9 research outputs found
Nacionalni preventivni programi ranog otkrivanja raka, organizacija i financiranje
Maligne bolesti jedan su od vodeÄih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, na ljestvici smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, s udjelom od 27,8% (2013. godine), te se u ukupnom pobolu nalaze na drugom mjestu po broju hospitalizacija, s udjelom od 14,0% (2013. godine). U Republici Hrvatskoj se provode 3 nacionalna programa ranog otkrivanja raka. Program ranog otkrivanja raka dojke se provodi od kraja 2006. godine, Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva se provodi od 2008. godine te se Program ranog otkrivanja raka vrata maternice provodi od prosinca 2012. godine. Cilj svih nacionalnih programa je smanjiti pobol i smrtnost od navedenih sijela raka te unaprijediti zdravlje cjelokupnog stanovniÅ”tva
Otkrivanje Å”eÄerne bolesti u Gradu Zagrebu
Å eÄerna bolest jedan je od vodeÄih javnozdravstvenih problema suvremenog druÅ”tva, a osim velikog broja oboljelih, prisutnog izraženog porasta prevalencije zabrinjava i visok udio bolesnika kojima se bolest ne dijagnosticira na vrijeme. Cilj ovoga rada bio je utvrditi uÄestalost neotkrivene Å”eÄerne bolesti u ispitanika kao i njenu povezanost sa glavnim riziÄnim Äimbenicima za razvoj bolesti. Tijekom ispitivanja detektirano je 3,26% ispitanika sa glikemijom na taÅ”te guk>7mmol/l, te joÅ” 8,08% ispitanika sa poremeÄajem vrijednosti glikemije na taÅ”te. Ispitanici sa poviÅ”enim vrijednostima glikemije bili su znaÄajno stariji, uhranjeniji, sa viÅ”im vrijednostima tlaka , manje tjelesno aktivni i s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Å eÄerna bolest u Republici Hrvatskoj i dalje se uÄestalo ne otkriva se na vrijeme stoga su akcije ranog otkrivanja i dalje neizostavno potrebne
Povezanost samoprocijenjenoga loÅ”eg zdravlja s demografskim i socioekonomskim Äimbenicima te životnim stilom meÄu odraslom populacijom u Hrvatskoj
The aim of this study was to analyse the association of poor self-
-perceived health with demographic, socioeconomic and lifestyle
factors using data from the European Health Interview Survey.
When applying the multiple logistic regression model, two
demographic (male sex, older age), all four socioeconomic (low
education level, unemployed and retired, living in households
with lowest income, poor social support) and only one lifestyle
factor (no alcohol consumption) were revealed as associated
with poor self-perceived health. The association of
socioeconomic factors with self-perceived health among the
adult population in Croatia is direct and not mediated
exclusively through lifestyle factors.Cilj je ovog rada bio analizirati povezanost samoprocijenjenoga
loÅ”eg zdravlja s demografskim i socioekonomskim Äimbenicima
te životnim stilom na temelju podataka iz Europske zdravstvene
ankete. Prilikom primjene modela multiple logistiÄke regresije
dva demografska (muÅ”karci, starija dob), sva Äetiri socioekonomska
(niska razina obrazovanja, nezaposleni i umirovljeni,
osobe koje žive u kuÄanstvima s najnižim dohotkom, slaba
socijalna podrÅ”ka) i jedan Äimbenik životnoga stila (osobe koje
ne piju alkohol) prepoznati su kao povezani sa samoprocijenjenim
loÅ”im zdravljem. Povezanost socioekonomskih Äimbenika
sa samoprocjenom zdravlja meÄu odraslom populacijom u
Hrvatskoj izravna je i nije posredovana iskljuÄivo kroz životni stil
Nacionalni programi prevencije zaraznih i nezaraznih bolesti
Javnozdravstveni cilj programa prevencije kako zaraznih tako i nezaraznih bolesti jest prevenirati bolest, smanjiti njezinu incidenciju i smrtnost, a posljediÄno tome unaprijediti zdravlje pojedinca i populacije u cjelini. Republika Hrvatska se pokretanjem i provoÄenjem programa prevencije svrstala u skupinu zemalja koje aktivno brinu o zdravlju svog stanovniÅ”tva. Dobro koncipirani programi temelj su zdravstvene zaÅ”tite, oni su dugoroÄno gledano najuÄinkovitije i najjeftinije sredstvo u borbi protiv navedenih bolest
Results of the National Breast Cancer Screening Program in Croatia (2006-2016)
Aim: To assess the uptake of the Croatian National Breast Cancer Screening Program from 2006 to 2016.
-----
Methods: The Croatian National Breast Cancer Screening Program, a biennial program targeting women aged 50-69, started in October 2006. From 2006 to 2016, four cycles were completed. One cycle lasted two years, with the exception of the first cycle, which lasted three years. To determine the number of detected cancers in each cycle, the screening program data were merged with the data of the Croatian National Cancer Registry. Our results were compared with the reference values from the European guidelines for quality assurance in breast cancer screening and diagnosis.
-----
Results: Around 150 000 mammography exams were performed every year. The response rates for cycle 1, cycle 2, cycle 3, and cycle 4 were 63%, 57%, 60%, and 59%, respectively. Further assessment rate was 6.5%. Breast cancer was identified in 5583 women, with 4.8 cancers detected per 1000 mammography exams.
-----
Conclusion: The National Breast Cancer Screening Program in Croatia reached a substantial proportion of the target group. Yet, additional efforts are needed to reach at least 70% of the target population