Prehistoric Populations of the Island of Hvar – An Overview of Archaeological Evidence

Prehistory of the island of Hvar was marked much more by continuity than by change. Only at one point during that long period, evidence clearly suggests arrival of a substantial body of immigrants. That event took place around 6,000 BC, and is associated with the introduction of farming. The next possible influx of immigrants may have happened around or soon after 2,500 BC, but the changes observable in the archaeological record are better explained by indigenous developments such as changes in the social organization of the local communities. By mid-first millennium BC, Hvar was populated by Illyrians who spoke an Indo-European language. It was then that the next confirmed penetration of a foreign population took place, with the establishment of Greek colonies. Four centuries later, Hvar was fully integrated into the Roman Empire

Vučedol: graditeljstvo i veličina vučedolske faze naselja

Bakreno doba jugoistočne Evrope (oko 4500.-2500. pr. Kr.) razdoblje je društvenih i gospodarskih promjena koje su svijet samostalnih, egalitarnih neolitičkih sela transformirale u hijerarhijski organizirana društva brončanog doba. Naselje o kojem je ovdje riječ pripada samom završetku tog dugog prijelaznog razdoblja

Vlaška peć kod Senja : rezultati istraživanja 1986

U radu se donose osnovni podaci o lokalitetu, te izbor i komentar nalaza sa starih i novih iskopavanja. Riječ je o eneolitičkoj i ranobrončanodobnoj keramici, koja pretežno pripada istočnojadranskom kulturnom krugu. Pojedini primjerci ukazuju na moguću povezanost s istovremenim kulturama Karpatske kotline

Nalazišta grupe "Belegiš II" u istočnoj Slavoniji

Karakteristični materijal kasnobrončanodobne grupe «Belegiš II» poznat je s dvanaest nalazišta zapadno od Dunava. Rad donosi njihov sažeti pregled, razmatra keramičke i metalne nalaze, te predlaže zaključke u vezi s porijeklom i datiranjem ove kulturne pojave na području istočne Slavonije

On "Pseudoprotovillanova" Urns in Yugoslav Danube area

In the course of the last 30 years, a number of authors have written on this subject, but a clear, detailed definition of the type was not offered, and the problems of dating and cultural appertainence remained opened to discussion. Latest excavations in eastern Slavonija have shed some new light on the type of urn characteristic for the Yugoslav part of the Danube area (eastern Slavonija, Srijem, Bačka and banat with their neighborhood), which prompted this reevaluation. In this area, the «pseudoprotovillanova urn» is the most characteristic pottery type of a culture group which appears in literature under many different names: «Belegiš II»; «Belegiš-Ilandža»; «Surčin-Belegiš»; «Vatin-Belegiš»; «Belegiš-Bobda»; «Belegiš-Cruceni»; «Pécska-Belegiš» and others. Name of the important site of Belegiš figures in most of therm, therefore we consider it justifield to call our characteristic urn simply the «Belegiš II» type

Palagruža, jadranski moreplovci i njihova industrija na prijelazu iz bakrenog u brončano doba

Nedavna istraživanja na Palagruži pokazala su da je otok bio često posjećivan u razdoblju prijelaza iz bakrenog u brončano doba. Razloge tim posjetima nalazimo u jedinstvenom geografskom položaju, iznimnom bogatstvu ribom, te postojanju ležišta rožnjaka koji je u to vrijeme bio intenzivno korišten za izradu kamenog oruđa. Središnje teme rasprave su: (1) vremensko opredjeljenje cetinske kulture kojoj pripisujemo nalaze s Palagruže; (2) analiza izrađevina od cijepanog kamena kao i mogućnost njihove specijalizirane obrtničke proizvodnje, te (3) pomorsko-prometni značaj Palagruže unutar Jadrana i u širem kontekstu Sredozemlja potkraj trećeg tisućljeća pr. Kr