beteiligung an Sport war hoch und mit den Ergebnissen in den Vereinigten Staaten und Finnland vergleichbar. Jedoch wurden einige Sozialgruppen mit dem niedrigen Beteiligungsgrad identifiziert, vor allem die älteren, weniger ausgebildeten und verheirateten Leute mit Hindern. Obwohl unter den Frauen die Sportbeteiligung etwas niedriger ist als unter den Männern, ist dieser Unterschied kleiner als in meisten anderen Ländern. Der Arbeitsstatus scheint keinen bedeutendenden Einfluss auf die Beteiligung an Sport zu haben

VALJANOST DIMENZIJSKE KONFIGURACIJE MODELA REDUCIRANE POTENCIJALNE USPJEŠNOSTI U SKIJAŠKIM SKOKOVIMA

The aim of the study was to establish the validity of the dimensional configuration of the reduced po-tential performance model in ski jumping. Two performance models were prepared (models A and B), dif-fering only in terms of their method of determining the weights (dimensional configuration). Model A in-volves the dependent determination of weights while model B includes the independent determination of weights. The sample consisted of 104 Slovenian ski jumpers from the senior-men’s category, junior-men’s categories from 17 to 18 and from 15 to 16 years of age and three categories of boys from 13 to 14, from 11 to 12 and up to 10 years of age. Validity of the dimensional configuration of the reduced potential perform-ance model in ski jumping is different for the age categories. The tests of correlation between models A and competitive performance revealed that in some categories (senior-men (R = 0.74**) and boys aged up to 14 (R = 0.51**) the models correlated quite highly and even statistically significantly with actual competitive performance, while in others (junior-men aged up to 18 and 16) this correlation was slightly lower. The cor-relation between model B and competitive performance revealed that correlation was statistically significant (R = 0.49**) only by category boys up to 14 years of age.Uvod Cilj istraživanja bio je utvrditi valjanost dimenzijske konfiguracije modela reducirane potencijalne uspješnosti (RPPM) u skijaškim skokovima. Pripremljena su dva modela uspješnosti (modeli A i B), koji se razlikuju samo po metodi određivanja pondera. Do sada je teorija ekspertnog modeliranja riješila problem dimenzijske konfiguracije baze znanja (težine) stvaranjem međuzavisnosti varijabli. Ta je metoda nazvana metodom zavisnog određivanja težina (A). Ovom metodom težine se određuju na temelju relativnog udjela pojedine varijable, čak i kad su vrijednosti izvedenih kriterija određene. Metoda zavisnog određivanja težina proizlazi iz principa da ukupna suma svih elementarnih varijabli (testova na elementarnoj razini stabla) u danom modelu uspješnosti mora iznositi 100. Bazirano na pretpostavljenoj linearnoj korelaciji između kriterija, težine izvedenih kriterija jednake su ukupnoj sumi težina direktno subordiniranih kriterija. Direktno subordinirani kriteriji mogu biti bazični kriteriji koji proizlaze iz danih izvedenih kriterija, ili sami izvedeni kriteriji koji proizlaze iz drugih izvedenih kriterija – neovisno o njihovoj razini na stablu modela uspješnosti. Novija metoda postavljanja pravila odlučivanja temelji se na principu nezavisnog doprinosa indi-vidualnih, znatno različitih varijabli – metoda nezavisnog određivanja težina (B). U ovoj metodi postavljanja pravila odlučivanja određuje se apsolutni doprinos varijabli rezultatu za potencijalnu uspješnost. Ono što se određuje jest apsolutni doprinos svakog bazičnog kriterija i/ili nezavisne varijable i svakog izvedenoga kriterija rezultatu za potencijalnu uspješnost, tako da se svakoj elementarnoj i izvedenoj varijabli dodjeljuje ponder od 0 do 100. Kod računanja rezultata izvedenih kriterija, u obzir se uzimaju i ponderi koje su dodijelili eksperti. U ovoj metodi nema sumiranih težina. Ekspert daje nezavisne težine za svaki kriterij (testovi ili čvorovi). Dakle, zadržava se princip nezavisnosti u određivanju značajnosti na višim razinama modela uspješnosti. Ovom se metodom može individualno odrediti značajnost svake varijable. Na primjer, varijabla težine 95 ima izrazito veliku značajnost sa stajali-šta uspješnosti sportaša, dok je varijabla težine 15 praktički beznačajna. Metode Ispitanici Uzorak se sastojao od 104 slovenska skijaška skakača iz seniorske kategorije, juniorskih kategorija od 17 do 18 i od 15 do 16 godina te tri kategorije dječaka, od 13 do 14, 11 do 12 te do 10 godina starosti, koji su testirani u listopadu 2000. godine, a nastupali su na slovenskim i međunarodnim natjecanjima u skijaškim skokovima u sezoni 1999./ 2000. Postupak Računalni program SMMS (Sport Measurement Management System) razvijen je na Fakultetu za sport u Ljubljani i korišten za računanje reducirane potencijalne uspješnosti. Korelacija između krajnjeg rezultata (RPPM) i natjecateljske uspješnosti (TU) utvrđena je Pearsonovim koeficijentom korelacije te, u slučaju nelinearnih varijabli, koeficijentom korelacije eta. Rezultati Korelacije između krajnjeg rezultata RPPM i kriterija uspješnosti u natjecateljskim kategorijama kreću se od niskih do srednje visokih. Testovi korelacije između modela A i natjecateljske uspješnosti pokazali su da su u nekim kategorijama (seniorska kategorija i kategorija dječaka dobi do 14 godina) modeli dosta visoko i čak statistički značajno korelirali sa stvarnom natjecateljskom uspješnošću, dok je u drugim kategorijama (juniorska u dobi do 18 i 16 godina) ta korelacija bila nešto niža. Korelacija između modela B i natjecateljske uspješnosti pokazala je statističku značajnost te korelacije samo za kategoriju dječaka do 14 godina. Rasprava i zaključci Korištenje metoda umjetne inteligencije ili, preciznije, ekspertnih sustava, označilo je novi smjer u sistemskom mišljenju pri traženju odgovora na osnovna pitanja iz teorije sportske uspješnosti. Kreiranje baze znanja je zapravo najvažnija faza u oblikovanju modela uspješnosti. Oba modela mjere isti predmet te među njima nema značajnih razlika. Unatoč tome, metoda B obećava više jer omogućuje ekspertu da određenoj varijabli ili setu varijabli dodijeli ponder, težinu neovisno o drugim varijablama. Na taj način, ekspert određuje doprinos svake elementarne i/ili izvedene varijable krajnjem rezultatu (score), bez obzira na prethodnu odluku. Ubuduće, bilo bi uputno reorganizirati stablo modela uspješnosti tako da se osigura da varijable unaprijed ne koreliraju u smislu mjerenih sposobnosti, već da imaju nezavisnu ulogu u modelu uspješnosti. Valjanost dimenzijske konfiguracije modela reducirane potencijalne uspješnosti u skijaškim skokovima različita je za različite kategorije. Jedan od razloga za to mogao bi biti mali broj ispitanika, pri čemu jako odstupanje već samo jednog ili dva natjecatelja može umanjiti krajnju korelaciju. No, rezultati pokazuju da postupak ekspertnog modeliranja u motoričkom i morfološkom području zaslužuje daljnji istraživački interes

VALJANOST DIMENZIJSKE KONFIGURACIJE MODELA REDUCIRANE POTENCIJALNE USPJEŠNOSTI U SKIJAŠKIM SKOKOVIMA

The aim of the study was to establish the validity of the dimensional configuration of the reduced po-tential performance model in ski jumping. Two performance models were prepared (models A and B), dif-fering only in terms of their method of determining the weights (dimensional configuration). Model A in-volves the dependent determination of weights while model B includes the independent determination of weights. The sample consisted of 104 Slovenian ski jumpers from the senior-men’s category, junior-men’s categories from 17 to 18 and from 15 to 16 years of age and three categories of boys from 13 to 14, from 11 to 12 and up to 10 years of age. Validity of the dimensional configuration of the reduced potential perform-ance model in ski jumping is different for the age categories. The tests of correlation between models A and competitive performance revealed that in some categories (senior-men (R = 0.74**) and boys aged up to 14 (R = 0.51**) the models correlated quite highly and even statistically significantly with actual competitive performance, while in others (junior-men aged up to 18 and 16) this correlation was slightly lower. The cor-relation between model B and competitive performance revealed that correlation was statistically significant (R = 0.49**) only by category boys up to 14 years of age.Uvod Cilj istraživanja bio je utvrditi valjanost dimenzijske konfiguracije modela reducirane potencijalne uspješnosti (RPPM) u skijaškim skokovima. Pripremljena su dva modela uspješnosti (modeli A i B), koji se razlikuju samo po metodi određivanja pondera. Do sada je teorija ekspertnog modeliranja riješila problem dimenzijske konfiguracije baze znanja (težine) stvaranjem međuzavisnosti varijabli. Ta je metoda nazvana metodom zavisnog određivanja težina (A). Ovom metodom težine se određuju na temelju relativnog udjela pojedine varijable, čak i kad su vrijednosti izvedenih kriterija određene. Metoda zavisnog određivanja težina proizlazi iz principa da ukupna suma svih elementarnih varijabli (testova na elementarnoj razini stabla) u danom modelu uspješnosti mora iznositi 100. Bazirano na pretpostavljenoj linearnoj korelaciji između kriterija, težine izvedenih kriterija jednake su ukupnoj sumi težina direktno subordiniranih kriterija. Direktno subordinirani kriteriji mogu biti bazični kriteriji koji proizlaze iz danih izvedenih kriterija, ili sami izvedeni kriteriji koji proizlaze iz drugih izvedenih kriterija – neovisno o njihovoj razini na stablu modela uspješnosti. Novija metoda postavljanja pravila odlučivanja temelji se na principu nezavisnog doprinosa indi-vidualnih, znatno različitih varijabli – metoda nezavisnog određivanja težina (B). U ovoj metodi postavljanja pravila odlučivanja određuje se apsolutni doprinos varijabli rezultatu za potencijalnu uspješnost. Ono što se određuje jest apsolutni doprinos svakog bazičnog kriterija i/ili nezavisne varijable i svakog izvedenoga kriterija rezultatu za potencijalnu uspješnost, tako da se svakoj elementarnoj i izvedenoj varijabli dodjeljuje ponder od 0 do 100. Kod računanja rezultata izvedenih kriterija, u obzir se uzimaju i ponderi koje su dodijelili eksperti. U ovoj metodi nema sumiranih težina. Ekspert daje nezavisne težine za svaki kriterij (testovi ili čvorovi). Dakle, zadržava se princip nezavisnosti u određivanju značajnosti na višim razinama modela uspješnosti. Ovom se metodom može individualno odrediti značajnost svake varijable. Na primjer, varijabla težine 95 ima izrazito veliku značajnost sa stajali-šta uspješnosti sportaša, dok je varijabla težine 15 praktički beznačajna. Metode Ispitanici Uzorak se sastojao od 104 slovenska skijaška skakača iz seniorske kategorije, juniorskih kategorija od 17 do 18 i od 15 do 16 godina te tri kategorije dječaka, od 13 do 14, 11 do 12 te do 10 godina starosti, koji su testirani u listopadu 2000. godine, a nastupali su na slovenskim i međunarodnim natjecanjima u skijaškim skokovima u sezoni 1999./ 2000. Postupak Računalni program SMMS (Sport Measurement Management System) razvijen je na Fakultetu za sport u Ljubljani i korišten za računanje reducirane potencijalne uspješnosti. Korelacija između krajnjeg rezultata (RPPM) i natjecateljske uspješnosti (TU) utvrđena je Pearsonovim koeficijentom korelacije te, u slučaju nelinearnih varijabli, koeficijentom korelacije eta. Rezultati Korelacije između krajnjeg rezultata RPPM i kriterija uspješnosti u natjecateljskim kategorijama kreću se od niskih do srednje visokih. Testovi korelacije između modela A i natjecateljske uspješnosti pokazali su da su u nekim kategorijama (seniorska kategorija i kategorija dječaka dobi do 14 godina) modeli dosta visoko i čak statistički značajno korelirali sa stvarnom natjecateljskom uspješnošću, dok je u drugim kategorijama (juniorska u dobi do 18 i 16 godina) ta korelacija bila nešto niža. Korelacija između modela B i natjecateljske uspješnosti pokazala je statističku značajnost te korelacije samo za kategoriju dječaka do 14 godina. Rasprava i zaključci Korištenje metoda umjetne inteligencije ili, preciznije, ekspertnih sustava, označilo je novi smjer u sistemskom mišljenju pri traženju odgovora na osnovna pitanja iz teorije sportske uspješnosti. Kreiranje baze znanja je zapravo najvažnija faza u oblikovanju modela uspješnosti. Oba modela mjere isti predmet te među njima nema značajnih razlika. Unatoč tome, metoda B obećava više jer omogućuje ekspertu da određenoj varijabli ili setu varijabli dodijeli ponder, težinu neovisno o drugim varijablama. Na taj način, ekspert određuje doprinos svake elementarne i/ili izvedene varijable krajnjem rezultatu (score), bez obzira na prethodnu odluku. Ubuduće, bilo bi uputno reorganizirati stablo modela uspješnosti tako da se osigura da varijable unaprijed ne koreliraju u smislu mjerenih sposobnosti, već da imaju nezavisnu ulogu u modelu uspješnosti. Valjanost dimenzijske konfiguracije modela reducirane potencijalne uspješnosti u skijaškim skokovima različita je za različite kategorije. Jedan od razloga za to mogao bi biti mali broj ispitanika, pri čemu jako odstupanje već samo jednog ili dva natjecatelja može umanjiti krajnju korelaciju. No, rezultati pokazuju da postupak ekspertnog modeliranja u motoričkom i morfološkom području zaslužuje daljnji istraživački interes

Die Bewertung der Entwicklung potentieller und Wettkampfleistung der Spitzensportler mittels des “sport-expert” Systems

The aim of this study was to follow a five-year competitive and hypothetically potentially successful performance of a top ski-jumper with the help of the expert decisive “sport-expert” system. In the primary phase of the formation of the expert system a hypothetical model of a competitive (CP) and the so-called reduced potentially (PP) successful performance was developed. The model of a potentially successful performance comprised 17 elementary and 14 derived motor variables, 4 elementary and 3 derived morphological variables and two variables containing special morphological-motor indices. The evaluation of a successful performance based on the previously defined variables was founded on the method of expert decision-making (Chankong, Haimes, 1983). This method is based on decision rules with the help of which we determine the significance of an individual successful performance variable, as well as on the normalisers with which we determine the position of an individual of a defined successful performance variable in the individual quality-defined category. The successful performance of the sportsman was then calculated with the “SPEX” computer program on all models of variables, starting from the most elementary and up to the finally derived hypothetically potential successful performance. The results showed an uninterrupted continuous quality development of a hypothetically potential successful performance (PP) of the young sportsman, who, even at the age of 13, showed a highly successful competitive performance, which in the following 5 years rose to the level where he won the first place in the total count of the ski-jumping World Cup for the 1996/97 season.Das Ziel dieser Untersuchung war, die konkrete Wettkampfleistung, sowie die hypothetische potentielle Leistung eines Spitzenschispringers mittels des Expertentscheidungssystems “Sport-Expert” zu bewerten. In der ersten Phase der Expertsystemgestaltung wurde ein hypothetisches Modell der Wettkampfleistung (CP), sowie der sogenannten reduzierten potentiellen Leistung (PP) entwickelt. Das Modell der potentiellen Leistung umfasste 17 Haupt- und 14 abgeleiteten motorischen Variablen, sowie 4 Haupt- und 3 abgeleiteten morphologischen Variablen und zwei Variablen mit speziellen morphologisch-motorischen Indexen. Die Leistungsbewertung aufgrund definierter Variablen beruht auf der Methode der Expertentscheidung (Chankong und Haimes, 1983), d.h. auf den Entscheidungsregeln, mit denen die Signifikanz einzelner Leistungsvariablen festgestellt wird, sowie auf den Normalisierungsmitteln, die den Rang einzelner definierter Leistungsvariablen innerhalb der spezifischen Qualitätskategorie determinieren. Danach wird, mittels des Computerprogrammes “SPEX”, die Leistung des Sportlers nach allen Variablen gerechnet, von den Hauptvariablen aus bis zur abgeleiteten potentiellen Leistung. Die Ergebnisse zeigen eine ununterbrochene konstante Entwicklung in der Qualität der hypothetischen potentiellen Leistung des jungen Sportlers, der schon im Alter von 13 Jahren eine große, in den folgenden 5 Jahren immer größere Wettkampfleistung zeigte, bis er im Saison 1996/97 die meisten Punkte und damit den ersten Platz im Schispringerweltcup gewonnen hat

Monitoring of Cross-Country Skiers by Means of an Expert Model of Potential Performance

On the basis of expert knowledge, an expert model of potential performance covering the motor, morphological, psychological, and sociological subspace was constructed (MMPS). The scores of variables were obtained by application of the computer program Sport Measurement Management System (SMMS). In the subjects included in measurements, trends of the obtained average scores of variables were established through various competition categories and age periods. The sample of subjects consisted of 48 cross-country skiers in three competition categories. Fluctuations in development in individual age periods are larger in the motor and morphological subspace. In the psychological subspace, an upward trend of average scores can be noticed, while the sociological subspace is not subjected to any essential changes in different age and competition categories. Monitoring of cross-country skiers across all three competition categories showed that in these age categories there are periods which owing to laws of development do not allow uniform progress. Therefore, the principle of individuality must be taken into account especially in planning the transformation process

Die Bewertung der Entwicklung potentieller und Wettkampfleistung der Spitzensportler mittels des “sport-expert” Systems

The aim of this study was to follow a five-year competitive and hypothetically potentially successful performance of a top ski-jumper with the help of the expert decisive “sport-expert” system. In the primary phase of the formation of the expert system a hypothetical model of a competitive (CP) and the so-called reduced potentially (PP) successful performance was developed. The model of a potentially successful performance comprised 17 elementary and 14 derived motor variables, 4 elementary and 3 derived morphological variables and two variables containing special morphological-motor indices. The evaluation of a successful performance based on the previously defined variables was founded on the method of expert decision-making (Chankong, Haimes, 1983). This method is based on decision rules with the help of which we determine the significance of an individual successful performance variable, as well as on the normalisers with which we determine the position of an individual of a defined successful performance variable in the individual quality-defined category. The successful performance of the sportsman was then calculated with the “SPEX” computer program on all models of variables, starting from the most elementary and up to the finally derived hypothetically potential successful performance. The results showed an uninterrupted continuous quality development of a hypothetically potential successful performance (PP) of the young sportsman, who, even at the age of 13, showed a highly successful competitive performance, which in the following 5 years rose to the level where he won the first place in the total count of the ski-jumping World Cup for the 1996/97 season.Das Ziel dieser Untersuchung war, die konkrete Wettkampfleistung, sowie die hypothetische potentielle Leistung eines Spitzenschispringers mittels des Expertentscheidungssystems “Sport-Expert” zu bewerten. In der ersten Phase der Expertsystemgestaltung wurde ein hypothetisches Modell der Wettkampfleistung (CP), sowie der sogenannten reduzierten potentiellen Leistung (PP) entwickelt. Das Modell der potentiellen Leistung umfasste 17 Haupt- und 14 abgeleiteten motorischen Variablen, sowie 4 Haupt- und 3 abgeleiteten morphologischen Variablen und zwei Variablen mit speziellen morphologisch-motorischen Indexen. Die Leistungsbewertung aufgrund definierter Variablen beruht auf der Methode der Expertentscheidung (Chankong und Haimes, 1983), d.h. auf den Entscheidungsregeln, mit denen die Signifikanz einzelner Leistungsvariablen festgestellt wird, sowie auf den Normalisierungsmitteln, die den Rang einzelner definierter Leistungsvariablen innerhalb der spezifischen Qualitätskategorie determinieren. Danach wird, mittels des Computerprogrammes “SPEX”, die Leistung des Sportlers nach allen Variablen gerechnet, von den Hauptvariablen aus bis zur abgeleiteten potentiellen Leistung. Die Ergebnisse zeigen eine ununterbrochene konstante Entwicklung in der Qualität der hypothetischen potentiellen Leistung des jungen Sportlers, der schon im Alter von 13 Jahren eine große, in den folgenden 5 Jahren immer größere Wettkampfleistung zeigte, bis er im Saison 1996/97 die meisten Punkte und damit den ersten Platz im Schispringerweltcup gewonnen hat