ENGLISH LANGUAGE AND ECONOMY IN THE DIGITAL WORLD

In the modern, globalised world English language has an important role as a means of communication. The use of language in business environment facilitates communication and economic efficiency. Global language survey, carried out in 2013 in 60 countries worldwide, links English language proficiency to economic and social development (ICEF Monitor, 2014). Results of the survey indicate that the countries with higher levels of English language proficiency have stronger economies and higher per capita income levels, and thus a better quality of life. Nevertheless, due to globalisation process and the Internet, the role of English has changed in so far as English proficiency is not only an economic advantage but also a basic skill needed for the entire workforce (ICEF Monitor, 2014). The aim of this paper is to give an insight into attitudes of students of economics and business economics on the significance of English in the business environment. The paper analyses differences in students’ attitudes in relation to the gender and the year of study. For that purpose, the research was carried out among the students enrolled in undergraduate study programmes at the Department of Economics and Business Economics. As the research instrument, the Questionnaire “English in Business Environment” has been applied. The research results indicate that the participants consider English language to be an important factor in economy and their future business environment. There were no statistically significant differences relating to gender while some statistically significant differences for the year of study have been found. This paper suggests further research based on a context-specific approach, to be carried out in other educational contexts, encompassing different study programmes and levels of study

VAŽNOST NEUROEKONOMIJE U RAZUMIJEVANJU PONAŠANJA POTROŠAČA

Neuroekonomija je suvremeno multidisciplinarno područje znanosti, a proizašlo je iz zajedničkog rada neuroznanstvenika, psihologa i ekonomista. Naime, postojeća klasična ekonomska teorija zastupa stav da je tijekom donošenja odluka, posebice odluka o kupnji, rezultat ponašanja potrošača u pravilu racionalan odabir i maksimiziranje potrošačeve osobne korisnosti. Međutim, praksa je pokazala da ponašanje potrošač tijekom donošenja odluka o kupnji nije racionalno zbog prisutnosti emocija. Istaknuta spoznaja u potpunosti je potvrdila činjenicu da čovjek nije racionalno biće i da tijekom donošenja odluka njime ne upravlja isključivo razum, nego i emocije, te je ujedno nametnula i potrebu pojačanih istraživanja o ponašanju potrošača i uvođenju neuroloških aspekata. Primarni cilj ovog rada je pružiti teoretski pregled odabranih metoda, nalaza i implikacija ponašanja potrošača u području neuroekonomije. Jasno je da je upravo neuroekonomija iz temelja izmijenila način na koji funkcionira ekonomija općenito, a posebice kako potrošači donose odluke. Temeljem stečenih spoznaja razvidno je da će u skoroj budućnosti upravo neuroekonomija i njezina istraživanja o ponašanju potrošača postati grana ekonomskih istraživanja čiji će rezultati nalaziti primjenu u pokušaju da se bolje razumije ljudsko ponašanje u procesima odlučivanja, za potrebe zaštite potrošača i posebice za potrebe socijalne politike

Važnost ekonomskog obrazovanja za unapređenje financijskog znanja

Problem financijske (ne)pismenosti spoznat je na međunarodnoj razini, pa tako i u hrvatskim okvirima, tek tijekom posljednjih dvadesetak godina. S obzirom na nisku razinu financijskog znanja velikog dijela stanovništva, te činjenicu da financijska edukacija nije dio svih nastavnih programa u Hrvatskoj, cilj ovog rada bio je ukazati na njezinu svrsishodnost i nužnost implementacije. U radu se na uzorku populacije studenata prve godine preddiplomskih studija Odjela ekonomije i poslovne ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku analizira razina financijskog znanja. Podatci dobiveni anketiranjem studenata obrađeni su deskriptivnim i neparametrijskim statističkim metodama. Analiza je rezultirala spoznajama da su studenti s prethodnim srednjoškolskim ekonomskim obrazovanjem na početku studija pokazali viši stupanj financijskog znanja, dok je na kraju prve godine studija značajno podignuta razina financijskog znanja svih studenata. Istaknuto doprinosi stavovima da bi obvezna financijska edukacija na svim razinama obrazovnog sustava imala pozitivne učinke ne samo za pojedince, već i za cjelokupno gospodarstvo

VAŽNOST NEUROEKONOMIJE U RAZUMIJEVANJU PONAŠANJA POTROŠAČA

Neuroekonomija je suvremeno multidisciplinarno područje znanosti, a proizašlo je iz zajedničkog rada neuroznanstvenika, psihologa i ekonomista. Naime, postojeća klasična ekonomska teorija zastupa stav da je tijekom donošenja odluka, posebice odluka o kupnji, rezultat ponašanja potrošača u pravilu racionalan odabir i maksimiziranje potrošačeve osobne korisnosti. Međutim, praksa je pokazala da ponašanje potrošač tijekom donošenja odluka o kupnji nije racionalno zbog prisutnosti emocija. Istaknuta spoznaja u potpunosti je potvrdila činjenicu da čovjek nije racionalno biće i da tijekom donošenja odluka njime ne upravlja isključivo razum, nego i emocije, te je ujedno nametnula i potrebu pojačanih istraživanja o ponašanju potrošača i uvođenju neuroloških aspekata. Primarni cilj ovog rada je pružiti teoretski pregled odabranih metoda, nalaza i implikacija ponašanja potrošača u području neuroekonomije. Jasno je da je upravo neuroekonomija iz temelja izmijenila način na koji funkcionira ekonomija općenito, a posebice kako potrošači donose odluke. Temeljem stečenih spoznaja razvidno je da će u skoroj budućnosti upravo neuroekonomija i njezina istraživanja o ponašanju potrošača postati grana ekonomskih istraživanja čiji će rezultati nalaziti primjenu u pokušaju da se bolje razumije ljudsko ponašanje u procesima odlučivanja, za potrebe zaštite potrošača i posebice za potrebe socijalne politike

Financije na prekretnici: Imamo li snage za iskorak? In memoriam prof. dr. sc. Ivo Sever

Ova monografija odnosno zbornik radova rezultat je XV. Interkatedarskog skupa katedri za financije održanog 22. travnja 2016. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Istodobno je i in memoriam nedavno preminulom prof. dr. sc. Ivi Severu, dugogodišnjem profesoru Javnih financija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

Financije na prekretnici: Imamo li snage za iskorak? In memoriam prof. dr. sc. Ivo Sever

Ova monografija odnosno zbornik radova rezultat je XV. Interkatedarskog skupa katedri za financije održanog 22. travnja 2016. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Istodobno je i in memoriam nedavno preminulom prof. dr. sc. Ivi Severu, dugogodišnjem profesoru Javnih financija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci