61 research outputs found

    Diversifying agriculture in post-conflict areas: 7 things we can change

    Get PDF
    Agricultural biodiversity is central to current and future food and nutrition and security needs in Uganda. Unfortunately, in some parts of the country, such as Teso and Acholi sub regions, which faced up to two decades of conflict, this diversity is increasingly under threat from practices such as charcoal making and land clearing for agriculture. As a result, there is reduced investment in longer term sustainable farming practices that conserve and promote diversity. This contributes to high food insecurity and lack of access to diverse diets especially among vulnerable groups such as Women of Reproductive Age (WRA) (15-49 years) and children under five years. Adoption of sustainable agricultural practices can promote agrobiodiversity and enhance nutritional outcomes and quality of life of vulnerable groups. This brief gives a summary of findings and insights from research conducted in 2018 by Bioversity International and Trocaire, Uganda, working closely with a number of partners including National Agriculture Research Organisation (NARO), Makerere University and Ministry of Health-Uganda (Division of Nutrition). It points out interventions and actions that can be implemented in culturally

    Selected Superfoods and Their Derived Superdiets

    Get PDF
    Despite the reported decline in undernourishment in developing regions from 23.3% to 12.9% within 25 years, sub-Saharan Africa is the most malnourished region in the world, and the situation could get even worse depending on how the continent’s love affairs with the few popular foods play out. The irony is that there are millions of nutrient-rich edible plants, insects and animals within tropical Africa, but due to modernization, only 3% of these foods are utilized within diets. Through a comprehensive literature review, this chapter will explore eight of the most feasible superfoods with an objective of using a systems approach to further look into their derived superdiets. Superfoods are naturally occurring plant or animal-based foods dense in nutrients, antioxidants and healthy fats, whilst superdiets are defined as feasible dishes prepared based on selected superfoods, incorporating other food ingredients and using appropriate processing and cooking techniques. The selected superfoods will include amaranth, teff, fonio, moringa leaves, baobab fruit, tamarind and hibiscus leaves. With the dense vitamins, minerals, healthy fats and antioxidants, these superfoods and more importantly their derived dishes have great potential in boosting the immune system, reducing risk of chronic diseases and promoting a healthy and productive population

    Nutrition Social Behavior Change and Communication (SBCC) guidance

    Get PDF

    Apantu: Bananas rich in pro-vitamin A carotenoids

    Get PDF

    Izuta lidri ecojo rii: buku ta ‘jo’di rongorongo lonya loso ru egbwe vua ozo ni ri idri rii‘ba ta ideka laki lofo ri ni rii

    No full text
    Ma’di buku ni si’di ri a’i konyi enga’di International Fund for Agricultural Development (IFAD) dri eya’di Bioversity International dri si ri ‘i. Alua ri ani amanzo ewo ru egbwe dri ta ndre’di lonya loso ru egbwe vua ozo ni ri idri rii ana konyi kwele rii vua buku ‘di a ‘a ni u’bika si. Ma’di buku ni si’di ri a’i eno engaka drilakwa idele konyi kwejo laki lofo USAID dri ri iga rii (Ewo lonya ru egbwe vua ozo dri ri ndrejo karealuga ewo amvu dri akwa dri ri tro ri dri 2014 si ri ‘i), SWICHI dri iga rii (Mori goga dri vu ndutu dri ewo lonya ru egbwe vua ozo ni endre ni ‘baciri tro ri itujo vua inzajo ri dri 2016 si ri ‘i) vua ewo nza ta ndre’di ru egbwe dri Uganda ‘a riti dri ri iga ri tro ri e’duka ni ra.Buku ‘di osiru ra kole kokweru ta kole kideru e’i a ‘i ri idri. Ta ti ubale kole kideru karega si riti oko le’jo dri a’i isu ‘di ti ‘i; 1. Ta kole kideru lonya ru egbwe ni riti ozo ni ri tro vua akwa ta mbaka vua amvu e’bu ideka tro inzajo ri ‘i. 2. Lonya rua lele ri e’buka ‘i 3. Ta esule riti e’buka lonya ni vua ta ru egbwe ni ozo tro ri a ta mbajo ri ‘i. 4. Lonya ta mbaka ruwe ti pelere tro Le’jo dri alualu a itiga ta kole kideru riti lidri ‘ba alualu lele riti koka ri koko vu ani rii le’jo rongogongo ite’dele ra riti ta kaki idea wa riti tro ‘i. Ma’di ‘ba ini’di ri kole konze aini losoloso le’jo rongorongo riti ta idele wa riti tro ri ideka si ri ni aini asi okpo kwejo ta idejo

    Lai: Bananas rich in pro-vitamin A carotenoids

    Get PDF

    Okukyusa enneeyisa: ekitabo omuli ensonga enkulu ku kukyusa embeera ez’enjawulo

    No full text
    Abawandiisi b’ekitabo kino beebaza olw’obuyambi mu by’ensimbi okuva mu nsawo y’ekitongole ky’ensi yonna ekivunaanyizibwa ku nsawo y’okutumbula ebyobulimi ekimanyiddwa nga International Fund for Agricultural Development (IFAD) bwe kyayisa mu kitongole kya Bioversity International. Minisitule y’Ebyobulamu eya Uganda n’omulamwa gwayo ku kutumbula eby’endya n’endiisa esaanidde nayo yeebazibwa olw’okuyita mu biwandiikiddwa n’ebikakasa. Abawandiisi era beebaza olw’ebifaananyi ebimu ebikozeseddwa okuva awalala gamba nga ebimu ebivudde mu kitongole ekigabi ky’obuyambi ekya USAID mu nteekateeka yaakyo ey’okukulaakulanya ebitundu okuyita mu kukolagana n’abantu okutumbula eby’endya n’endiisa wamu n’ebyobulimi ey’omwaka 2014. Ebifaananyi ebirala bivudde mu kitongole kya SWICHI mu pulojekiti yaakyo ey’omwaka 2016 ng’eno etambulira ku mulamwa gw’okunyweza n’okutumbula eby’obujjanjabi bw’abakyala ab’embuto n’eby’endiisa y’abaana mu ggwanga.Ekitabo kino ku kukyusa embeera ez’enjawulo kyateekebwateekebwa nga kyesigamye ku musingi gw’ebibala ebisuubirwa okuva mu kussa mu nkola ebyalambikibwa mu kiwandiiko ekyoleka ensonga z’enteekateeka y’okukyusa embeera y’amaka mu bujjuvu. Ekitabo kino kyeyambisibwa okukwanaganya ensonga ez’enjawulo okutuuka ku kiruubirirwa eky’awamu. Kirimu emiramwa gy’ennyingo enkulu nnya, nga bwe zimenyeddwa wammanga:1. Ebikolebwa okutumbula omutindo gw’endya n’ebyendiisa omulungi ssaako ebyobulimi n’obulunzi awaka 2. Ebikulu ebigobererwa mu ndya n’endiisa esaanidde awaka3. Ennyingiza y’amaka bw’eyamba mu kunyweza obungi bw’emmere ssaako endya n’endiisa esaanidde 4. Obungi bw’emmere emala obulungi awaka n’okukuuma obuyonjoN’olwekyo, wansi wa buli nnyingo waliwo obubaka omuli ebikolebwa n’enneeyisa eri abantu abasinga okubivunaanyizibwako nga be balina okubikola obutereevu olwo ne bigobererwa ensonga enkulu n’ebikoleka amangu.Omusomesa alina okunokolayo emiganyulo egiva mu kussa mu nkola ensonga enkulu ezirambikiddwa ssaako emiganyulo gy’ebyo ebikoleka amangu eri abantu ababivunaanyizibwako (abalina okubikola). Kino kijja kuyamba okubazzaamu amaanyi okulaba nga babikola mu kwagala awatali kukakibwa
    • …
    corecore