Seksualna disfunkcija i incidencija depresije u bolesnika s multiplom sklerozom

Multiple sclerosis (MS) is one of the most common diseases of the central nervous system and usually occurs at the age when people would be expected to be in the prime of their sexual lives. In everyday practice, sexual dysfunction is underestimated because clinicians mostly concentrate on the classic neurologic deficits and often overlook symptoms that can seriously affect the quality of life. Our study included 98 patients (42 men and 56 women, mean age 35±12 years) with relapse from our MS register, with established diagnosis of relapsing remitting multiple sclerosis according to McDonald criteria. Patients completed the questionnaires (Sexual Satisfaction Scale, SSS and Beck Depression Scale BDS), and underwent neurological assessment (Expanded Disability Status Scale, EDSS). All patients were in the group with EDSS 2 to 4 points (mobile patients). There was no statistically significant difference in BDS and SSS values according to EDSS score. Correlation coefficients were calculated (BDS and SSS) for men (p=0.42) and women (p=0.44), yielding positive correlation. There was no statistically significant difference in BDS and SSS values according to gender, disease duration or immunomodulatory therapy. In our group of patients, despite low EDSS score (fully ambulatory without aid, self sufficient patients) we found positive correlation between sexual dysfunction and depression, showing that even in such patients the quality of life can be decreased. In conclusion, sexual dysfunction and depression are mostly under-recognized by neurologists because they are not part of routine testing; therefore, some additional questionnaires should be used in the evaluation in MS patients, even those with low EDSS score, in order to improve their quality of life.Multipla skleroza (MS) je jedna od najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava, a najčešće se javlja u mlađoj životnoj dobi kada su bolesnici seksualno aktivni. U svakodnevnoj praksi seksualna disfunkcija biva podcijenjena jer se kliničari uglavnom fokusiraju na klasične neurološke ispade te najčešće ne prepoznaju simptome koji mogu značajno umanjiti kvalitetu života bolesnika. U našu studiju je bilo uključeno 98 bolesnika (42 muškarca i 56 žena, srednje dobi 35±12 godina) s dijagnosticiranim relaps remitentnim oblikom multiple skleroze prema McDonaldovim kriterijima. Bolesnici su ispunili standardizirane upitnike (Sexual Satisfaction Scale, SSS i Beck Depression Scale, BDS) kako bi se procijenile depresivne tegobe i seksualna disfunkcija, a provedeno je i neurološko testiranje pomoću funkcijske ocjenske skale (Expanded Disability Status Scale, EDSS). Svi bolesnici su bili pokretni i imali EDSS zbroj između 2 i 4. Nije bilo razlike u BDS i SSS vrijednostima u odnosu na EDSS zbroj. Koeficijenti korelacije za BDS i SSS su izračunati za muškarce (p=0,42) i žene (p=0,44) i pokazali su pozitivnu korelaciju. Nije nađeno statistički značajnih razlika za BDS i SSS vrijednosti u odnosu na spol, duljinu trajanja bolesti te vrstu imunomodulacijske terapije. U našoj skupini ispitanika, unatoč niskom EDSS zbroju (pokretni bolesnici, sposobni se brinuti o sebi) nađena je pozitivna korelacija između depresije i seksualne disfunkcije, što ukazuje da i u takvih bolesnika kvaliteta života može biti znatno narušena. Možemo zaključiti kako su seksualna disfunkcija i depresija neki od najčešće podcijenjenih simptoma od strane neurologa jer nisu dio rutinskih testiranja. Potrebno je u rutinsku evaluaciju bolesnika s MS uključiti dodatne upitnike kako bi se procijenila kvaliteta života bez obzira na njihov EDSS zbroj

Vrijeme od nastanka simptoma akutnog ishemijskog moždanog udara do prijema u bolnicu - čimbenik rizika na koji se može utjecati

Cilj: Tromboliza kao dokazano djelotvorna metoda ima svoje jasne indikacije i kontraindikacije te vremenski ograničen terapijski „prozor“ za intravensku i intraarterijsku primjenu. Cilj je ove prospektivne studije bio utvrditi i dokumentirati vrijeme proteklo od nastanka simptoma do prijema u specijaliziranu ustanovu osoba oboljelih od akutnog ishemijskog moždanog udara, kao i postotak osoba koje bi prema vremenskom kriteriju bile podobne za intravensku ili intraarterijsku trombolizu. Ispitanici i metode: Pilot studija je provedena u Djelatnosti za neurologiju OB Bjelovar tijekom vremenskog razdoblja od 23. 01. do 03. 09. 2008. godine i uključila je stotinu oboljelih s radiološki dokazanom ishemijom u različitim dijelovima mozga. Rezultati su pokazali da je ukupno 36 % oboljelih pristiglo na liječenje u roku od tri sata od nastanka simptoma bolesti (43,75% muškaraca i 28,84% žena). Od trećeg do šestog sata od početka bolesti pristiglo je još 20% oboljelih. U odnosu na studije provedene u Hrvatskoj prije nekoliko godina bilježimo povećan postotak na vrijeme pristiglih bolesnika. Zaključak: Rezultati pokazuju da je potrebno i dalje raditi na edukaciji i stanovništva i zdravstvenih djelatnika u ranom prepoznavanju simptoma bolesti i shvaćanju moždanog udara kao hitnog stanja. Isto tako potrebna je reorganizacija neurološke službe organiziranjem jedinice za moždani udar kao i pratećih službi što se osobito odnosi na službu hitne medicinske pomoći, obiteljske liječnike, te radiološku i laboratorijsku djelatnost u cilju poštovanja zadanih vremenskih okvira

Analiza ključnih pitanja organizacije hitnog zbrinjavanja oboljelih od moždanog i srčanog udara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Emergency care for patients with acute ischemic stroke and acute myocardial infarction according to the principles of evidence-based medicine is a challenge for the healthcare system, as it requires a multidisciplinary approach and good cooperation of all the subjects involved. The time elapsed from symptom onset to patient admission to the hospital, and the period from admission to the hospital to the beginning of therapy play an essential role in the thrombolytic treatment of stroke. For the patient, effective functioning of the system can mean the difference between preserved functional independence and disability. In recent years in Bjelovar-Bilogora County, there has been some development in emergency care of patients with acute heart attack by applying thrombolytic therapy and organizing transfer of indicated cases to the nearest clinical department for invasive cardiologic therapy. In case of acute ischemic stroke, thrombolysis has so far remained the only method of causal treatment. Results of a retrospective study conducted in 2010 in Bjelovar General Hospital on 169 patients with the established time of ischemic stroke symptom onset showed that only 39.64% of patients reached the hospital for treatment within the target time window. The results indicated the need for continuous efforts in preventing cardiovascular and cerebrovascular disease, as well as for education of citizens and healthcare professionals in recognizing the early symptoms of stroke and understanding them as an emergency condition. The present situation calls for permanent education of health workers in first line contact, an increase in the number of neurologists and cardiologists, as well as the introduction of stroke units on the model of coronary units, with constant presence of specialists. The radiology and laboratory services need adjustment to enable performing diagnostic procedures within the given time limit. At the national level, a network of stroke units should be organized, which would eliminate distance to county hospitals as a limiting factor in effective treatment.Hitno zbrinjavanje oboljelih od akutnog infarkta miokarda i akutnog ishemijskog moždanog udara prema načelima medicine temeljene na dokazima izazov je za zdravstveni sustav, zahtijeva multidisciplinarni pristup i dobru suradnju svih uključenih subjekata. U trombolitičkom liječenju moždanog udara ključna je uloga vremena proteklog od nastanka simptoma do dolaska u bolnicu i vremena od dolaska u bolnicu do početka terapije. U posljednjih nekoliko godina na području Bjelovarsko-bilogorske županije postignut je napredak u zbrinjavanju bolesnika s akutnim srčanim udarom primjenom trombolitičke terapije i organizacijom premještaja indiciranih slučajeva u najbližu kliniku radi invazivne kardiološke terapije, a u slučajevima akutnog ishemijskog moždanog udara tromboliza zasad ostaje jedina metoda kauzalnog liječenja. Rezultati retrospektivne studije koju smo proveli 2010. godine u Općoj bolnici Bjelovar na 169 bolesnika s poznatim vremenom nastanka simptoma ishemijskog moždanog udara pokazali su da je samo 39,64% oboljelih stiglo na liječenje u bolnicu u ciljnom vremenskom okviru. Zaključujemo da je i dalje potrebno raditi na obrazovanju stanovništva o čimbenicima rizika, promjeni načina života, te ranom prepoznavanju simptoma bolesti i shvaćanju moždanog i srčanog udara kao hitnog stanja. Neophodna je trajna izobrazba zdravstvenih djelatnika prvog kontakta, povećanje broja specijalista neurologa i kardiologa, organiziranje jedinice za moždani udar po uzoru na koronarne jedinice uza stalno prisutne liječnike specijaliste, te prilagodba radiološke i laboratorijske djelatnosti za provedbu dijagnostike u zadanim vremenskim okvirima. Na nacionalnoj razini potrebna je organizacija mreže jedinica za moždani udar, čime bi prostorna udaljenost od županijske bolnice prestala biti ograničavajući čimbenik u djelotvornom liječenju

Cladribine tablets in people with relapsing multiple sclerosis : A real-world multicentric study from southeast European MS centers

Cladribine is an oral disease-modifying drug authorized by the European Medicine Agency for the treatment of highly active relapsing multiple sclerosis (MS).To provide real-world evidence of cladribine's effectiveness and safety in people with MS (pwMS).A retrospective observational multi-center, multi-national study of pwMS who were started on cladribine tablets in ten centers from five European countries.We identified 320 pwMS treated with cladribine tablets. The most common comorbidities were arterial hypertension and depression. Three patients had resolved hepatitis B infection, while eight had positive Quantiferon test prior to cladribine commencement. There were six pwMS who had malignant diseases, but all were non-active. During year 1, 91.6% pwMS did not have EDSS worsening, 86.9% were relapse-free and 72.9% did not have MRI activity. During the second year, 90.2% did not experience EDSS worsening, 86.5% were relapse-free and 75.5% did not have MRI activity. NEDA-3 was present in 58.0% pwMS in year 1 and in 54.2% in year 2. In a multivariable logistic regression model age positively predicted NEDA-3 in year 1. The most common adverse events were infections and skin-related adverse events. Lymphopenia was noted in 54.7% of pwMS at month 2 and in 35.0% at month 6. Two pwMS had a newly discovered malignant disease, one breast cancer, and one melanoma, during the first year of treatment.Our real-world data on the effectiveness and safety of cladribine tablets are comparable to the pivotal study and other real-world data with no new safety signals

UPDATE ON GUIDELINES FOR PHARMACOLOGICAL TREATMENT OF MULTIPLE SCLEROSIS BY THE CROATIAN SOCIETY FOR NEUROVASCULAR DISORDERS OF THE CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION AND CROATIAN SOCIETY OF NEUROIMMUNOLOGY AND NEUROGENETICS

Multipla skleroza (MS) je bolest središnjeg živčanog sustava koja se prezentira brojnim simptomima iz različitih funkcijskih cjelina toga sustava. Kako se posljednjih godina povećao broj dostupnih lijekova, ukazuje se potreba trajne provjere saznanja o dijagnostici i liječenju ove bolesti putem medicine temeljene na dokazima. Time se nameće i potreba kontinuiranog obnavljanja nacionalnih i međunarodnih smjernica, u našem slučaju, na razini regionalnih smjernica Europskog odbora za liječenje i istraživanje multiple skleroze (engl. ECTRIMS, European Committee of Treatment and Research in Multiple Sclerosis) i Europske neurološke akademije (engl. EAN, European Academy of Neurology) s ciljem omogućavanja najbolje medicinske terapije za svakog bolesnika, koja je temeljena na individualiziranom pristupu. Temelji novih smjernica su nedavno ažurirane EAN-ove preporuke za razvoj smjernica, koje su rezultat iscrpnog istraživanja literature do prosinca 2016. godine. S obzirom na rizik od sistemske pogreške, kvaliteta dokaza za svaki ishod bila je stupnjevana u četiri kategorije kako slijedi: vrlo visoka, visoka, niska i vrlo niska. S obzirom na kvalitetu dokaza te omjera rizika i dobrobiti preporukama je pridružena snažna i slaba jačina. Pozornost istraživanja bila je usmjerena na nekoliko najvažnijih pitanja, koja su obuhvaćala uspješnost liječenja, odgovor na primijenjenu terapiju, strategiju za prepoznavanje odgovarajućeg odgovora i sigurnost, te terapijsku strategiju liječenja multiple skleroze u trudnoći. Smjernicama su obuhvaćeni svi lijekovi koji modifi ciraju tijek bolesti, a koji su odobreni od strane Europske agencije za lijekove (engl. EMA, European Medicine Agency). U posebne skupine raspoređeni su bolesnici s klinički izoliranim sindromom koji ne ispunjavaju dijagnostičke kriterije za klinički defi nitivnu MS, dok su bolesnici s dokazanom MS podijeljeni s obzirom na različite kliničke podtipove MS-a sukladno važećim dijagnostičkim smjernicama.Multiple sclerosis (MS) affects the central nervous system (CNS) and presents by numerous symptoms from different CNS functional systems. As the number of available treatments has increased in recent years, the need has emerged for continuous evaluation on MS diagnosis and treatment based on evidence-based medicine. This implies the need for continuous renewal of national and international guidelines, in our case, based on the regional guidelines of the European Committee for Treatment and Research in Multiple Sclerosis and European Academy of Neurology (EAN) with the aim of providing the best medical therapy for each patient, based on an individualized approach. These new guidelines are based on the recently updated EAN recommendations that have been derived as the result of exhaustive literature research as of December 2016. Given the risk of system error, the quality of evidence for each outcome has been subdivided into four categories, as follows: very high, high, low and very low. Given the quality of evidence and the risk and benefit ratio, the recommendations are accompanied by strong and weak strength. The research was focused on several key issues, including treatment effectiveness, response to therapy applied, strategy for recognizing appropriate response and safety, and therapeutic strategy for MS treatment during pregnancy. The guidelines cover all medicines that modify the course of the disease and are approved by the European Medicines Agency. Patients with clinically isolated syndrome that do not meet diagnostic criteria for clinically definitive MS have been assigned to special groups while patients with proven MS are divided into different clinical subtypes of MS in accordance with valid diagnostic guidelines

UPDATE ON GUIDELINES FOR PHARMACOLOGICAL TREATMENT OF MULTIPLE SCLEROSIS BY THE CROATIAN SOCIETY FOR NEUROVASCULAR DISORDERS OF THE CROATIAN MEDICAL ASSOCIATION AND CROATIAN SOCIETY OF NEUROIMMUNOLOGY AND NEUROGENETICS

Multipla skleroza (MS) je bolest središnjeg živčanog sustava koja se prezentira brojnim simptomima iz različitih funkcijskih cjelina toga sustava. Kako se posljednjih godina povećao broj dostupnih lijekova, ukazuje se potreba trajne provjere saznanja o dijagnostici i liječenju ove bolesti putem medicine temeljene na dokazima. Time se nameće i potreba kontinuiranog obnavljanja nacionalnih i međunarodnih smjernica, u našem slučaju, na razini regionalnih smjernica Europskog odbora za liječenje i istraživanje multiple skleroze (engl. ECTRIMS, European Committee of Treatment and Research in Multiple Sclerosis) i Europske neurološke akademije (engl. EAN, European Academy of Neurology) s ciljem omogućavanja najbolje medicinske terapije za svakog bolesnika, koja je temeljena na individualiziranom pristupu. Temelji novih smjernica su nedavno ažurirane EAN-ove preporuke za razvoj smjernica, koje su rezultat iscrpnog istraživanja literature do prosinca 2016. godine. S obzirom na rizik od sistemske pogreške, kvaliteta dokaza za svaki ishod bila je stupnjevana u četiri kategorije kako slijedi: vrlo visoka, visoka, niska i vrlo niska. S obzirom na kvalitetu dokaza te omjera rizika i dobrobiti preporukama je pridružena snažna i slaba jačina. Pozornost istraživanja bila je usmjerena na nekoliko najvažnijih pitanja, koja su obuhvaćala uspješnost liječenja, odgovor na primijenjenu terapiju, strategiju za prepoznavanje odgovarajućeg odgovora i sigurnost, te terapijsku strategiju liječenja multiple skleroze u trudnoći. Smjernicama su obuhvaćeni svi lijekovi koji modifi ciraju tijek bolesti, a koji su odobreni od strane Europske agencije za lijekove (engl. EMA, European Medicine Agency). U posebne skupine raspoređeni su bolesnici s klinički izoliranim sindromom koji ne ispunjavaju dijagnostičke kriterije za klinički defi nitivnu MS, dok su bolesnici s dokazanom MS podijeljeni s obzirom na različite kliničke podtipove MS-a sukladno važećim dijagnostičkim smjernicama.Multiple sclerosis (MS) affects the central nervous system (CNS) and presents by numerous symptoms from different CNS functional systems. As the number of available treatments has increased in recent years, the need has emerged for continuous evaluation on MS diagnosis and treatment based on evidence-based medicine. This implies the need for continuous renewal of national and international guidelines, in our case, based on the regional guidelines of the European Committee for Treatment and Research in Multiple Sclerosis and European Academy of Neurology (EAN) with the aim of providing the best medical therapy for each patient, based on an individualized approach. These new guidelines are based on the recently updated EAN recommendations that have been derived as the result of exhaustive literature research as of December 2016. Given the risk of system error, the quality of evidence for each outcome has been subdivided into four categories, as follows: very high, high, low and very low. Given the quality of evidence and the risk and benefit ratio, the recommendations are accompanied by strong and weak strength. The research was focused on several key issues, including treatment effectiveness, response to therapy applied, strategy for recognizing appropriate response and safety, and therapeutic strategy for MS treatment during pregnancy. The guidelines cover all medicines that modify the course of the disease and are approved by the European Medicines Agency. Patients with clinically isolated syndrome that do not meet diagnostic criteria for clinically definitive MS have been assigned to special groups while patients with proven MS are divided into different clinical subtypes of MS in accordance with valid diagnostic guidelines

Smjernice za farmakološko liječenje epilepsije

SAŽETAK Međunarodne smjernice za farmakološko liječenje epilepsija općenite su, sveobuhvatne i ne prepoznaju lokalne specifičnosti poput ekonomskih i tehničkih mogućnosti u pojedinim državama, dostupnosti pojedinih antiepileptika ili drugih metoda liječenja i slično. Stoga se nameće potreba izrade nacionalnih smjernica, čiji su zapravo temelj međunarodne smjernice Internacionalne lige protiv epilepsije. Hrvatske smjernice za farmakološko liječenje epilepsija plod su suradnje svih relevantnih stručnih društava i referentnih centara u RH, na čelu s Hrvatskom ligom protiv epilepsije te Hrvatskim neurološkim društvom i Hrvatskim društvom za dječju neurologiju Hrvatskoga liječničkog zbora, a odražavaju aktualne socioekonomske i regulatorne specifičnosti u našoj zemlji, najnovije spoznaje farmakoloških profila i učinkovitosti pojedinih antiepileptika kao i ekspertna mišljenja. Antiepileptička terapija se uvodi nakon postavljanja dijagnoze epilepsije, stoga profilaktička primjena nije opravdana. Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je bolesnika informirati o prognozi bolesti, mogućnostima liječenja i samopomoći, životnim ograničenjima te mogućim neželjenim događajima. Ciljevi farmakoterapije epilepsija su potpuna kontrola napada uz izbjegavanje nuspojava te održavanje ili poboljšanje kvalitete života. Zlatni standard liječenja je monoterapija odnosno primjena adekvatnog antiepileptika u adekvatnoj dozi. Izbor i titracija lijeka su individualni, a temelje se na smjernicama za liječenje pojedinih vrsta napada, karakteristikama bolesnika i regulatorno specifičnim čimbenicima. Nakon neuspjeha inicijalne monoterapije, potrebna je reevalucija anamnestičkih i dijagnostičkih podataka te potom postupna i spora zamjena antiepileptika. Racionalna politerapija podrazumijeva kombinaciju dvaju antiepileptika različitih mehanizama djelovanja, prvog ili eventualno drugog izbora za postavljenju dijagnozu, niskoga interakcijskog potencijala, različitog profila nuspojava i sinergističkog ili aditivnog djelovanja. Zamjena generičkih ili originalnog i generičkog oblika lijeka nije preporučljiva, a poglavito nakon postizanja remisije ili prilikom uzimanja visokih doza lijeka. Ukidanje antiepileptičke terapije treba biti postupno i sporo, u slučaju politerapije jedan po jedan lijek, a u donošenju odluke o ukidanju, kao i o uvođenju antiepileptika, mora biti uključen bolesnik i njegova obitelj

Update on guidelines for pharmacological treatment of multiple sclerosis by the croatian society for neurovascular disorders of the Croatian medical association and Croatian society of neuroimmunology and neurogenetics

Multipla skleroza (MS) je bolest središnjeg živčanog sustava koja se prezentira brojnim simptomima iz različitih funkcijskih cjelina toga sustava. Kako se posljednjih godina povećao broj dostupnih lijekova, ukazuje se potreba trajne provjere saznanja o dijagnostici i liječenju ove bolesti putem medicine temeljene na dokazima. Time se nameće i potreba kontinuiranog obnavljanja nacionalnih i međunarodnih smjernica, u našem slučaju, na razini regionalnih smjernica Europskog odbora za liječenje i istraživanje multiple skleroze (engl. ECTRIMS, European Committee of Treatment and Research in Multiple Sclerosis) i Europske neurološke akademije (engl. EAN, European Academy of Neurology) s ciljem omogućavanja najbolje medicinske terapije za svakog bolesnika, koja je temeljena na individualiziranom pristupu. Temelji novih smjernica su nedavno ažurirane EAN-ove preporuke za razvoj smjernica, koje su rezultat iscrpnog istraživanja literature do prosinca 2016. godine. S obzirom na rizik od sistemske pogreške, kvaliteta dokaza za svaki ishod bila je stupnjevana u četiri kategorije kako slijedi: vrlo visoka, visoka, niska i vrlo niska. S obzirom na kvalitetu dokaza te omjera rizika i dobrobiti preporukama je pridružena snažna i slaba jačina. Pozornost istraživanja bila je usmjerena na nekoliko najvažnijih pitanja, koja su obuhvaćala uspješnost liječenja, odgovor na primijenjenu terapiju, strategiju za prepoznavanje odgovarajućeg odgovora i sigurnost, te terapijsku strategiju liječenja multiple skleroze u trudnoći. Smjernicama su obuhvaćeni svi lijekovi koji modifi ciraju tijek bolesti, a koji su odobreni od strane Europske agencije za lijekove (engl. EMA, European Medicine Agency). U posebne skupine raspoređeni su bolesnici s klinički izoliranim sindromom koji ne ispunjavaju dijagnostičke kriterije za klinički defi nitivnu MS, dok su bolesnici s dokazanom MS podijeljeni s obzirom na različite kliničke podtipove MS-a sukladno važećim dijagnostičkim smjernicam

Update on guidelines for pharmacological treatment of multiple sclerosis by the croatian society for neurovascular disorders of the Croatian medical association and Croatian society of neuroimmunology and neurogenetics

Multipla skleroza (MS) je bolest središnjeg živčanog sustava koja se prezentira brojnim simptomima iz različitih funkcijskih cjelina toga sustava. Kako se posljednjih godina povećao broj dostupnih lijekova, ukazuje se potreba trajne provjere saznanja o dijagnostici i liječenju ove bolesti putem medicine temeljene na dokazima. Time se nameće i potreba kontinuiranog obnavljanja nacionalnih i međunarodnih smjernica, u našem slučaju, na razini regionalnih smjernica Europskog odbora za liječenje i istraživanje multiple skleroze (engl. ECTRIMS, European Committee of Treatment and Research in Multiple Sclerosis) i Europske neurološke akademije (engl. EAN, European Academy of Neurology) s ciljem omogućavanja najbolje medicinske terapije za svakog bolesnika, koja je temeljena na individualiziranom pristupu. Temelji novih smjernica su nedavno ažurirane EAN-ove preporuke za razvoj smjernica, koje su rezultat iscrpnog istraživanja literature do prosinca 2016. godine. S obzirom na rizik od sistemske pogreške, kvaliteta dokaza za svaki ishod bila je stupnjevana u četiri kategorije kako slijedi: vrlo visoka, visoka, niska i vrlo niska. S obzirom na kvalitetu dokaza te omjera rizika i dobrobiti preporukama je pridružena snažna i slaba jačina. Pozornost istraživanja bila je usmjerena na nekoliko najvažnijih pitanja, koja su obuhvaćala uspješnost liječenja, odgovor na primijenjenu terapiju, strategiju za prepoznavanje odgovarajućeg odgovora i sigurnost, te terapijsku strategiju liječenja multiple skleroze u trudnoći. Smjernicama su obuhvaćeni svi lijekovi koji modifi ciraju tijek bolesti, a koji su odobreni od strane Europske agencije za lijekove (engl. EMA, European Medicine Agency). U posebne skupine raspoređeni su bolesnici s klinički izoliranim sindromom koji ne ispunjavaju dijagnostičke kriterije za klinički defi nitivnu MS, dok su bolesnici s dokazanom MS podijeljeni s obzirom na različite kliničke podtipove MS-a sukladno važećim dijagnostičkim smjernicam