USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))

I. typographus is the most serious pest of spruce forests in Eurasia. Pheromone traps are usually used in forest protection against this pest. In this study, two types of pheromone dispensers (ECOLURE CLASSIC and ECOLURE MEGA) were compared in terms of its efficiency in 2010. ECOLURE CLASSIC were capturing averagely more beetles in compare of all season dispense ECOLURE MEGA during all season. No statistic difference was recorded only during first 10 days of the season. In the rest of season (next 123 days) the ECOLURE CLASSIC captured statistically more beetles then ECOLURE MEGA. That is why, type and quality of pheromone dispenser significantly influences the number of trapped beetles to the pheromone traps.U današnje vrijeme glavni način zaštite od smrekinog pisara Ips typographus L. je postavljanje lovnih stabala i njihovo pravovremeno uklanjanje iz šume. Isto tako feromonske klopke često se koriste kao sredstvo zašite unatoč njihovoj dvojbenoj učinkovitosti (npr. Dimitri et al. 1992; Lobinger, Skatulla 1996; Wichmann, Ravn 2001). Neki su autori pokazali da samo 3–10 % populacije potkornjaka može biti ulovljeno kod visokog broja korištenih feromonskih klopki (Weslien, Lindelöw 1990; Lobinger, Skatulla 1996). Ključna komponenta mamaca za smrekinog pisara je cis-verbenol (e.g. Jakuš, Blaženec 2002), a na današnjem tržištu prisutno je puno različitih tipova feromonskih raspršivača koji se baziraju na ovoj aktivnoj komponenti. U broju ulovljenih potkornjaka značajnu ulogu ima i oblik ampule feromonskog sredstva (Nakladal, Sova 2010). U posljednje vrijeme na tržištu je prisutno sve više cijelosezonskih feromonskih raspršivača sa zajamčenim periodom djelotvornosti od 18–20 tjedana za ECOLURE TUBUS i ECOLURE MEGA. Ovi raspršivači ne zahtijevaju dodatno mijenjanje ili otvaranje tijekom sezone lova. Ove prednosti raspršivača mogu biti umanjene slabim učinkom (Nakladal, Sova 2010). Temeljna razlika između ECOLURE CLASSIC I ECOLURE TUBUS raspršivača je u tipu otpuštajućeg omota. ECOLURE MEGA testiran u ovom istraživanju ima sličnu konstrukciju kao ECOLURE CLASSIC. U ovom istraživanju uspoređivani su feromonski raspršivači ECOLURE CLASSIC i cijelosezonski ECOLURE MEGA. ECOLURE MEGA ima zajamčenu učinkovitost od 18 do 20 tjedana. Istraživanje je provedeno na lokaciji Pisek južna Češka u području smrekove kulture Zahori (49°21’01’’N, 14°12’01’’) u razdoblju od 1. svibnja 2010. godine do 10. rujna 2010. godine. Tijekom 133 lovna dana korišteno je 20 parova Theyson klopki, od kojih je jedna klopka unutar para bila kompletirana s ECOLURE CLASSIC raspršivačem, a jedna ECOLURE MEGA. Klopke su bile postavljene na sječinama 15 metara od ruba šume i udaljenosti 70 metara između klopki istog para. Korov oko klopki bio je tretiran herbicidima. Svakih deset dana vršeno je sakupljanje uzoraka iz klopki u navedenom razdoblju. Prebrojavanje potkornjaka vršeno je pojedinačno, a kod većih uzoraka korištena je volumetrijska metoda 1 mL=35 smrekinih pisara. U ulovima potkornjaka vršeno je i određivanje omjera spolova pomoću disekcije genitalija. Statistička obrada podataka izrađena je pomoću softwarea STATISTICA 9.1. S obzirom na dobivene ulove i distribucije podataka korišteni su Shapiro-Wilk W test, T-test i Wilcoxon test poklapajućih parova. Tijekom cijele lovne sezone ulovljeno je 179 477 potkornjaka u 40 feromonskih klopki, 32 % od tog ulova uhvaćeno je raspršivačem ECOLURE MEGA, a 68 % ECOLURE CLASSIC. Potpuni ulovi potkornjaka prikazani su na Fig. 1., a transformacijske funkcije koje zadovoljavaju parametar statističkih testova u Tab.2. Uspoređujući učinkovitost ulova u proljetnom dijelu rojenja (od 10. svibnja do 2.srpnja) ECOLURE CLASSIC imao je 1.1–2.7 puta više ulova. U periodu ljetnog rojenja (2.srpnja do 10.listopada) ECOLURE CLASSIC imao je od 2.7 do 112.4 puta više ulova od ECOLURE MEGA Tab 2. Kod omjera spolova učinkovitost oba tipa raspršivača bila je podjednaka 92 % ženki i 8 % mužjaka. Tijekom ovog istraživanja uočene su dvije generacije smrekinog pisara, što je normalno u središnjoj Europi osim na većim nadmorskim visinama (Wermelinger, Seifert 1999). Sveukupni zaključak koji proizlazi iz ovog istraživa je da cijelogodišnji raspršivač ECOLURE MEGA u usporedbi s raspršivačem ECOLURE CLASSIC nije pogodan za uporabu u uobičajenim uvjetima šumarstva. Slični rezultati dobiveni su u usporedbi cjelogodišnjeg raspršivača ECOLURE TUBUS i ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010.). U ovom istraživanju učinkovitost ECOLURE MEGA raspršivača je naglo padala (od 2.7 do 112.4 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC, za razliku od usporedbe ECUOLURE TUBUS koji je tijekom drugog rojenja imao pad učinkovitosti (od 2.7 do 36.6 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010). To govori da je ECOLURE MEGA nešto lošiji tip raspršivača od ECOLURE TUBUS raspršivača. Moguće utjecaje na ulov zbog pozicije klopki isključili smo promjenom pozicije cjelogodišnjih raspršivača na poziciju kontrolnih klopki i obratno. Slabi ulovi u klopkama su u korelaciji sa slabim otpuštanjem feromona u okolinu, a to se uočava po većem broju ulovljenih mužjaka i drugim problemima prikazanim u istraživanju iz 2010 (Nakládal and Sova 2010.)

Gradacije smrekovog prelca (Lymantria monacha) i područja njegove učestale pojave u Češkoj

The paper, based on a literature review, presents an overview of the nun moth outbreaks in Czech forests from 1784 to 2010. A database of outbreaks was created and presently contains 2,557 records. The oldest written record dates from 1784. The greatest calamity of nun moth outbreaks occurred during the years 1917–1927. The last nun moth outbreaks appeared in the years 1993–1996. A map of high-risk areas in the Czech Republic was created based on this historical data.Smrekov prelac (Lymantria monacha) izraziti je polifag, čije se gusjenice hrane iglicama četinjača i lišćem mnogih listača. Smreka (Piceasp.), ariš (Larixsp.) i bor (Pinussp.) najčešće su napadnuti ovim štetnikom, ali jake defolijacije mogu se pojaviti i na drugim vrstama tijekom njegovih gradacija. U Hrvatskoj je rijedak i javlja se tek sporadično, podjednako u različitim šumskim sastojinama. Unatoč velikom broju dokumentiranih gradacija u Europi, mali je broj radova u kojima se analizira prostorno gledište njegove pojave. Prvi masovni napad smrekovog prelca zabilježen je u Središnjoj Europi 1449. godine. Do kraja 19. stoljeća zabilježeno je barem 26 značajnijih razdoblja njegovih gradacija. U Češkoj je evidentirano više od 100 pojava defolijacije smrekovog prelca tijekom 20. stoljeća. Izrazite i prostorno značajne gradacije bilježene su uglavnom nakon 1900. godine i takva je situacija potrajala do 1940. godine. Najveće kalamitete smrekov prelac uzrokovao je u Češkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Od 1996. do danas nisu zabilježene izrazitije gradacije. Različita učestalost pojave, kao i jačina defolijacije u pojedinim dijelovima teritorija, autorima rada bili su poticaj za pokušaj izrade prostorne analize i izrade karte povišenog rizika ovog defolijatora na području Češke. Koristeći metodu običnog kriginga, analizirali su i geostatistički obradili više od 2 500 izvornih povijesnih podataka defolijacija i gradacija smrekovog prelca na području Češke od 1784. do 2010. godine. Glavna razdoblja i područja masovne pojave i najžešćih gradacija prikazana su u Tabli ci 1. Intenzitet defolijacije preuzet iz brojnih literaturnih i ostalih izvora klasiran je u 4 kategorije (vidi sliku 1). Rezultat ovako klasiranih izvornih podataka prikazan je na dvije karte (slika 1 i slika 2). Na slici 1 prikazana je distribucija pojave i žestine defolijacije smrekovog prelca, svedeno prostorno na gospodarske jedinice. Na slici je vidljiva neujednačena distribucija registriranih defolijacija, kao i činjenica da u dijelu teritorija nikada nije zabilježena šteta od ovog defolijatora. Ovo se objašnjava izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima (visoka planinska područja) ili izostankom biljke domaćina (u nižim područjima). Jasno se uočavaju područja jakih gradacija (crvene točke). Na drugoj slici jasnije se razaznaje koja su područja napadnuta jače i češće (crve na boja). Također, autori dolaze do zaključka da je u promatranom razdoblju došlo do prostornog pomaka optimalnog područja pridolaska i gradacija smrekovog prelca. Taj se pomak dogodio u smislu povećanja nadmorske visine na kojima su se javljale gradacije. Na početku istraživanog razdoblja najžešće gradacije bilježene su na srednjoj nadmorskoj visini od 457 m n.m. Intenzitet i učestalost gradacija kasnije se javlja na srednjoj nadmorskoj visini od 640 m n.m. Autori zaključuju kako je očigledno kako se izvorišta gradacija “sele” na veće nadmorske visine. Također, analizom podataka utvrđeno je kako je glavna vrsta na “udaru” ovog defolijatora početkom 20. stoljeća bio bor, dok se u desetljećima koja su sljedila najveće štete bilježe na običnoj smreci. Dijelom se kao razlog tomu navode obimna pošumljavanja ovom, nekad popularnom šumskom vrstom drveća. Bez obzira na nedostatke kojih su autori svjesni u korištenju metode kriginga, zaključuju kako se ovim putem, zahvaljujući velikom broju podataka, može pokazati prostorna dinamika pojave smrekovog prelca na teritoriju Češke, uočiti “izvorišna područja” odakle započinju gradacije, kao i trend prostornog pomaka kojega povezuju s promijenjenim stanišnim uvjetima. Kao jedan od mogućih scenarija utemeljenih na recentnim klimatskim promjenama (povišenje temperature) navode pomicanje gradacijskih žarišta ovog važnog defolijatora Središnje Europe na veće nadmorske visine, odnosno više geografske širine. Prevedeno na naše geografsko područje, ovo bi značilo da bi smrekov prelac mogao postati još rjeđi u područjima gdje je i do sada bio prisutan u niskoj gustoći populacije

USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))

I. typographus is the most serious pest of spruce forests in Eurasia. Pheromone traps are usually used in forest protection against this pest. In this study, two types of pheromone dispensers (ECOLURE CLASSIC and ECOLURE MEGA) were compared in terms of its efficiency in 2010. ECOLURE CLASSIC were capturing averagely more beetles in compare of all season dispense ECOLURE MEGA during all season. No statistic difference was recorded only during first 10 days of the season. In the rest of season (next 123 days) the ECOLURE CLASSIC captured statistically more beetles then ECOLURE MEGA. That is why, type and quality of pheromone dispenser significantly influences the number of trapped beetles to the pheromone traps.U današnje vrijeme glavni način zaštite od smrekinog pisara Ips typographus L. je postavljanje lovnih stabala i njihovo pravovremeno uklanjanje iz šume. Isto tako feromonske klopke često se koriste kao sredstvo zašite unatoč njihovoj dvojbenoj učinkovitosti (npr. Dimitri et al. 1992; Lobinger, Skatulla 1996; Wichmann, Ravn 2001). Neki su autori pokazali da samo 3–10 % populacije potkornjaka može biti ulovljeno kod visokog broja korištenih feromonskih klopki (Weslien, Lindelöw 1990; Lobinger, Skatulla 1996). Ključna komponenta mamaca za smrekinog pisara je cis-verbenol (e.g. Jakuš, Blaženec 2002), a na današnjem tržištu prisutno je puno različitih tipova feromonskih raspršivača koji se baziraju na ovoj aktivnoj komponenti. U broju ulovljenih potkornjaka značajnu ulogu ima i oblik ampule feromonskog sredstva (Nakladal, Sova 2010). U posljednje vrijeme na tržištu je prisutno sve više cijelosezonskih feromonskih raspršivača sa zajamčenim periodom djelotvornosti od 18–20 tjedana za ECOLURE TUBUS i ECOLURE MEGA. Ovi raspršivači ne zahtijevaju dodatno mijenjanje ili otvaranje tijekom sezone lova. Ove prednosti raspršivača mogu biti umanjene slabim učinkom (Nakladal, Sova 2010). Temeljna razlika između ECOLURE CLASSIC I ECOLURE TUBUS raspršivača je u tipu otpuštajućeg omota. ECOLURE MEGA testiran u ovom istraživanju ima sličnu konstrukciju kao ECOLURE CLASSIC. U ovom istraživanju uspoređivani su feromonski raspršivači ECOLURE CLASSIC i cijelosezonski ECOLURE MEGA. ECOLURE MEGA ima zajamčenu učinkovitost od 18 do 20 tjedana. Istraživanje je provedeno na lokaciji Pisek južna Češka u području smrekove kulture Zahori (49°21’01’’N, 14°12’01’’) u razdoblju od 1. svibnja 2010. godine do 10. rujna 2010. godine. Tijekom 133 lovna dana korišteno je 20 parova Theyson klopki, od kojih je jedna klopka unutar para bila kompletirana s ECOLURE CLASSIC raspršivačem, a jedna ECOLURE MEGA. Klopke su bile postavljene na sječinama 15 metara od ruba šume i udaljenosti 70 metara između klopki istog para. Korov oko klopki bio je tretiran herbicidima. Svakih deset dana vršeno je sakupljanje uzoraka iz klopki u navedenom razdoblju. Prebrojavanje potkornjaka vršeno je pojedinačno, a kod većih uzoraka korištena je volumetrijska metoda 1 mL=35 smrekinih pisara. U ulovima potkornjaka vršeno je i određivanje omjera spolova pomoću disekcije genitalija. Statistička obrada podataka izrađena je pomoću softwarea STATISTICA 9.1. S obzirom na dobivene ulove i distribucije podataka korišteni su Shapiro-Wilk W test, T-test i Wilcoxon test poklapajućih parova. Tijekom cijele lovne sezone ulovljeno je 179 477 potkornjaka u 40 feromonskih klopki, 32 % od tog ulova uhvaćeno je raspršivačem ECOLURE MEGA, a 68 % ECOLURE CLASSIC. Potpuni ulovi potkornjaka prikazani su na Fig. 1., a transformacijske funkcije koje zadovoljavaju parametar statističkih testova u Tab.2. Uspoređujući učinkovitost ulova u proljetnom dijelu rojenja (od 10. svibnja do 2.srpnja) ECOLURE CLASSIC imao je 1.1–2.7 puta više ulova. U periodu ljetnog rojenja (2.srpnja do 10.listopada) ECOLURE CLASSIC imao je od 2.7 do 112.4 puta više ulova od ECOLURE MEGA Tab 2. Kod omjera spolova učinkovitost oba tipa raspršivača bila je podjednaka 92 % ženki i 8 % mužjaka. Tijekom ovog istraživanja uočene su dvije generacije smrekinog pisara, što je normalno u središnjoj Europi osim na većim nadmorskim visinama (Wermelinger, Seifert 1999). Sveukupni zaključak koji proizlazi iz ovog istraživa je da cijelogodišnji raspršivač ECOLURE MEGA u usporedbi s raspršivačem ECOLURE CLASSIC nije pogodan za uporabu u uobičajenim uvjetima šumarstva. Slični rezultati dobiveni su u usporedbi cjelogodišnjeg raspršivača ECOLURE TUBUS i ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010.). U ovom istraživanju učinkovitost ECOLURE MEGA raspršivača je naglo padala (od 2.7 do 112.4 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC, za razliku od usporedbe ECUOLURE TUBUS koji je tijekom drugog rojenja imao pad učinkovitosti (od 2.7 do 36.6 puta) u odnosu na ECOLURE CLASSIC (Nakládal and Sova 2010). To govori da je ECOLURE MEGA nešto lošiji tip raspršivača od ECOLURE TUBUS raspršivača. Moguće utjecaje na ulov zbog pozicije klopki isključili smo promjenom pozicije cjelogodišnjih raspršivača na poziciju kontrolnih klopki i obratno. Slabi ulovi u klopkama su u korelaciji sa slabim otpuštanjem feromona u okolinu, a to se uočava po većem broju ulovljenih mužjaka i drugim problemima prikazanim u istraživanju iz 2010 (Nakládal and Sova 2010.)