3 research outputs found
Pastoral care in health and Catholic associations: Croatian catholic medical society
U osobnoj i tuÄoj bolesti Äovjek doživljava svoju nemoÄ,
ograniÄenost i privremenost, Å”to postaje kuÅ”nja za vjeru i vodi do
propitkivanja smisla postojanja, oÄaja i pobune, traženja Boga i
povratka njemu. SvjedoÄenjem vjere sveÄenik, lijeÄnik, medicinska
sestra, Älanovi obitelji i drugi bolesniku pružaju nadu ne samo u
povratak zdravlja, nego i u puninu života. Godine 1991. osnovano
je Hrvatsko katoliÄko lijeÄniÄko druÅ”tvo (HKLD) s ciljem promicanja
krÅ”Äanskih naÄela u zaÅ”titi zdravlja i Äuvanju ljudskog života od
zaÄeÄa do prirodne smrti. Ono djeluje u javnosti zalažuÄi se za
krÅ”Äanske vrednote u druÅ”tvu, posebno na podruÄju zdravstvene
skrbi te u razjaÅ”njavanju složenih bioetiÄkih problema kako bi se
promicala politika prihvaÄanja i poÅ”tovanja dostojanstva svake
ljudske osobe. HKLD, uz druge laiÄke udruge i pokrete, ima za
cilj svojim djelovanjem, poÄevÅ”i od osobnih svjedoÄenja, osvijetliti
lice samoga Krista u danaÅ”njem vremenu, lice koje se najoÄitije
prepoznaje u svakom bolesniku.In a personal and other peopleās illnesses man experiences
his weakness, limitations and temporariness, which becomes a
test of faith and leads to questioning the meaning of existence,
to despair and rebellion, to the search of God and return to
him. By giving witness to faith, the priest, doctor, nurse, family
members and others offer the patient hope in returning health
and fullness of life. In 1991 the Croatian Catholic Medical
Society was founded with the aim of promoting the Christian
principles in health protection and preservation of human life
from conception to natural death. It is active in public advocating
the Christian values in society, particularly in the field of health
care and explaining the complex bio-ethical issues in order to
promote the policy of acceptance and respect for the dignity
of every human person. Along with other lay associations and
movements, the Society seeks to highlight, by its activities and
personal examples, the face of Christ in todayās time, the face
which is most obviously recognized in every patient
Opportunistic screening for colorectal cancer in high-risk patients in family medicine practices in the Republic of Croatia
Colorectal cancer is a malignant neoplasm which has an increasing incidence and
represents a global public health problem. The majority of patients are diagnosed after the age of 50,
and the risk of developing it over lifetime is 5%. Development of preventive, diagnostic and treatment
methods has resulted in a significant reduction in mortality and other negative clinical outcomes.
Precisely because of the efficient method of prevention and early detection of this disease, numerous
countries, including Croatia, have organized national colorectal cancer screening and monitoring programs.
However, these programs are primarily organized for the population with the usual, i.e. average
risk of developing colorectal cancer. High-risk groups include persons with endoscopically detected
and removed colon polyps, persons surgically treated for colon cancer, persons with a positive family
history of colorectal cancer, persons with inflammatory bowel diseases, individuals and families with
hereditary disorders or genetic mutations that increase the risk of this disease several fold, persons
with acromegaly, and patients who have undergone ureterosigmoidostomy. Recommendations for the
detection and monitoring of high-risk groups are often not defined clearly, and some of the existing
ones are based mostly on scarce scientific evidence. It is commonly accepted that screening in high-risk
groups should start at an earlier age, with shorter intervals between follow-ups. The basic diagnostic
method for screening and monitoring in these patient groups is endoscopic monitoring, or colonoscopy.
The aim of this review paper is to present the characteristics of the abovementioned risk
groups and provide clear screening recommendations
OportunistiÄki probir raka debelog i zavrÅ”nog crijeva u visokoriziÄnih bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj
Kolorektalni karcinom zloÄudna je novotvorina incidencija kojega je u stalnom porastu
i koja predstavlja globalni javnozdravstveni problem. U veÄine bolesnika ova se bolest dijagnosticira
nakon 50. godine života, a rizik od njenog razvoja tijekom životnog vijeka iznosi oko 5%. Razvoj
preventivnih, dijagnostiÄkih i terapijskih metoda rezultirao je znaÄajnim smanjenjem smrtnosti i drugih
negativnih kliniÄkih ishoda. Upravo zbog uÄinkovite metode prevencije i ranog otkrivanja ove
bolesti u brojnim državama pa tako i u Republici Hrvatskoj organizirani su nacionalni programi probira
i praÄenja kolorektalnog karcinoma. MeÄutim, navedeni su programi prvenstveno organizirani za
populaciju s uobiÄajenim, odnosno prosjeÄnim rizikom obolijevanja od kolorektalnog karcinoma.
VisokoriziÄne skupine obuhvaÄaju osobe u kojih su endoskopski otkriveni, odnosno uklonjeni polipi
debelog crijeva, osobe kirurÅ”ki lijeÄene zbog karcinoma debelog crijeva, osobe s pozitivnom obiteljskom
anamnezom za kolorektalni karcinom, osobe oboljele od upalnih bolesti crijeva, pojedinci i
obitelji s nasljednim poremeÄajima, odnosno genetskim mutacijama koje viÅ”estruko poveÄavaju rizik
za razvoj ove bolesti, osobe oboljele od akromegalije te bolesnici u kojih je uÄinjen zahvat ureterosigmoidostomije.
Preporuke za otkrivanje i praÄenje visokoriziÄnih skupina Äesto nisu jasno definirane, a
neke od postojeÄih se temelje na uglavnom oskudnim znanstvenim dokazima. OpÄe je prihvaÄeno
miÅ”ljenje da bi probir u visokoriziÄnih skupina trebao zapoÄeti u ranijoj životnoj dobi uz kraÄe vremenske
intervale izmeÄu pojedinih pregleda. Osnovna dijagnostiÄka metoda probira i praÄenja u ovih
skupina bolesnika je endoskopsko praÄenje, odnosno kolonoskopija. Cilj ovoga preglednog rada je
prikazati znaÄajke navedenih riziÄnih skupina i dati jasne preporuke za probir