Začetak oplemenjivanja božićnih drvaca u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je registrirano 1305 uzgajivača (tzv. dobavljača) i 358 ha nasada božićnih drvaca. U 2016. godini proizvedeno je 2 574 212 božićnih drvaca (minimalne visine 20 cm). Naši uzgajivači uglavnom nemaju genetski kvalitetan, testiran reprodukcijski materijal koji bi se odlikovao stabilnošću poželjnih fenotipskih svojstava, što, među ostalim, rezultira velikim varijacijama u kvaliteti njihova konačnoga proizvoda. Međutim, za proizvodnju ornamentalno visokovrijednih božićnih drvaca potrebno je raspolagati kvalitetnim genotipovima koji će se uzgajati u primjereno optimalnim okolišnim uvjetima. Samo podjednakom brigom za obje navedene sastavnice (genotip i okoliš) može se postići uspješna proizvodnja visokokvalitetnih drvaca. Zbog toga smo odlučili pokrenuti proces oplemenjivanja radi stvaranja i proizvodnje domaćega genetski poboljšanoga reprodukcijskoga materijala božićnih drvaca. U ovom su radu opisane faze i dinamika izvedbe započetoga oplemenjivanja naših dviju autohtonih vrsta – obične smreke i obične jele. Kao ciljna fenotipska svojstva izabrane su gustoća krošnje, oblik krošnje i debla te raspored iglica na izbojcima. Definirani su i opisani kriteriji za ocjenjivanje ciljnih fenotipskih svojstava odnosno kriteriji provedene selekcije plus stabala u dostupnim matičnim populacijama. Kandidati jedinke su izabrani u kategoriju plus jedinke ako im je ponderirana ukupna ocjena fenotipske kvalitete bila barem jednu standardnu devijaciju viša od aritmetičke sredine pripadajuće populacije. Teorijski raspon ponderiranih ocjena kretao se od 2,0 (2,6) do 5,0, pri čemu je viša ocjena značila veću fenotipsku kvalitetu. Ukupno je ocijenjeno 65 kandidata stabala obične smreke. Selekcijski kriterij zadovoljilo je šest kandidata s ocjenama u rasponu od 4,0 do 4,5. U matičnoj populaciji obične jele ukupno je ocijenjeno 90 kandidata stabala. Od toga je selekcijski kriterij zadovoljilo 15 kandidata s ocjenama u rasponu od 4,1 do 4,8. Izabrane plus jedinke začetak su kolekcije biljnoga materijala koji će poslužiti za daljnje faze procesa oplemenjivanja

Začetak oplemenjivanja božićnih drvaca u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je registrirano 1305 uzgajivača (tzv. dobavljača) i 358 ha nasada božićnih drvaca. U 2016. godini proizvedeno je 2 574 212 božićnih drvaca (minimalne visine 20 cm). Naši uzgajivači uglavnom nemaju genetski kvalitetan, testiran reprodukcijski materijal koji bi se odlikovao stabilnošću poželjnih fenotipskih svojstava, što, među ostalim, rezultira velikim varijacijama u kvaliteti njihova konačnoga proizvoda. Međutim, za proizvodnju ornamentalno visokovrijednih božićnih drvaca potrebno je raspolagati kvalitetnim genotipovima koji će se uzgajati u primjereno optimalnim okolišnim uvjetima. Samo podjednakom brigom za obje navedene sastavnice (genotip i okoliš) može se postići uspješna proizvodnja visokokvalitetnih drvaca. Zbog toga smo odlučili pokrenuti proces oplemenjivanja radi stvaranja i proizvodnje domaćega genetski poboljšanoga reprodukcijskoga materijala božićnih drvaca. U ovom su radu opisane faze i dinamika izvedbe započetoga oplemenjivanja naših dviju autohtonih vrsta – obične smreke i obične jele. Kao ciljna fenotipska svojstva izabrane su gustoća krošnje, oblik krošnje i debla te raspored iglica na izbojcima. Definirani su i opisani kriteriji za ocjenjivanje ciljnih fenotipskih svojstava odnosno kriteriji provedene selekcije plus stabala u dostupnim matičnim populacijama. Kandidati jedinke su izabrani u kategoriju plus jedinke ako im je ponderirana ukupna ocjena fenotipske kvalitete bila barem jednu standardnu devijaciju viša od aritmetičke sredine pripadajuće populacije. Teorijski raspon ponderiranih ocjena kretao se od 2,0 (2,6) do 5,0, pri čemu je viša ocjena značila veću fenotipsku kvalitetu. Ukupno je ocijenjeno 65 kandidata stabala obične smreke. Selekcijski kriterij zadovoljilo je šest kandidata s ocjenama u rasponu od 4,0 do 4,5. U matičnoj populaciji obične jele ukupno je ocijenjeno 90 kandidata stabala. Od toga je selekcijski kriterij zadovoljilo 15 kandidata s ocjenama u rasponu od 4,1 do 4,8. Izabrane plus jedinke začetak su kolekcije biljnoga materijala koji će poslužiti za daljnje faze procesa oplemenjivanja

Utjecaj hormonskih tretiranja na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične smreke (Picea abies /L./ Karsten)

U Hrvatskoj je selekcijom plus stabala u jednoj matičnoj populaciji pokrenuto oplemenjivanje obične smreke kao božićnoga drvca. Idući je cilj toga procesa utrđivanje optimalne procedure kloniranja izabranih plus stabala radi masovne proizvodnje reprodukcijskoga materijala (sadnica). Pretpostavka je da će se takvim načinom stvoriti kvalitetan reprodukcijski materijal koji će se odlikovati stabilnošću ciljnih fenotipskih svojstava. U radu su predstavljeni prvi rezultati istraživanja mogućnosti kloniranja plus stabala obične smreke metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica. Glavni cilj istraživanja bio je utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica starijih (10–12 godina) stabala obične smreke uzetih u ranoproljetnom i kasnojesenskom razdoblju s različitih visinskih etaža krošanja (gornja, srednja i donja trećina krošnje). Provedena su dva eksperimenta. U prvom je po 270 reznica odrezano u rano proljeće iz svake od triju visinskih etaža krošanja, na uzorku od 10 stabala. Po 10 reznica iz svake etaže tretirano je s 27 različitih tretmana (2 tipa hormona × 4 koncentracije otopine × 3 vremena trajanja tretiranja + Clonex + kontrola 1 + kontrola 2). Drugo je istraživanje provedeno na po 80 reznica odrezanih iz donje trećine krošanja od 13 izabranih plus stabala u kasnu jesen. Po 30 reznica tretirano je u trajanju od 10 sekundi sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 500 ppm. Ostatak od 20 reznica poslužio je kao kontrola. Nakon tretiranja hormonom reznice su pikirane u tzv. »paper pot saća« (sadrže 80 heksagonalnih otvora dubine 15 cm, napunjenih supstratom treset : pijesak u omjeru 3 : 1). U listopadu nakon pikiranja obavljena je determinacija uspješnosti zakorjenjivanja svake pojedine reznice, utvrđivanje broja korijenskih žila zakorijenjenih reznica te izmjere duljine najdulje razvijene korijenske žile na svakoj zakorijenjenoj reznici. Rezultati su pokazali da se stabla obične smreke u dobi od desetak godina u prosjeku mogu relativno uspješno klonirati metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica uzetih iz donje trećine krošanja u kasnu jesen ili rano proljeće, i to bez ikakva tretiranja (50 %-tni uspjeh). Postotak zakorijenjenih reznica i kvaliteta novostvorenoga korijena mogu se poboljšati jeftinim, ali čini se učinkovitim tretiranjem baze reznica destiliranom vodom u trajanju od dva sata. Međutim, rezultati su pokazali da bi se tretiranjem baze odrvenjelih reznica uzetih u rano proljeće hormonskom otopinom IBA koncentracije 500 ppm u trajanju od 10 s postotak uspješnoga zakorjenjivanja mogao značajno povećati (u prosjeku do 80 %-tne zakorijenjenosti). Odrvenjele reznice uzete iz donje trećine krošanja najbolje se zakorjenjuju, čak i bez ikakvih tretiranja (50 % kontrolnih reznica, u usporedbi s 40 % kontrolnih reznica iz srednje i 20 % zakorijenjenih kontrolnih reznica iz gornje trećine krošnje). Rezultati su otkrili izrazite individualne razlike u uspjehu zakorjenjivanja reznica uzetih iz donje etaže (postotak zakorjenjivanja kretao se od 0 % do 100 %)

Utjecaj hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične jele (Abies alba Mill.)

Cilj je istraživanja bio utvrđivanje uspješnosti primjene raznovrsnih hormonskih tretmana na zakorjenjivanje odrvenjelih reznica obične jele (20+ godina). Provedena su dva pokusa. U prvom su reznice odrezane u rano proljeće iz triju visinskih etaža krošanja. Baze su reznica umakane u hormonske otopine IBA i NAA koncentracije 250, 500, 2500 i 5000 ppm u trajanju od 10 s, 1 h i 2 h. Dio je reznica tretiran komercijalnim preparatom Clonex. Drugi je pokus proveden s reznicama uzetim iz donje trećine krošanja u kasnu jesen koje su tretirane 10 s sa: (i) hormonom IBA koncentracije 2500 ppm, (ii) hormonom IBA koncentracije 10 000 ppm, te (iii) kombinacijom hormona IBA 2500 ppm + NAA 500 ppm. Nakon tretiranja reznice su pikirane u kontejnere napunjene supstratom od treseta, pijeska i perlita. U listopadu je determinirana uspješnost zakorjenjivanja reznica, utvrđen je broj korijenskih žila te izmjerena duljina najdulje razvijene korijenske žile. Kloniranje stabala obične jele metodom zakorjenjivanja odrvenjelih reznica imalo je vrlo nisku uspješnost (0–20 %). Primijenjene metode nisu se pokazale učinkovitima za potrebe masovnoga kloniranja stabala u dobi od 20 i više godina, premda je hormonsko tretiranje povećalo uspješnost zakorjenjivanja i kvalitativna svojstva korijena. Najveći je uspjeh postignut primjenom hormona IBA u koncentraciji 2500 ppm u trajanju od 10 s, i to na reznice uzete u rano proljeće iz donje trećine krošanja. Reznice se uglavnom nisu zakorijenile bez hormonskoga tretiranja. Međutim, identificirani su genotipovi čije su se reznice zakorijenile i bez hormonskoga tretiranja, premda u vrlo niskom postotku. Utvrđena je velika međugenotipska varijabilnost i u sposobnosti zakorjenjivanja netretiranih reznica, i u reakciji na hormonsko tretiranje

Seed Yield and Morphological Variations of Beechnuts in Four European Beech (Fagus sylvatica L.) Populations in Croatia

Background and Purpose: Since the last decade, the amount and periodicity of European beech seed crops in Croatia have been disrupted, and thus the regeneration of its forests has become increasingly questionable. The aim of this study was to determine: (1) seed yield variations within and among four European beech populations and its relation with tree crowns projection, (2) variation in seed morphometric traits of the studied populations, and (3) various methods of seed yield estimates. Materials and Methods: Research was carried out in four populations of registered European beech seed stands. Experimental plots 80×60 m in size were established in 2016. Horizontal crown projections were calculated for 25 dominant beech trees at each plot. Seed yield per tree was estimated based on seed traps, and by visual scoring of seeding intensity. On a sample of twenty trees (five trees per population) total seed crops were collected by large nets covering their whole crown projections. Different methods of seed yield estimates were compared. The amount of seed yield per population (number of beechnuts per ha) was estimated as well. The length, width and mass of beechnuts were measured. Data were analysed to establish differences within and between populations. Relationships between seed yield and horizontal crown projection, as well as among seed morphometric traits were analysed. Results and Conclusions: The seed trap method overestimated yields when compared with the real yields caught in the large nets. When crown projections were decreased by 25% the seed trap estimation method was improved. A positive correlation between visual scores of seeding intensity and seed yield estimates proved highly unreliable and therefore inaccurate. The results showed high variability of seed yields within and between the populations. The average yields per population varied from 2.4 to 5.9 million seeds·ha−1. A positive and significant correlation between seed yields and crown horizontal projections was shown (R2=0.6285), indicating that stand density is an important factor for seed production. A positive and statistically significant correlation between beechnut mass and width was obtained (R2=0.5875)

The importance and benefits of using the film in the production of vegetables

U ovom radu ispitan je utjecaj kadmija na rast kelja (Brassica oleracea var. sabauda) i kupusa (Brassica oleracea var. capitata), distribucija kadmija u pojedine dijelove biljaka uzgojenih u tlu s različitim udjelima kadmija te njihov fitoekstrakcijski potencijal. Također je praćen i utjecaj povećanog udjela kadmija u tlu na sadržaj polifenola, kako bi se utvrdila moguća povezanost tih sekundarnih metabolita i odgovora biljke na stres uzrokovan prisutnošću teških metala u tlu. Dobiveni rezultati mogu biti od osobitog značaja za naše područje budući da su kupus i kelj važne i relativno često korištene namirnice u našoj prehrani te iznimno dobro uspijevaju u našem podneblju, stoga bitna je spoznaja kako one mogu akumulirati značajne količine teških metala prilikom rasta na onečišćenom tlu. Njihova dugotrajna konzumacija može nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi i životinja.In this work the effect of cadmium on the growth of kale (Brassica oleracea var. sabauda) and cabbage (Brassica oleracea var. capitata), distribution of cadmium in certain parts of the plants grown in soil with different concentrations of cadmium and their phytoextraction potential, was investigated. As well as the impact of an increased effect of cadmium content in the soil on polyphenol content, to be able to determine the possible relationship of these secondary metabolites and plant responses to stress caused by the presence of heavy metals in soil. The obtained results could be of particular importance for our region since cabbage and kale are important and relatively frequently used food in our diet and they extremely grow well in our climate in our climate. Their long-term consummation can have adversely effect on the human and animal health

EFFECT OF DIFFERENT LEVELS OF SOIL POLLUTION BY CADMIUM ON POPLAR SEEDLINGS (Populus nigra var. Italica)

Fitoremedijacija je uspješna tehnologija koja iskorištava biljke za pročišćavanje tla, ekološki je prihvatljiva, potencijalno jeftina, vizualno nenametljiva i nudi mogućnost bioobnove tla onečišćenog teškim metalima. Potencijal upotrebe drveća kao prikladne biljne vrste za fitoremedijaciju tla zagađenim teškim metalima privlači veliku pozornost zadnjih desetljeća upravo zbog svojstava kao što su brzi rast, velika biomasa, dubok korijenski sustav te jeftin uzgoj. U ovom radu ispitani su fitoekstrakcijski potencijal i morfološke značajke jablana (Populus nigra var. Italica) kao odgovor biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih koncentracija kadmija. Dobiveni rezultati pokazuju da ispitivani jablan (Populus nigra var. Italica) može biti razmatran kao vrsta s fitoekstrakcijskim potencijalom za čišćenje tala onečišćenih kadmijem.Phytoremediation is considered the new technology that uses plant for soil purification. It is economically acceptable, inexpensive and aesthetically acceptable and gives the opportunity to remediate heavy metals from contaminated soils. The potential use of trees in the phytoremediation of soil contaminated with heavy metals has been recognized in the past decades because of trees properties: fast growth, huge biomass, deep root system and cheap cultivation. In this study the phytoextraction potential and morphological properties of poplar (Populus nigra var. Italica) in response to plant stress caused by the accumulation different concentration of cadmium was investigated. Results indicate that the tested poplar (Populus nigra var. Italica) can be considered as a species with fitoextraction potential for the soil polluted with cadmium

Preservation of the Gene Pool of Protected and Significant Trees in the Republic of Croatia

Hrvatski šumarski institut (HŠI) već više od 10 godina se bavi projektima očuvanja genofonda zaštićenih i znamenitih stabala na području Republike Hrvatske (RH). Značaj ovakvih projekata prepoznat je od strane brojnih javnih ustanova, lokalne samouprave i udruga za zaštitu prirode koje žele sačuvati genetski materijal takvih stabala za sva vremena. Diljem RH nalaze se brojna znamenita stabla koja nose povijesnu, kulturnu i estetsku simboliku pojedinog kraja, a neka se nalaze i na popisu zaštićenih stabala. Djelatnici HŠI-a obavljaju stručne poslove vezane uz proizvodnju klonskog materijala koji obuhvaćaju: proizvodnju podloga (biljke na koje se cijepe plemke), sakupljanje plemki (grančice od matičnog stabla koje se klonira), vegetativno razmnožavanje (cijepljenje vegetativnog materijala na pripremljene podloge) u plasteniku te uzgoj, školovanje, njegu i zaštitu biljaka u rasadniku instituta. Navedeni postupci dovode do stvaranja genetski identičnih „novih stabala“ čime se omogućuje trajno zadržavanje starih, izvornih stabala na lokalitetima pojedinog kulturnog dobra.The Croatian Forest Research Institute (CFRI) has been involved in projects for the preservation of the gene pool of protected and significant trees in Croatia for more than 10 years. The importance of this projects has been recognized by numerous public institutions, local governments and nature conservation associations that want to preserve the genetic material of significant trees for future generations. In Croatia, there are numerous trees that have the historical, cultural and aesthetic value of a particular area, and some of them are on the list of protected trees. CFRI employees perform professional work related to the production of clonal material, which includes: root-stocks production (plants on which scions are grafted), scions collection (twigs from the mother tree), vegetative propagation (grafting of vegetative material on prepared root-stocks) in the greenhouse and the cultivation, schooling, care and protection of plants in the institute’s nursery. These procedures lead to the creation of genetically identical “new trees”, which allows the permanent retention of old, original trees in the localities of individual cultural assets

The influence of soil conditioner „Herbafertil“ on the growth and development of amur maple (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) in a nursery trial

Prilikom sadnje stabala u urbanom okruženju često postoji potreba za popravljanjem kvalitete tla, što se može postići primjenom mineralnih gnojiva (utjecaj na kemijska svojstva tla) ili poboljšivača tla (utjecaj na kemijska i fizikalna svojstva tla). Kineski javor (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) je listopadni grm ili niže stablo zanimljivo za uporabu u hortikulturi zbog atraktivne boje lišća, otpornosti na sušu i patogene, te dobrog podnošenja onečišćenja. Istraživanje je provedeno radi testiranja utjecaja poboljšivača tla „Herbafertil“ na prirast i stanje ishrane sadnica kineskog javora u usporedbi s klasičnom gnojidbom kompleksnim mineralnim gnojivom u poljskom pokusu. Pokus je postavljen kao slučajni blok dizajn s tri tretiranja i četiri ponavljanja. Najveći postotak visinskog prirasta ostvaren je kod tretiranja Herbafertilom, a najveća vrijednost postotka debljinskog prirasta utvrđena je u tretiranju Yara Mila Complex gnojivom. U oba ta tretiranja postignute su adekvatne koncentracije dušika u biljnom materijalu, ali uz neravnotežu prema ostalim biogenim elementima, što posebice vrijedi za tretiranje Herbafertilom.When planting trees in urban environment, often there is a need for enhancing the soil quality, which can be achieved by the use of mineral fertilizers (for enhancing chemical soil properties) or soil conditioners (influencing both soil chemical and physical properties). Amur maple (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) is a broadleaved bush or a small tree which is interesting for use in horticulture because of attractive leaf colour and drought, pollution and patogen tolerance. We tested the influence of soil conditioner Herbafertil on the growth and nutrition of Amur maple young trees in comparison with classic fertilization with complex mineral fertilizer (YaraMila Complex 12-11-18) in a field trial. The trial was established as a random block design with three treatments and four repetitions. The highest height increment percentages, nitrogen concentration and content were achieved in Herbafertil treatment (Figure 1,2 and 3). We determined that the use of Herbafertil has effects similar to fertilizers, which is due to large quantities suggested for use. Herbafertil may have an edge over mineral fertilizers due to the possibility of its use after planting and its potential beneficial effects in deeper soil horizons

Controlled Germination and Inoculation of Holm Oak (Quercus ilex L.) with Two Species of the Genus Tuber

Tartufi (rod Tuber) su podzemne gljive koje se intenzivno uzgajaju zbog svoje gastronomske vrijednosti i pada prirodne proizvodnje. Suvremeni uzgoj tartufa temelji se na sadnji okuliranih sadnica na prikladnim zemljištima odgovarajućih ekoloških uvjeta za dovršetak životnog ciklusa gljive. Svrha istraživanja je pronaći optimalnu metodu inokulacije koja će osigurati adovoljavajući stupanj mikorizacije. Kao biljka domaćin izabrana je crnika (Quercus ilex L.) jer je ona prirodni simbiont crnog i ljetnog tartufa, naša je autohtona vrsta hrasta te ekološki odgovara staništu planiranih plantaža. Upotreba inokuliranih sadnica s micelijem tartufa vrlo je široka, kao npr. podizanje plantaža, pošumljavanje i rekuperacija degradiranih staništa ili pak slobodna prodaja istih. Istraživanjem su testirane tri metode čuvanja i naklijavanja žira, dvije metode inokulacije (inokulacija supstratom i inokulacija ubrizgavanjem u supstrat) s različitim dozama mineralnog gnojiva i različitim tretmanima fulvinskom kiselinom. Postavljeno je 19 različitih pokusa s ukupno 1320 sadnica hrasta crnike inokuliranih s dvjema vrstama roda Tuber, crnim tartufom (Tuber melanosporum (Vittad.)) te ljetnim tartufom (Tuber aestivum (Wulfen) Spreng.)).Truffles (genus Tuber) are hypogeous mushrooms that are intensively cultivated due to their gastronomic value and the decline of natural production. Modern truffle cultivation is based on planting inoculated seedlings on suitable soils of appropriate ecological conditions to complete the life cycle of the fungus. The purpose of the research is to find the optimal inoculation method that will ensure a satisfactory degree of mycorrhization. Holm oak was chosen as the host plant because it is a natural symbiont of black and summer truffles, our indigenous specie and ecologically suitable for the habitat of planned plantations. The use of inoculated seedlings with truffle mycelium is very wide, such as raising plantations, reforestation and recuperation of degraded habitats or their free sale. The research tested three methods of storage and germination of acorns, two methods of inoculation (inoculation with substrate and inoculation by injection into substrate) with different doses of mineral fertilizer and different treatments with fulvic acid. 19 different experiments were set up with a total of 1 320 holm oak seedlings inoculated with two species of the genus Tuber, black truffle (Tuber melanosporum (Vittad.)) and summer truffle (Tuber aestivum (Wulfen) Spreng.))