Nacionalni preventivni programi ranog otkrivanja raka, organizacija i financiranje

Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, na ljestvici smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, s udjelom od 27,8% (2013. godine), te se u ukupnom pobolu nalaze na drugom mjestu po broju hospitalizacija, s udjelom od 14,0% (2013. godine). U Republici Hrvatskoj se provode 3 nacionalna programa ranog otkrivanja raka. Program ranog otkrivanja raka dojke se provodi od kraja 2006. godine, Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva se provodi od 2008. godine te se Program ranog otkrivanja raka vrata maternice provodi od prosinca 2012. godine. Cilj svih nacionalnih programa je smanjiti pobol i smrtnost od navedenih sijela raka te unaprijediti zdravlje cjelokupnog stanovništva

Nacionalni preventivni programi ranog otkrivanja raka, organizacija i financiranje

Maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj, na ljestvici smrtnosti nalaze se na drugom mjestu, s udjelom od 27,8% (2013. godine), te se u ukupnom pobolu nalaze na drugom mjestu po broju hospitalizacija, s udjelom od 14,0% (2013. godine). U Republici Hrvatskoj se provode 3 nacionalna programa ranog otkrivanja raka. Program ranog otkrivanja raka dojke se provodi od kraja 2006. godine, Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva se provodi od 2008. godine te se Program ranog otkrivanja raka vrata maternice provodi od prosinca 2012. godine. Cilj svih nacionalnih programa je smanjiti pobol i smrtnost od navedenih sijela raka te unaprijediti zdravlje cjelokupnog stanovništva

Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske

Registar izvršenih samoubojstava Hrvatske državni je registar koji je osnovan 1986. godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Registar predstavlja specijalni zdravstveno-statistički instrument i ima značajke populacijskog registra. U njemu se registriraju podatci o svim osobama s prebivalištem u Hrvatskoj koje su izvršile samoubojstvo. Izvršena samoubojstva prikazuju se prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema SZO, šiframa vanjskih uzroka namjernog samoozlijeđivanja uz koje se vežu šifre osnovnog uzroka smrti. Zaključno s 1994. godinom namjerno samoozlijeđivanje šifrirano je prema IX reviziji (šifre E 950- E 959), a od 1995. godine prema X reviziji (šifre X60-X84). Izvor podataka je Potvrda o smrti/ Izvješće o uzroku smrti i Statistički izvještaj o smrti (obrazac DEM-2). Način prikupljanja podataka iz obrazaca određen je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti RH (Statistika o psihozama s Registrom za psihoze i Registrom izvršenih samoubojstava). Podatci Registra izvršenih samoubojstava kontinuirano se povezuju s Registrom za psihoze. Podatci se prikazuju skupno te se rutinski analiziraju prema dobi, spolu, županiji boravka, načinu izvršenja, a moguće su i specifične analize prema županiji rođenja, danu i mjesecu izvršenja samoubojstva, eventualnoj psihijatrijskoj ili somatskoj dijagnozi

Otkrivanje šećerne bolesti u Gradu Zagrebu

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva, a osim velikog broja oboljelih, prisutnog izraženog porasta prevalencije zabrinjava i visok udio bolesnika kojima se bolest ne dijagnosticira na vrijeme. Cilj ovoga rada bio je utvrditi učestalost neotkrivene šećerne bolesti u ispitanika kao i njenu povezanost sa glavnim rizičnim čimbenicima za razvoj bolesti. Tijekom ispitivanja detektirano je 3,26% ispitanika sa glikemijom na tašte guk>7mmol/l, te još 8,08% ispitanika sa poremećajem vrijednosti glikemije na tašte. Ispitanici sa povišenim vrijednostima glikemije bili su značajno stariji, uhranjeniji, sa višim vrijednostima tlaka , manje tjelesno aktivni i s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj i dalje se učestalo ne otkriva se na vrijeme stoga su akcije ranog otkrivanja i dalje neizostavno potrebne

Otkrivanje šećerne bolesti u Gradu Zagrebu

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva, a osim velikog broja oboljelih, prisutnog izraženog porasta prevalencije zabrinjava i visok udio bolesnika kojima se bolest ne dijagnosticira na vrijeme. Cilj ovoga rada bio je utvrditi učestalost neotkrivene šećerne bolesti u ispitanika kao i njenu povezanost sa glavnim rizičnim čimbenicima za razvoj bolesti. Tijekom ispitivanja detektirano je 3,26% ispitanika sa glikemijom na tašte guk>7mmol/l, te još 8,08% ispitanika sa poremećajem vrijednosti glikemije na tašte. Ispitanici sa povišenim vrijednostima glikemije bili su značajno stariji, uhranjeniji, sa višim vrijednostima tlaka , manje tjelesno aktivni i s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj i dalje se učestalo ne otkriva se na vrijeme stoga su akcije ranog otkrivanja i dalje neizostavno potrebne

Povezanost samoprocijenjenoga lošeg zdravlja s demografskim i socioekonomskim čimbenicima te životnim stilom među odraslom populacijom u Hrvatskoj

The aim of this study was to analyse the association of poor self- -perceived health with demographic, socioeconomic and lifestyle factors using data from the European Health Interview Survey. When applying the multiple logistic regression model, two demographic (male sex, older age), all four socioeconomic (low education level, unemployed and retired, living in households with lowest income, poor social support) and only one lifestyle factor (no alcohol consumption) were revealed as associated with poor self-perceived health. The association of socioeconomic factors with self-perceived health among the adult population in Croatia is direct and not mediated exclusively through lifestyle factors.Cilj je ovog rada bio analizirati povezanost samoprocijenjenoga lošeg zdravlja s demografskim i socioekonomskim čimbenicima te životnim stilom na temelju podataka iz Europske zdravstvene ankete. Prilikom primjene modela multiple logističke regresije dva demografska (muškarci, starija dob), sva četiri socioekonomska (niska razina obrazovanja, nezaposleni i umirovljeni, osobe koje žive u kućanstvima s najnižim dohotkom, slaba socijalna podrška) i jedan čimbenik životnoga stila (osobe koje ne piju alkohol) prepoznati su kao povezani sa samoprocijenjenim lošim zdravljem. Povezanost socioekonomskih čimbenika sa samoprocjenom zdravlja među odraslom populacijom u Hrvatskoj izravna je i nije posredovana isključivo kroz životni stil

Nacionalni programi prevencije zaraznih i nezaraznih bolesti

Javnozdravstveni cilj programa prevencije kako zaraznih tako i nezaraznih bolesti jest prevenirati bolest, smanjiti njezinu incidenciju i smrtnost, a posljedično tome unaprijediti zdravlje pojedinca i populacije u cjelini. Republika Hrvatska se pokretanjem i provođenjem programa prevencije svrstala u skupinu zemalja koje aktivno brinu o zdravlju svog stanovništva. Dobro koncipirani programi temelj su zdravstvene zaštite, oni su dugoročno gledano najučinkovitije i najjeftinije sredstvo u borbi protiv navedenih bolest

Nacionalni programi prevencije zaraznih i nezaraznih bolesti

Javnozdravstveni cilj programa prevencije kako zaraznih tako i nezaraznih bolesti jest prevenirati bolest, smanjiti njezinu incidenciju i smrtnost, a posljedično tome unaprijediti zdravlje pojedinca i populacije u cjelini. Republika Hrvatska se pokretanjem i provođenjem programa prevencije svrstala u skupinu zemalja koje aktivno brinu o zdravlju svog stanovništva. Dobro koncipirani programi temelj su zdravstvene zaštite, oni su dugoročno gledano najučinkovitije i najjeftinije sredstvo u borbi protiv navedenih bolest

Results of the National Breast Cancer Screening Program in Croatia (2006-2016)

Aim: To assess the uptake of the Croatian National Breast Cancer Screening Program from 2006 to 2016. ----- Methods: The Croatian National Breast Cancer Screening Program, a biennial program targeting women aged 50-69, started in October 2006. From 2006 to 2016, four cycles were completed. One cycle lasted two years, with the exception of the first cycle, which lasted three years. To determine the number of detected cancers in each cycle, the screening program data were merged with the data of the Croatian National Cancer Registry. Our results were compared with the reference values from the European guidelines for quality assurance in breast cancer screening and diagnosis. ----- Results: Around 150 000 mammography exams were performed every year. The response rates for cycle 1, cycle 2, cycle 3, and cycle 4 were 63%, 57%, 60%, and 59%, respectively. Further assessment rate was 6.5%. Breast cancer was identified in 5583 women, with 4.8 cancers detected per 1000 mammography exams. ----- Conclusion: The National Breast Cancer Screening Program in Croatia reached a substantial proportion of the target group. Yet, additional efforts are needed to reach at least 70% of the target population