Woman, Mother, Queen. On Regulatory Effects of Happiness

Kroz analizu reklamnih kampanja za dodatak prehrani koji obećava povratak sreće ovaj članak problematizira regulatorne učinke potrage za srećom u kontekstu tranzicije i popularizacije novih oblika ženskosti u Hrvatskoj. Članak ukazuje na rodne dimenzije “tranzicije” kroz analizu njezinih materijalizacija u kontekstu popularne kulture. S fokusom na orodnjeno mentalno zdravlje, analiza se oslanja prije svega na rad Sare Ahmed o afektivnosti društvenih normi i ideala kao i na rad Lilijane Burcar koji se bavi odnosom kapitalizma i patrijarhata u postjugoslavenskom prostoru.Through analysis of advertisement campaigns for a food supplement that promises the return of happiness, this article problematizes the regulatory effects of the search for happiness in the context of the transition and popularization of new forms of womanhood in Croatia. The article points to gendered dimensions of “transition” by analyzing its materializations in the context of popular culture. With a focus on gendered mental health, the text builds on Sara Ahmed’s work on the affectivity of social norms and ideals and Lilijana Burcar’s work dealing with the relations of capitalism and patriarchy in post-Yugoslav space

Editorial: Video Games as a Common Ground

Editorial: Video Games as a Common Groun

Prikazi

1) Senka Božić-Vrbančić, Jelena Kupsjak: Feral Atlas. The More-Than-Human Anthropocene, Anna Tsing, Jannifer Deger, Alder Keleman Saxena i Feifei Zhou, ur., Stanford University Press, Stanford, 2020. 2) Maja Flajsig: Ekofeminizam. Između ženskih i zelenih studija, Goran Đurđević i Suzana Marjanić, ur., Durieux, Zagreb, 2020., 479 str. 3) Tanja Petrović: Transformacija rada. Narativi, prakse, režimi, Ozren Biti i Reana Senjković, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2021, 388 str. 4) Velna Rončević: Anne Allison, Precarious Japan, Duke University Press, Durham, 2013., 256 str. 5) Andrea Matošević: Priče iz konzerve. Povijest prerade i konzerviranja riba na sjeveroistočnom Jadranu, Iva Kosmos, Tanja Petrović i Martin Pogačar, ur., Srednja Europa, Zagreb, 2020., 301 str. 6) Iva Grubiša: Jasna Čapo, Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen, Durieux, Zagreb, 2019., 392. str. 7) Ljiljana Marks: Olga Supek, Ljeto u Detroitu. Studija jedne lokalne četvrti iz perspektive ekonomske antropologije, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 2020., 179 str. 8) Iris Biškupić Bašić: Katarina Bušić, Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore (The Croatian Diaspora Folk Clothing Collection), Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 192 str. 9) Andrea Klobučar: Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave, Mareta Kurtin, ur. Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 344 str. 10) Tea Škokić: Liber Monstrorum Balcanorum. Čudovišni svijet europske margine, Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur., Jesenski i Turk i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2019., 371 str. 11) Olga Orlić: Devedesete. Kratki rezovi, Orlanda Obad i Petar Bagarić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Jesenski i Turk, Zagreb, 2020., 427 str. 12) Marijana Belaj: Antropologija izvan akademije – osvrt na Godišnji skup HED-a 2020: Etnografska istraživanja na tržišt

Cultural anthropological analysis of mental health politics in Croatia

Ova doktorska disertacija bavi se analizom politika mentalnog zdravlja u Hrvatskoj oslanjajući se na etnografske fragmente proizašle iz susreta sa Psihijatrijskom bolnicom Ugljan i životnim putem Andrije Štampara, jednog od formativnih figura javnog zdravstva u nacionalnom, regionalnom i širem kontekstu. Etnografski fragmenti oslanjaju se na analitički i teorijski rad Anne Tsing, a osim na nju, rad se oslanja i na radove Lauren Berlant, Ann Stoler, Joao Biehl, Diddier Fassina i Sare Ahmed. Fokus rada je na načinima življenja „tranzicije” u PB-u Ugljan specifično, kao i na pokušajima da se u fragmentima susreta između „Štamparova javnog zdravstva” i današnjeg „globalnog zdravlja” identificiraju specifični momenti „ruinacije” ili „urušavanja”. Prevođenje jednog u drugo, koje se odvija u tranziciji, proizvodi specifične efekte u kojima se susreću i razvijaju različite ideje zdravlja. U tom kontekstu analizirana je Psihijatrijska bolnica Ugljan kao ruševina, ali i kao koncept „javnog zdravlja”, „mentalnog zdravlja” i reprezentacije istog u popularnoj kulturi, kroz žanrove sentimentalnosti koje generiraju „suosjećanje” prema onima koji su obilježeni kao ranjivi – duševni bolesnici.This PhD thesis deals with the politics of mental health in Croatia, basing its research on ethnological fragments from Psychiatric hospital Ugljan and the life of Andrija Štampar, one of the most formative figures of public healthcare policies in the national, regional and global context. Ethnographic fragments in this text rely on the analytical and theoretical work of Anna Tsing. In addition to Tsing, this thesis relies on the works of Lauren Berlant, Ann Stoler, Joao Biehl, Diddier Fassin, and Sara Ahmed. The focus of this thesis is on the way „transition“ persists in the psychiatric hospital Ugljan, as well as in attempts that within fragments of an encounter between “Štampar’s public healthcare” and today’s “global health” identified specific moments of “ruination” or “collapse”. Translating one into the other unwinds in transition that creates specific effects which the work traces. In that context, Psychiatric hospital Ugljan is analyzed as a ruin, as well as the concepts of “public health”. “mental health” and its representations in popular culture. This is done through genres of sentimentality that generate compassion toward those who are marked as vulnerable – the mentally ill. By this way of thinking with ruinations, this work is primarily dealing with public health and its appropriations, as well as its neglect and strategic and active positioning in the politics of the present