Informed consent in psychotic decompensation

Pristanak obaviještenog pacijenta na liječenje nije samo potpisivanje pravno obvezujućeg dokumenta suglasnosti o liječenju, već i proces u kojem se pacijent osnažuje i postaje aktivni saveznik u liječenju. Valjani informirani pristanak podrazumijeva adekvatnost informacija, njihovo priopćavanje na primjeren način, dobrovoljnost pristanka i sposobnost pacijenta za donošenje odluke o liječenju. Kod osoba koje se liječe zbog psihičkih poremećaja ispunjavanje ovih uvjeta često predstavlja izazov. Psihički poremećaji mogu ugroziti sposobnost osobe za razumijevanje relevantnih informacija o prirodi svoje bolesti te kompromitirati njenu sposobnost odlučivanja o liječenju. No, psihijatrijska dijagnoza ne podrazumijeva da osoba nije u stanju odlučivati o svome liječenju, niti je isključuje kao ravnopravnog partnera iz terapijskog procesa. Prikazom 39 godišnjeg pacijenta koji razvija akutni psihotični poremećaj tijekom liječenja koronavirusne upale pluća istražujemo etičke dileme koje se javljaju u pristupu pacijentu prilikom liječenja psihotične dekompenzacije.The consent of an informed patient is not merely a signature on a legally binding document, but rather a process in which the patient is empowered and becomes an active ally in a treatment. Valid informed consent includes adequate information that is given to the patient in an appropriate manner, the voluntariness of consent, and the patient’s ability to make a decision regarding treatment. Meeting these conditions when treating patients with mental health disorders can be challenging. Mental disorders can compromise a person’s ability to understand relevant information about the nature of their illness as well as their ability to make decisions regarding treatment. However, a psychiatric diagnosis does not imply that a person is unable to make a decision regarding their treatment, nor does it exclude them as an equal partner in the therapeutic process. By reviewing the case of a 39-year-old patient who developed an acute psychotic disorder during the treatment of COVID pneumonia, we dive into the ethical dilemmas that arise when approaching a patient who is experiencing psychotic decompensation