The paper, based on a literature review, presents an overview of the nun moth outbreaks in Czech forests from 1784 to 2010. A database of outbreaks was created and presently contains 2,557 records. The oldest written record dates from 1784. The greatest calamity of nun moth outbreaks occurred during the years 1917–1927. The last nun moth outbreaks appeared in the years 1993–1996. A map of high-risk areas in the Czech Republic was created based on this historical data.Smrekov prelac (Lymantria monacha) izraziti je polifag, čije se gusjenice hrane iglicama četinjača i lišćem mnogih listača. Smreka (Piceasp.), ariš (Larixsp.) i bor (Pinussp.) najčešće su napadnuti ovim štetnikom, ali jake defolijacije mogu se pojaviti i na drugim vrstama tijekom njegovih gradacija. U Hrvatskoj je rijedak i javlja se tek sporadično, podjednako u različitim šumskim sastojinama. Unatoč velikom broju dokumentiranih gradacija u Europi, mali je broj radova u kojima se analizira prostorno gledište njegove pojave. Prvi masovni napad smrekovog prelca zabilježen je u Središnjoj Europi 1449. godine. Do kraja 19. stoljeća zabilježeno je barem 26 značajnijih razdoblja njegovih gradacija. U Češkoj je evidentirano više od 100 pojava defolijacije smrekovog prelca tijekom 20. stoljeća. Izrazite i prostorno značajne gradacije bilježene su uglavnom nakon 1900. godine i takva je situacija potrajala do 1940. godine. Najveće kalamitete smrekov prelac uzrokovao je u Češkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Od 1996. do danas nisu zabilježene izrazitije gradacije. Različita učestalost pojave, kao i jačina defolijacije u pojedinim dijelovima teritorija, autorima rada bili su poticaj za pokušaj izrade prostorne analize i izrade karte povišenog rizika ovog defolijatora na području Češke. Koristeći metodu običnog kriginga, analizirali su i geostatistički obradili više od 2 500 izvornih povijesnih podataka defolijacija i gradacija smrekovog prelca na području Češke od 1784. do 2010. godine. Glavna razdoblja i područja masovne pojave i najžešćih gradacija prikazana su u Tabli ci 1. Intenzitet defolijacije preuzet iz brojnih literaturnih i ostalih izvora klasiran je u 4 kategorije (vidi sliku 1). Rezultat ovako klasiranih izvornih podataka prikazan je na dvije karte (slika 1 i slika 2). Na slici 1 prikazana je distribucija pojave i žestine defolijacije smrekovog prelca, svedeno prostorno na gospodarske jedinice. Na slici je vidljiva neujednačena distribucija registriranih defolijacija, kao i činjenica da u dijelu teritorija nikada nije zabilježena šteta od ovog defolijatora. Ovo se objašnjava izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima (visoka planinska područja) ili izostankom biljke domaćina (u nižim područjima). Jasno se uočavaju područja jakih gradacija (crvene točke). Na drugoj slici jasnije se razaznaje koja su područja napadnuta jače i češće (crve na boja). Također, autori dolaze do zaključka da je u promatranom razdoblju došlo do prostornog pomaka optimalnog područja pridolaska i gradacija smrekovog prelca. Taj se pomak dogodio u smislu povećanja nadmorske visine na kojima su se javljale gradacije. Na početku istraživanog razdoblja najžešće gradacije bilježene su na srednjoj nadmorskoj visini od 457 m n.m. Intenzitet i učestalost gradacija kasnije se javlja na srednjoj nadmorskoj visini od 640 m n.m. Autori zaključuju kako je očigledno kako se izvorišta gradacija “sele” na veće nadmorske visine. Također, analizom podataka utvrđeno je kako je glavna vrsta na “udaru” ovog defolijatora početkom 20. stoljeća bio bor, dok se u desetljećima koja su sljedila najveće štete bilježe na običnoj smreci. Dijelom se kao razlog tomu navode obimna pošumljavanja ovom, nekad popularnom šumskom vrstom drveća. Bez obzira na nedostatke kojih su autori svjesni u korištenju metode kriginga, zaključuju kako se ovim putem, zahvaljujući velikom broju podataka, može pokazati prostorna dinamika pojave smrekovog prelca na teritoriju Češke, uočiti “izvorišna područja” odakle započinju gradacije, kao i trend prostornog pomaka kojega povezuju s promijenjenim stanišnim uvjetima. Kao jedan od mogućih scenarija utemeljenih na recentnim klimatskim promjenama (povišenje temperature) navode pomicanje gradacijskih žarišta ovog važnog defolijatora Središnje Europe na veće nadmorske visine, odnosno više geografske širine. Prevedeno na naše geografsko područje, ovo bi značilo da bi smrekov prelac mogao postati još rjeđi u područjima gdje je i do sada bio prisutan u niskoj gustoći populacije
