6 research outputs found

    Praćenje promene broja bakterija familije enterobacteriaceae u pastrmci i odrescima šarana upakovanim u vakuum i modifikovanu atmosferu

    Get PDF
    Kvar ribe može se definisati kao bilo koja promena u mesu ribe koja proizvod čini neprihvatljivim za ljudsku ishranu i najčešće nastaje kao rezultat rasta mikroorganizama. Od toga koji su mikroorganizmi najzastupljeniji u ribi u trenutku ulova u velikoj meri zavisi i kolika će biti njena održivost tokom skladištenja. Bakterije koje pripadaju familiji Enterobacteriaceae su fakultativni anaerobi, gram negativni i katalaza pozitivni mikroorganizmi. Ovoj familiji pripadaju sledeći rodovi: Salmonelle, Escherichia, Proteus, Shigella, Serratia, Citrobacter, Klebsiella, Enterobacter i Erwinia, a neki od njih su izraziti patogeni i izazivači velikog broja različitih oboljenja kod ljudi, kao što su septikemija, pneumonija, meningitis, infekcije urinarnog trakta, bolesti organa za varenje i mnogih drugih bolesti. Široko su rasprostranjeni u spoljašnjoj sredini, a neki su saprofitski stanovnici digestivnog trakta. Cilj ovog eksperimenta je bio da se ispita rast bakterija familije Enterobacteriaceae u svežoj pastrmci i odrescima šarana upakovanim u vakuum i modifikovanu atmosferu. Uzorci su podeljeni u tri grupe. Grupa I je upakovana u modifikovanu atmosferu sa odnosom gasova 60%CO2 i 40%N2, grupa II je upakovana u modifikovanu atmosferu sa 40%CO2 i 60%N2 dok je III grupa upakovana u vakuum. Odnos gas/uzorak u pakovanju bio je 2:1. Svi uzorci su skladišteni pri istovetnim uslovima na temperaturi od +3˚C. Određivanje broja bakterija familije Enterobacteriaceae prema ISO 21528 -2:2004 obavljeno je 0, 7. i 14. dana skladištenja. U pastrmci i odrescima šarana upakovanim u modifikovanu atmosferu sa 60%CO2 i 40% N2 (I grupa), rast ukupnog broja enterobakterija bio je sporiji nego u pastrmci i odrescima šarana upakovanim u modifikovanu atmosferu sa 40%CO2 i 60%N2 (II grupa) ili pak u vakuum (III grupa). Ovo se može objasniti antimikrobnim dejstvom ugljen-dioksida, koji je procentualno najzastupljeniji u smeši gasova u koju su upakovani uzorci I grupe kao i činjenicom da ugljen-dioksid deluje inhibitorno pre svega na gram-negativne bakterije, kakvi i jesu mikroorganizmi iz familije Enterobacteriaceae. Najveću stopu rasta imale su enterobakterije u pastrmci i odrescima šarana III grupe tj. u uzorcima upakovanim u vakuum. Ovi rezultati ukazuju na sposobnost Enterobacteriaceae da rastu u anaerobnim uslovima, na temperaturi frižidera u proizvodima upakovanim u vakuum. Modifikovana atmosfera smanjuje ukupan broj enterobakterija, a najniža vrednost je dobijena kod odrezaka šarana upakovanih u modifikovanu atmosferu sa 60%CO2 i 40%N2

    Effect of Modified Atmosphere Pakaging on the Shelf-life of Common Carp (Cyprinus carpio) Steaks

    Get PDF
    AbstractThe effect of modified atmosphere packaging (MAP 1: 40%CO2+60%N2 and MAP 2: 100%CO2) on the shelf-life of carp steaks was studied. Carp steaks were stored at +3±0.5˚C and on days 1, 3, 6, 9, 13 and 15, microbiological, chemical and sensory testing was performed. Based primarily on odour scores it was observed that carp steaks packaged in MAP1 remained acceptable up to 13 days of storage, while carp steaks packaged in MAP2 remained unchanged until the end of the study. By using MAP, especially 100% CO2, products shelf-life can be significantly prolonged

    Živa u različitim vrstama morskih riba na srpskom tržištu

    Get PDF
    Proučavanje žive (Hg) u marinskim sistemima je od velikog interesa, s obzirom da je reč o toksičnom metalu koji ima sposobnost bioakumulacije i biomagnifikacije u lancu ishrane. Vodeni sistemi, a time i ribe, mogu biti kontaminirani živom kao posledicom zagađenja životne sredine prirodnim procesima (vulkanske erupcije, klimatske promene itd.) i antropogenim izvorima zagađenja (industrija, rudarstvo itd.). Živa (Hg) može postojati kao elementarna, neorganska i organska živa. Najtoksičniji oblik žive je metil živa (MetHg) koja čini od 70-100% ukupne Hg u ribi. Naučna ispitivanja ukazuju da velike količine žive u hrani mogu negativno uticati na razvoj fetusa i izazvati oštećenja mozga i jetre. Cilj ovog rada bio je ispitivanje sadržaja žive u jestivim delovima tri vrste morske ribe na tržištu Srbije: oslić - Merluccius merluccius (n=84), skuša - Scomber scombrus (n=35) i papalina - Sprattus sprattus (n=17)). Prosečna potrošnja ribe u Srbiji iznosi oko 5 kg po glavi stanovnika, što je znatno niže u poređenju sa EU prosekom (21 kg po glavi stanovnika). Svi uzorci uzeti su i analizirani tokom 2014. godine. Analiza sadržaja žive urađena je primenom induktivno-kuplovane plazme sa masenom spektrometrijom (ICP-MS), merenjem izotopa 202Hg. Najviša srednja vrednost sadržaja žive utvrđena je u uzorcima skuše (0,056 mg/kg), zatim kod oslića (0,034 mg/kg), a najniža kod papaline (0,016 mg/kg). Maksimalno dozvoljene količine Hg u ispitanim ribama, koje su definisane zakonskom regulativom Srbije [MDK (oslić, papalina) = 500 ng/g, MDK (skuša) = 1000 ng/g] nisu prekoračene u svim ispitanim uzorcima. Statističkom evaluacijom dobijenih rezultata ustanovljeno je da postoji statistički zanačajna razlika (p<0,005) u sadržaju Hg između oslića i skuše, kao i između skuše i papaline. Za procenu unosa Hg konzumiranjem ribe korišćeni su podaci iz „GEMS/Food Consumption Cluster Diets database“. Prema ovom izvoru, procenjena prosečna nedeljna potrošnja morske ribe u Srbiji iznosi 106,4 g. Koristeći podatke iz ove studije izračunat je nedeljni unos Hg, baziran na srednjoj vrednosti sadržaja Hg u konzumiranoj ribi i prosečnoj telesnoj težini čoveka od 70 kg. Na osnovu izračunatih vrednosti za nedeljni unos Hg (oslić: 0,051-0,208 µg/kg telesne težine; skuša: 0,086-0,289 µg/kg telesne težine; papalina: 0,025-0,050 µg/kg telesne težine) može se zaključiti da je unos žive pri konzumaciji oslića, skuše i papaline znatno niži od preporučenih graničnih vrednosti svetske zdravstvene organizacije (1,6 µg MetHg /kg telesne težine)

    Stanje ekosistema za uzgoj pastrmke sa aspekta mikrobiološkog rizika

    Get PDF
    Control of microbiological status of ponds and a fish itself is of great importance while the aim of control is to detect indicators of faecal pollution and to evaluate the potential risk of consumption of contaminated aquacultural products. In this paper we investigated microbiological population of rainbow trout ponds, in trout itself and in sludge. Investigations were performed at the beginning of autumn, end of autumn and at the beginning of winter. Results indicated that microbiological status of the pond ecosystem was mainly satisfactory, although there were some sporadic cases of A.hydrophila on trout skin at the beginning of autumn

    Biosecurity and Lairage Time versus Pork Meat Quality Traits in a Farm&ndash;Abattoir Continuum

    Get PDF
    The modern pig production chain is increasingly focused on biosecurity, quality, and safety of meat and is associated with many challenges impacting world meat markets, such as animal disease outbreaks and sanitary restrictions, trade regulations and quality requirements. To overcome such challenges and assure more consistent pork meat quality (and safety), there is a need to develop an effective and reliable monitoring system in a farm&ndash;abattoir continuum that can be based on selected biomarkers. This study assessed interrelations of selected stress and inflammation biomarkers (acute phase proteins (APP)) between farm biosecurity score versus pork meat quality traits after two different lairage periods. Briefly, the maximum recorded levels of stress hormones (436.2 and 241.2 ng/mL, for cortisol and Chromogranin A (CgA), respectively) and APP (389.4 and 400.9 &mu;g/mL, Pig Major Acute Proteins (MAP) and Haptoglobin (Hp), respectively) at four commercial farms were within the recommended threshold values. Cortisol and APP were negatively correlated to the internal and total biosecurity scores of farms. The increase of level of both sets of biomarkers was found at bleeding (after transportation and lairage period), but with lower values after long (18&ndash;20 h) versus short (1&ndash;3 h) lairage lay-over time. In general, negative correlation was confirmed between stress and inflammation biomarkers and carcass/meat quality traits. The farm total biosecurity level significantly affected chilling yield, meat temperature, and a* value. Pig-MAP emerged as a good biomarker with a promising potential for assessment and anticipation of broad aspects in the pork meat chain. It can be used for detection of failures in the pig production system and might be incorporated in certification programs for the pork meat industry

    Chemometric approach in the development of the colorimetric method for the estimation of food colorants in meat products

    Get PDF
    The aim of this research was to develop a novel colorimetric method based on mathematical models, by multiple linear regression (MLR), from the CIE L*a*b* measurements and data of the HPLC determination of food colorants. Calibration set of 10 production batches of finely grinded cooked sausage with food colorants added was manufactured in industrial conditions as follows: one control batch and 9 products with various quantities of added food colorants: E120 (3.4, 7.5 and 12.5 mg/kg), E 124 (5.0, 15.0, 25.0 mg/kg) and E 129 (5.0, 15.0, 25.0 mg/kg). The estimation of the added food colorants was assessed by measuring L*, a*, b* parameters of cross-section. The quantification of food colorants was achieved by HPLC-PDA. Food colorants were extracted from meat products using Accelerated Solvent Extraction (ASE). Quantification of food colorants was achieved in the range from 1 to 100 mg / kg, and recovery values were from 76.15% to 107.04%, for E 120, from 97.61% to 101.03%, for E 124 and from 99.91% to 101.67%, for E 129. Correlation of the results obtained using HPLC and colorimetric measuring data was assessed by Multiple Linear Regression (MLR). The results from colorimetric and chromatographic determinations in four experimental batches (three batches with different quantities of food colorants and one control batch) were used for calibration. Coefficients of determination (R2) for linear models in experimental batches were 0.954, for E 124, 0.987, for E 120 and 0.993, for E 129. Correlation functions of food colorant quantities and corresponding L*a*b* values were established. The obtained mathematical models were tested for the estimation of the content of dyes in 21 samples of finely grinded cooked sausages purchased in retail stores. Food colorants were confirmed in 20 samples (95.24 %), and one sample (4.76 %) did not contain any of these compounds. Out of the positive samples, sixteen samples (80.00 %) contained E 120, while four samples (20.00 %) contained E 129. Food colorant E124 was not established in any of the analyzed samples. Colorimetric CIE L*a*b* method might be used during sensory evaluation of meat products for the assessment of the added food colorants.Cilj ovog rada je bio da se, merenjem vrednosti parametara boje preseka proizvoda od mesa u CIE (Commission Internationale de l'Eclairage, Međunarodna komisija za osvetljenje) L*a*b* prostoru (L* – svetloća, a* – udeo crvene boje i b* – udeo žute boje) ispita mogućnost procene sadržaja dodate prehrambene boje u proizvodima od mesa. Količina prehrambene boje u uzorcima od mesa određena je metodom visokoefikasne tečne hromatografije sa detekcijom na fotodiodnom sloju (HPLC-PDA), a međusobna zavisnost dobijenih vrednosti i kolorimetrijskih parametara ispitana je višestrukom linearnom regresijom (MLR). Kalibracioni set od 10 proizvodnih partija fino usitnjene barene kobasice, sa tri dodate boje, izrađen je u industrijskim uslovima, i to: kontrolni proizvod bez boje i 9 proizvoda sa različitim količinama dodatih boja E 120 (3,4; 7,5 i 12,5 mg/kg), E 124 (5, 15 i 25 mg/kg) i E 129 (5, 15 i 25 mg/kg). Postavljene su jednačine funkcije zavisnosti količine boje od L*, a* i b* vrednosti. Dobijeni matematički modeli su provereni i primenjeni za procenjivanje sadržaja boje u 21 uzorku fino usitnjenih barenih kobasica sa tržišta. Utvrđeno je da se kolorimetrijskom CIE L*a*b* metodom mogu, u toku senzorskog ocenjivanja boje proizvoda, proceniti količine dodatih boja u proizvodima od mesa i da se ova metoda može primeniti kao komplementarna HPLC-PDA
    corecore