Some Methodological Problems in Religion and Social Stratification Relationship Researches in Different Context

Predmet ovoga rada jest raščlamba iskustvenih (empirijskih) istraživanja odnosa između religije i socijalne stratifikacije u različitim društvima i kulturama temeljem empirijskih indikatora u svrhu identifikacije metodologijskih poteškoća s kojima se istraživači susreću. Problem je posebice važan zato što je odnos religije i socijalne stratifikacije jedan od najzanimljivijih i najsloženijih u sociologiji religije, i jer bi njegovo rješenje omogućilo provedbu komparativnih istraživanja kojih sada nema. Autorica ističe da je proučavanje odnosa između religije i socijalne stratifikacije, odnosno klasnoga (ili kastinskog) društva samo jedan segment ili aspekt religijskog fenomena, koji sužava prostor religije kao razmjerno (relativno) autonomne pojave, jer se religija samo jednim dijelom oslanja na zbilju društvene slojevosti. Ipak, u ovom je radu pokušaj rašlambe tog odnosa poduzet ponajprije zato da bi se ukazalo na svu složenost i problematičnost odnosa religije i socijalne stratifikacije. Pozornost je pritom usmjerena na istraživanja odnosa između socijalne stratifikacije i religije u SAD, Zapadnoj Europi i Indiji, društvima s izrazitim posebnostima socijalne stratifikacije, kulturnoga i religijskog života. Autorica nastoji ustanoviti sličnosti i razlike između religija, odnosno crkvi i hramova na tim područjima. Ukazujući na probleme dosadašnjih teorijsko-metodologijskih pristupa i posebice njihove operacionalizacije u empirijskim istraživanjima (empirijski indikatori društvene strukture, religije i religioznosti), ona je u radu naznačila teškoće s kojima se susreću istraživači pri pokušaju pronalaženja značajki koje su zajedničke ili različite u religijama pojedinih područja svijeta. Te je nalaze autorica sažela u zaključku

Transitional Problems of the Theory of Education: Functional and Conflicting Perspective

Transitional changes do not comprehend only the changes of the structure of society but also those of its theory. Thereupon, the problems connected with the new social theory make actual also the problems connected with the situation within the social sciences. These problems are the most explicite and the most conspicious in the theory of education. Whe considering transitional problems of the theory of education the authoress pays attention to the functional and to the conflicting approach (theory) trying to give answer to the question of their prospect. Pointing out that the functional approach in education is directed towards studying the role and the contribution of education to the social system maintaining - where she presumes the spontaneous social-cultural development of the society and of education according to the meritocratic principles - while the protagonists of the conflicting theories are turned towards examining the causes, the mechanisms and the manners of society and education changes based upon the worthily opposite attitude, the authoress was particularly occupied with the nature of values represented in education and with their social promoters

On Some Sociological Aspects of Values in Education

Sociološki pristup proučavanju vrednota u obrazovanju zanimljiv je prvenstveno u onim aspektima u kojima pokušava odgovoriti na pitanja — tko su nosioci vladajućih društvenih i kulturnih vrijednosti u društvu, a time i u obrazovanju, te kako se ti p o s e b n i kulturni i društveni ciljevi i vrijednosti iskazuju unutar nastavnih planova i programa, te unutar pedagoške teorije kao z n a n s t v e n i i o p ć e k u l t u r n i , tvoreći određen svjetonazor. Time pristup obrazovanju kao organiziranom i institucionaliziranom aspektu kulturakcijskog procesa zahtijeva da se obrazovanje analizira i s obzirom na njegovu vrijednosnu (kulturološku i ideološku) dimenziju, te da se pitanje vrednota u obrazovanju postavi kao pitanje oficijelne i vladajuće kuhare i njezinog svjetonazora.\u27When values in education are studied, certain aspects of sociological approach are of particular interest, namely those that seek to answer the following questions: who are the exponents of the dominant social and cultural values, and thereby of values in education as well, in the society in question; how are those particular cultural and social goals and values expressed in curricula, syllabi and pedagogical theory, as having a scientific and generally cultural nature and shaping one’s viewpoint. An approach to education as an organized and institutionalized aspect of the process of acculturation requires thus that education also be analyzed with regard to its value (cultural and ideological), and that the question of values in education be deemed as a question of the official and dominant culture and its understanding of the world

SOME ASPECTS OF RELIGIOSITY OF CROATIAN YOUTH IN 1986 AND 1999

U radu se pokušalo utvrditi jesu li novonastale društveno-političke promjene u Hrvatskoj utjecale na promjenu religioznosti hrvatske mladeži, te u kom smjeru su se one odvijale. U tu svrhu kompariraju se rezultati istraživanja mladih Hrvatske iz 1986. i 1999. godine, prateći neke indikatore religioznosti, kao što su: konfesionalna i religijska samoidentifikacija, vjerovanja i religijska praksa. Kako je u sva četiri indikatora zabilježen značajan porast, rezultati ukazuju da je u navedenom razdoblju došlo do izrazitog porasta religioznosti, te se na osnovi toga može govoriti o uočljivom zaokretu od nereligiozne k religioznoj orijentaciji mladih u Hrvatskoj. Time se indirektno potvrđuje teza da su u međuvremenu nastale društvene promjene, kao što su pad komunizma, raspad bivše Jugoslavije, stvaranje samostalne hrvatske države, te agresorski rat na Hrvatsku, utjecale na promjenu religioznosti mladih, i to u smjeru njezina izrazitog porasta.The aim of the research was to find out whether the recent socio-economic changes in Croatia generated the corresponding change in the religiosity of Croatian youth and if so, what was the nature of this change. To this end, the results of the studies of Croatian youth of 1986 and 1999 are compared. Several indicators of religious devotion are included: confessional and religious selfidentification, beliefs, and religious practice. Since all four indicators have increased significantly, this means that in the mentioned period religiosity registered a marked increase, which signifies a massive shift from the non-religious to the religious orientation of Croatian youth. This is an indirect confirmation of the claim that this shift in the religious devotion of Croatian youth and its remarkable increase is due to the social changes such as the fall of communism, the disintegration of the former Yugoslavia, the creation of the independent Croatian state, and the Serbian aggression against Croatia