SERVAZIONI SUL CASTELLO DI SAN GIORGIO AL QUIETO E SUL PORTO DEI SANTI QUARANTA

Nel presente lavoro l’autore rivolge particolare attenzione alle notizie storiche sul castello di San Giorgio al Quieto, alle sue strutture architettoniche, nonché ad alcuni aspetti particolari del porto sottostante dei Santi Quaranta. Le osservazioni vogliono evidenziare una possibile fondazione bizantina dell’impianto all’interno del grande riassetto e della considerevole militarizzazione che subì la regione in quell’epoca.Ka{tel Sv. Juraj nalazi se u op}ini Brtonigla, na uzvisini naspram mjesta gdje Mirna uti~e u more. Prvi spomen o ka{telu datira iz 10. stolje}a. Tijekom 13. stolje}a njime je vladala manja lokalna gospo{tija, a potom je pre{ao u ruke Patrijarha iz Akvileje. Uni{ten je tijekom rata izme|u enove i Venecije te je zatim izgubio svoju strate{ku va‘nost i nije se vi{e oporavio. Njegova biv{a teritorija postala je mleta~ki posjed te je prvo potpala pod jurisdikciju Buja, a zatim Gro‘njana. Po~etkom modernog doba u njegovoj blizini niklo je novo naselje Nova Vas nastanjeno vla{kim stanovni{tvom koje je stiglo u Istru tijekom 16. stolje}a. Ka{tel je tada bio u ru{evnom stanju, a ostao je u upotrebi samo njegov dio za vjerske obrede koji je propao tijekom 19. stolje}a. Tlocrt ka{tela je u obliku trapezoida, zauzima povr{inu od jednog hektara i njegovi bedemi su dobro odr‘ani. Nalazi se na mjestu prapovijesne gradine. Najve}i dio njegovih zidina potje~e jo{ iz doba njegovog nastanka kojeg smatramo da treba datirati u bizantsko razdoblje (druga polovica 6. stolje}a). Sjeverne zidine, sa~uvane do visine od preko 8 metara, do‘ivjele su vidljive preinake uslijed obnove izvr{ene tijekom 13. stolje}a, vjerovatno u vrijeme kada je patrijarh bio Gregorio di Montelongo. U njegovoj unutra{njosti nalazi se crkva sv. Juraja iz 12. stolje}a, podignuta uklju~ivanjem starijih zidina. U podno‘ju utvrde nalazila se rije~na luka, mo‘da rimskog porijekla, ~ija se prisutnost odr‘ala samo u oralnoj tradiciji, a nazivala se luka Svetih ^etrdeset Mu~enika. Smatramo da je ovaj kult, ina~e veoma rijedak u Istri, vojnog porijekla i da je stigao na poluotok zajedno s Bizantincima tako da se i utemeljenje utvrde treba postaviti u njihovo doba

SULLA PRIMA MENZIONE DI UMAGO, OVVERO SULL’ISOLA S[…]OMAIA DELLA TABULA PEUTINGERIANA

In seguito alle nuove scoperte archeologiche avvenute a Umago si propone l’ipotesi per cui l’Insula S[…]omaia della Tabula Peutingeriana, finora identificata con il sito di Sipar, vada invece collocata e identificata con Umago, che anticamente è stata un’isola, l’unica nel tratto di costa a sud di Salvore e prima di Cittanova. Un’isola confrontabile con le situazioni geografiche di Orsera e Rovigno, intorno alla quale si concentrò un’area di scali marittimi che perpetuò la sua funzione nei secoli successivi.Uslijed novih arheolo{kih otkri}a u Umagu, predla‘e se postavka po kojoj mjesto Insula S[…]omaia na Tabuli Peutingeriani, koje se do sada identificiralo s lokalitetom Sipar, treba poistovjetiti s Umagom koji je u pro{losti bio jedini otok na obalnom dijelu ju‘no od Savudrije do Novigrada. Njegovu oto~ku stvarnost mo‘e se usporediti sa sli~nim zemljopisnim situacijama u Vrsaru i Rovinju, gdje je do{lo do koncentracije pomorskih luka koje su obavljale svoju djelatnost tijekom stolje}a. Esej je ras~lanjen na tri dijela: u prvom se daje pregled glavnih zabilje{ki o otoku S[…]omaia i njegovoj identifikaciji u starijoj literaturi. Nakon toga se opisuje sada{nje stanje arheolo{kih pronalazaka na poluotoku Sipar te se na temelju lokalizacije mjesta isti~e njegova poluoto~ka osnova, koja je bila poznata jo{ u doba antike. Dat je i kratak opis kasnoanti~ke utvrde ~ija je sr‘ i danas prepoznatljiva. U tre}em dijelu obrazla‘eni su razlozi zbog kojih se smatra da Umag treba identificirati s otokom S[…]omaia-om. Prvi je suzvu~je sada{njeg toponima (Umag) s rije~i -omaia zabilje‘ene na Peutingerovoj karti. Drugi je oto~no porijeklo Umaga koji je tek naknadno povezan s kopnom. Tre}i razlog le‘i u odli~nim lu~kim kvalitetama uvale sjeverno od Umaga, za{ti}ene od svih vjetrova. ^etrvrti su razlog arheolo{ka otkri}a, jer su iskapanja izvr{ena 2004. i 2005. razjasnila postojanje anti~ke faze gradi}a, {to se do sada pretpostavljalo, ali su nedostajali sigurni dokazi. Svi ovi razlozi navode na potrebu identifikacije Insule S[…]omaie iz Peutingerove karte s Umagom

Stancija Blek (Tar), 2015: continuation of archaeological research and conservation activities, and presentation of results to the public

Tijekom 2015. g. na lokalitetu Stancija Blek (općina Tar-Vabriga) nastavila su se istraživanja na području tzv. Prostorije 8. Preciznije, definiran je stratigrafski slijed njezinoga zapadnoga dijela, gdje se kroz kasnoantičko razdoblje (a vjerojatno i ranije) nalazila veća prostorija čiju funkciju, barem u jednom trenutku, možemo povezati uz aktivnosti pripreme/konzumacije hrane. Na istoku, unutar cisterne, ustanovljena je kompleksna arhitektonska slika naknadnih pregradnji. U funkciji očuvanja i konzervacije lokaliteta, bagerom je očišćena šuta na području Prostorije 4, a kako bi se smanjio pritisak na ovdje sačuvane zidove. Pred kraj istraživanja u Taru je održano predavanje o rezultatima projekta namijenjeno široj javnosti.Research at the site Stancija Blek (Tar) continued in 2015 as part of systematic exchavations that have been carried out since 2008 by the Poreč Heritage Museum and the Institute of Archaeology. As previously, research was carried out in the so-called Room 8, in the western part of which an oven and several destruction and burning layers were located, indicating the existance of a unitary space that during Late Antiquity, went through a series of adaptations which are visibile in the stratigraphy. In fact, it is clear that the cistern was defunctionalized during a later Antique period and the area to the west of the cistern was partly used for food preparation/consumption, although craft activities have not been ruled out. In the area of the cistern an interesting architectural layout of subsequent remodelings and the refunctionalisation of the space as a residential area (?), which also allowed the preservation of its perimetral walls, has been established. By better defining the northern wall of the cistern it can now be supposed that it was covered by triple vaults. Thanks to the commitment of the Poreč Heritage Museum and the Italian Community in Tar, the public was introduced to the research results and the importance of Stari Tar site

TORRE VECCHIA ELEMENTI PER UN PROGETTO ARCHEOLOGICO

Nel presente saggio si comunica l\u27esistenza di un sito con resti tardoantichi e altomedievali nei pressi di Torre, nel Parentino. Dopo l\u27introduzione storica sulla genesi dell\u27abitato si passa alla descrizione del complesso e dei materiali rinvenuti. Nella seconda parte si rileva l\u27importanza del sito nella comprensione delle dinamiche insediative tra Romanità e Medioevo e si evidenzia il ricco potenziale di informazioni che potrebbe arrivare da uno scavo archeologico dell\u27intero complesso.Dva kilometra daleko od mjesta Stari Tar na Porestini pronadeni su astaci arheoloskog kompleksa iz kasnoantickog-ranosrednjovjekovnog razdoblja. Na rusevinama tog kompleksa podignut je srednjovjekovni Stari Tar, koji se spominje prvi put u carskoj diplomi iz 983. godine a napusten je u 15. stoljeéu. Kroz citavi Srednji vijek Tar i njegova okolica cinili su feudalno dobro porecke crkve. Kompleks je nastao na ostacima jednog antickog seoskog objekta od kojeg su ocuvani cisterna, rimska keramika i razna spolia. Sastavni je dio kasnoanticke-ranosrednjovjekovne strukture i crkvica sa polukruznom izbocenom apsidom sa tipologijom prisutnom na istarskom tlu jos od 6.-7. stoljeéa. U sklopu tih struktura pronadeni su kiparski fragmenti crkvene liturgijske opreme iz 8.-9. stoljeéa. U blizini se nalazi crkva Sv. Kriza, nekad posveéena Mariji; crkva se prvi puta spominje 1177. godine. Pronalazak fragmenta pleterne skulpture nagovjeséuje predromanicko podrijetlo prvobitne gradevine koja je mogia imati funkciju grobne crkve Starog Tara. Arheoloska istrazivanja na tom lokalitetu mogia bi razjasniti dinamike i promjene nastale u razdoblju izmedu Antiké i Srednjeg vijeka u Istri. Odlicno stanje ocuvanosti arhitektonskih struktura i slojeva mogio bi omoguéiti stjecanje brojnih i razliCitih podataka i rekonstrukciju procesa koji je doveo do napustanja "villae rusticae" i nastanka srednjovjekovnih naselja. Radi se o vaznoj tematici za nasa povijesna i arheoloska istrazivanja a koja je osnova za bolje shvaéanje prvotnih sastavnica istarskog Srednjeg vijeka

Stari Tar/Tarovec (St. Blek, Tar) – attempt at a typological and functional interpretation of the sacral complex within the medieval settlement

Arheološka istraživanja na lokalitetu kod stancije Blek (općina Tar – Vabriga/Torre – Abrega, Istra), kojega je moguće poistovjetiti sa „Starim Tarom” iz povijesnih izvora, utvrdila su niz faza koje obilježavaju preobražaj ranorimskoga ruralnog naselja (vile) u srednjovjekovno utvrđeno naselje. Uz ranosrednjovjekovnu fazu lokaliteta veže se sakralni sklop nastao istočno od središnjega arhitektonskog sklopa naselja, moguće kule. U radu se donose nove spoznaje o crkvi i sepulkralnome aneksu čiji se karakter i dataciju nastoji definirati pomoću strukturnih karakteristika i analogija te ih se potom smješta u kontekst organizacije naselja.Archaeological excavations at the stanzia Blek site (Tar – Vabriga/Torre – Abrega municipality, Istria county), which is probably to be identified with “Stari Tar” mentioned by historic sources, evidenced several phases which saw the transformations of a roman rural settlement (villa) into a medieval fortified one. A sacral complex, located to the east of the central nucleus of the settlement, probably a tower, can be linked to the early Medieval phase. In the paper new data on the church and the sepulchral annex is brought forth, allowing to define their character and dating on the bases of structural features and analogies. They are then discussed within the context of the wider organization of the settlement

Research of the fortifications, church complex and Late Antique readaptations on the Stancija Blek (Tar) site in 2017

Istraživačko-konzervatorskom kampanjom provedenom na lokalitetu Stancija Blek u Taru 2017. godini obuhvaćena su tri sektora višefaznog arheološkog lokaliteta i arhitektonskog sklopa koji se sustavno istražuje od 2008. godine. Na prostoru P8 istraženi su slojevi urušenja i pregradnji kasnoantičke faze koji su negirali raniju prostoriju smještenu zapadno od ranije utvrđene antičke cisterne. Kasnije faze obuhvaćaju ognjište smješteno na prvoj fazi urušenja te pregradnju zidom koji se proteže u smjeru istok ‒ zapad, dok je situacija na jugu ovog prostora još uvijek nejasna. U sektoru P4, koji ranije nije istraživan, otkriven je prolaz/ulaz kroz ogradni zid koji je u razdoblju (ranog) srednjeg vijeka okružio lokalitet fortificirajući ga. Dvije kasnije pregradnje ukazuju na refunkcionalizaciju prolaza u manju prostoriju te potom na njegovu defunkcionalizaciju zapunjavanjem i dodatnim pregrađivanjem. U sektorima P8/P3 definiran je aneks uz južni zid crkve te postojanje ranije arhitekture koja se razvija ispod njegove podnice. Konzervatorskim radovima obuhvaćeno je južno i zapadno ziđe crkve te istočni zid cisterne.The 2017 research and conservation activities carried out at the Stancija Blek site in Tar covered three sectors of the multiphase architectonic complex which is being investigated since 2008 (Fig. 1). In sector P4, now researched for the first time, the course of the (early) medieval fencing wall was determined, as well as the entryway flanked by two massive walls (SU 185 and 186). The western side of the entrance was later walled, creating a small room, to then be filled with destruction debris held by another wall leaning to it from the east (Fig. 2), and marking the final defunctionalisation of this space. Within sector P8 layers of collapse debris and Late Antique readaptations of an early Imperial room were defined. The room, stretching along the western side of the previously defined cistern was filled with debris upon which a hearth was placed (Fig. 4) and a dividing wall stretching in east-west orientation was built. In the south-eastern corner of this space, a wall (SU 085) with integrated channel, whose spout exists in the room, was uncovered, pointing to the existence of a water management system alongside the cistern. In the western part a threshold was identified, indicating the entrance to the room. The southern limit of the room is still to be defined, as the presently visible wall SU 078, leaning onto SU 085, is a later addition (Fig. 3). In sector P8A/3, relative to the church and eastern section of the cistern, a thick layer of recent debris was removed in order to allow conservation of the eastern cistern\u27s wall and the southern church\u27s wall. This allowed the uncovering of a room annexed to the church from south, underneath which a raster of previous walls is visible. A wall stretching further south indicates the possible existence of another annex (Fig. 5). The time of building of the annex is still to be determined, but there are indications that it might have been part of the same construction project as the church, thus built within a short time-span after it. Conservation of the afore-mentioned walls was carried out by removal of loose stones and their repositioning keeping the original height of the walls. Binding was carried out with lime and sand mortar and finishing was done so to preserve the original appearance of the walls\u27 faces and tops

Research at Stancija Blek (Tar – Vabriga/Torre – Abrega): new insights in the Medieval phase of the site

Istraživanja tijekom 2018. godine na lokalitetu Stancija Blek, nedaleko Tara (Općina Tar – Vabriga/Torre – Abrega, Istarska županija), provedena su u tri sektora: zapadno od antičke cisterne, između kule i bedema te na području južno od crkve. Na potonjem su području, preciznije u oba identificirana aneksa, pronađeni grobovi koje je na temelju lokacije i sporadičnih nalaza iz zapuna moguće datirati u razdoblje nakon 9. st. Identificirano je pet grobova, no za sada su istražena tri: u dva je slučaja riječ o obiteljskim grobnicama, dok je treći grob ustvari kosturnica s mahom dječjim ukopima. U jugozapadnome dijelu lokaliteta dovršeni su radovi u sektoru zapadno od cisterne, dok je zapadnije započeto uklanjanje sloja šute i urušenja debljine više metara koji zapunjava prostor između zapadnoga aneksa kule i bedema. Iako će se radovi uz crkvu i u zapadnome dijelu lokaliteta nastaviti i tijekom idućih kampanja, prikupljeni preliminarni podaci vrijedni su za identificiranje funkcije crkvenoga aneksa te definicije stratigrafije očuvanih slojeva između bedema i kula.The 2018 excavations on the Stancija Blek site near Tar (Tar – Vabriga / Torre – Abrega municipality, Istrian County) were undertaken in three sectors: west of the ancient cistern, between the tower and the rampart, and in the area south of the church. The graves found in the latter area, or more precisely, in both identified annexes, can be dated to the period after the 9th century on the basis of the location and the sporadic finds from the fills. Five graves have been identified, but only three have been explored: two are family graves, and one is actually an ossuary dominated by child burials. In the southwestern part of the site, excavations were finished in the sector west of the cistern; more to the west, works began on removing the layer of rubble and collapsed material several meters thick, filling the space between the western annex of the tower and the rampart. Even though the works next to the church and in the western part of the site will continue during the next campaigns, the collected preliminary data is valuable for identifying the function of the church annex and defining the stratigraphy of the preserved layers between the ramparts and the towers

Excavations at Stancija Blek (Tar) in 2016 – establishing the earliest phases of the complex

Istraživanja na lokalitetu Stancija Blek nedaleko Tara (općina Tar – Vabriga) provode se u suradnji Instituta za arheologiju i Zavičajnog muzeja Poreštine. Od ove se godine u projekt uključilo i Sveučilište u Bologni. Ovogodišnja su istraživanja obuhvatila ranije istraživani prostor tzv. Prostorije 8 (cisternu i prostor zapadno od nje) uz proširenja na tzv. Prostoriju 1 (središnji prostor utvrđenja). Iako su na oba prostora ustanovljeni tragovi najranije gradbene faze kompleksa, upravo su na potonjem pronađeni pokretni nalazi koji upućuju na dataciju u srediinu 1. stoljeća. Kao i prošle godine, pred kraj istraživanja, u Taru je održano predavanje o njegovim rezultatima.Archaeological excavations at Stancija Blek (Tar, Tar – Vabriga municipality) in 2016 covered the areas of, as previously defined, Room 8 and Room 1. In fact, research was carried out to define the western perimeter of the cistern, the area to the east of it, and to review the presence of archaeological stratiphication within the "tower", where previous clearings have taken away part of the infill. In the western part of R8 a more complex stratigraphy has been determined, providing a better understanding of the layers excavated in the previous years. A phase, to which burnt layers and white mortar features can be linked, laid above a reddish layer into which a posthole had been dug. Below this features, upon removal of the wall SU 059, layers of destruction were excavated showing the presence of two walls belonging, probably, to the earliest phases of the complex. As the destruction layers yielded mostly 5th-6th c. materials, the burnt layers, the mortar features but also the oven, must be dated later. One of the newly established walls (SU 161) creates a channel-like feature along the western wall of the cistern, on whose bottom a layer of floor preparation has been established. The function of the other newly established wall, SU 143, is at this point still unclear. In the eastern part of P8, excavations showed that the eastern wall of the cistern, though built in a tripartite way, presents a much thicker external wall (SU 142). SU 115, a drywall structure partly build on the cistern\u27s infill (SU 113) and partly on the other two section of the cistern\u27s eastern wall (SU 054–055), leans onto this wall. A complex situation has been noted in the northern part of the cistern as well. Here, two structures are laid above SU 054/058 (the cistern wall onto which the wall of P1 was later built), closing a gap between the walls of P1 and SU 142. By removing part of the cistern\u27s infill, a larger section of the hydraulic mortar applied on SU 058 is now visible, with a gap corresponding to the supposed location of a ceiling\u27s supporting pilaster. This year excavation was extended to P1, the inner space of the tower. As this area has been subjected to debris clearing through a long period of time, almost all stratigraphy is lost. Nevertheless, a structure built along (and perhaps underneath) SU 058 has been established, as well as layers of floor preparation in the central area of this space. In the SE corner layers are better preserved though in small sections, thus hindering their interpretation. This area yielded materials datable to the mid-1st c. AD, confirming an early Roman phase of the complex

Loron / Santa Marina (Tar-Vabriga, Poreč, Croatie)

La mission archéologique de Loron/Santa Marina est un programme associant pour la partie française le centre Camille Jullian (Aix Marseille université, CNRS, UMR 7299), l’École française de Rome et le Ministère de l’Europe et des Affaires étrangères (MEAE), pour la partie croate le musée territorial du Parentin (Zavičajni muzej Poreštine) et le ministère de la Culture de la République de Croatie, avec l’appui financier et logistique de la mairie de Tar-Vabriga/Torre – Abrega. Le programme por..