SUPPORT MODEL FOR BREEDING THE RED DEER (CERVUS ELAPHUS, L.) IN THE OPEN HUNTING GROUNDS

SAŽETAK Cilj doktorskoga rada je ustrojiti sustave potpore koji bi riješili nadzor i kontrolu planova gospodarenja, osigurali potrajnost kvalitetnoga proizvoda i stvorili pretpostavke za stabilnost prihoda. Istraživanje je obavljano tijekom pet lovnih sezona (2004./2005. do 2008./2009.) u državnome lovištu «Podunavlje – Podravlje XIV/9», nizinskoga tipa, nadmorske visine 65 do 120 m, smješteno između rijeka Dunav i Drava u Baranji. Ukupna površina opisana granicom lovišta iznosi 26.810 ha. Terenski podaci svrstani su u sljedeće dobne i spolne razrede: telad, dvizice, košute, špizeri, mužjaci 3, 4 i 5 godina stari, mužjaci 6, 7 i 8 godina stari i mužjaci 9 i više godina stari. U svakome dobnome i spolnome razredu prema stupnju razvoja i posjedovanju pojedinoga parametra promatrala se neto tjelesna masa, oplodnja, duljina i masa ploda, duljina grana rogovlja, duljina paroška srednjaka, broj parožaka, masa rogovlja te vrijednost rogovlja po CIC-u. Statističkom obradom podataka i distribucijom vrijednosti parametara prema pojavnosti formirani su selekcijski parametri za svaki dobni i spolni razred. Vrijednosti selekcijskih parametara su standardi koje je u svakom dobnom i spolnom razredu potrebno dostići ili u kojima se vrijednosti određenih parametara trebaju nalaziti kako bi se ostvarila potpora, uz čije se ostvarenje i kroz selekcijski odstrel postavljaju jasni standardi kod promatrane populacije. Parametar selekcije kod teladi je tjelesna masa. Ispravnost selekcije prati se na temelju neto tjelesnih masa koje su ostvarene odstrjelom grla koja imaju nedovoljnu tjelesnu masu (minus varijante). Aritmetička sredina neto tjelesne mase teladi iznosi 37,77 kg. Kod dvizica se, na temelju procjene tjelesne mase, može zaključiti je li grlo oplođeno. Utvrđen je svojevrstan prag neto tjelesne mase, potreban za ulazak u parenje i uspješnu oplodnju. Neto tjelesna masa koju dvizica mora dostići kako bi bila oplođena iznosi 55 kg do 60 kg. Aritmetička sredina neto tjelesne mase kod dvizica iznosi 53,13 kg, a stopa oplodnje 47 %. Kod košuta je značajno održavati vrijednosti tjelesne mase oko srednje vrijednosti tjelesne mase, dok je stopa oplodnje iznad određene vrijednosti procijenjene na temelju istraživanja, a povezujemo ju sa stabilnosti populacije. Aritmetička sredina neto tjelesne mase kod košuta iznosi 71,15 kg te se, ujedno, ta neto tjelesna masa odstrijeljenih grla pokazala kao garancija 70 % i višoj stopi oplodnje. Mužjake u drugoj godini života (špizere) procjenjujemo na temelju tjelesne mase i duljine grana. Aritmetička sredina neto tjelesne mase iznosi 66,46 kg. Aritmetička sredina duljine grana kod odstrijeljenih špizera iznosi 238 mm. Kao korektivni čimbenik služi i aritmetička sredina mase rogovlja koja iznosi 895 grama. Aritmetičke sredine selekcioniranih grla mužjaka 3, 4 i 5 godina starosti iznose za neto tjelesnu masu 95,30 kg, za duljinu grane 668 mm, za duljinu paroška srednjaka 205 mm, za broj parožaka 4 po grani. Kao korektivni čimbenik služi i masa rogovlja koja iznosi 2.908 grama. Aritmetičke sredine selekcioniranih grla mužjaka u 6., 7. i 8. godini života iznose za duljinu grane 965 mm, za duljinu paroška srednjaka 323 mm, za broj parožaka 6 po grani i za vrijednosti CIC - 178,93 točaka. Kao korektivni čimbenik služi aritmetička sredina za masu rogovlja koja iznosi 6.567 grama i za neto tjelesnu masu koja iznosi 126,51 kg. Aritmetičke sredine gospodarski zrelih grla, mužjaka starosti 9 i više godina, iznose za duljinu grane 1.061 mm, za duljinu paroška srednjaka 401 mm, za broj parožaka 7 po grani i za vrijednosti CIC - 203,61 točka. Kao korektivni čimbenik služi aritmetička sredina za masu rogovlja koja iznosi 8.404 grama i za neto tjelesnu masu koja iznosi 138 kg.SUMMARY The aim of this paper is to establish support systems which would resolve the supervision and control of the management plan, ensure sustainability of quality products and create conditions for stability of income. The study was carried out over five hunting seasons (2004/2005 to 2008/2009). Research area was hunting ground „Podunavlje - Podravlje XIV / 9," lowland type, altitude 65 to 120 m, situated between the rivers Danube and Drava in Baranja. The total area within the boundaries of the hunting ground is 26,810 ha. Field data are classified into the following age and sex classes: calves, yearling females, hinds, yearling males, males 3, 4 and 5 years old, males 6, 7 and 8 years old, and males 9 years old and older. The observed parameters were: the net body weight, fertilization, fetus length and weight, the length of the antler branches, the length of the third tine, the number of tines, weight and value of the antlers in the CIC. Statistical data processing and distribution of values of the parameters were established for each age and sex class. The values of parameters are the selection standards that should be reached by deer of every age and gender, or standards within which the values of certain parameters should be in order to enable support with which, together with selection shooting, clear standards can be set for the observed population. Parameter selection for calves is body weight. The accuracy of selection is monitored according to net body weight. Arithmetic mean of net body weight of calves is 37.77 kg. Yearling females were selected on estimates of body mass. A kind of threshold net body weight was established that is required for mating and successful fertilization. Net body weight that yearling females must achieve in order to be fertilized is 55 kg to 60 kg. Arithmetic mean of net body mass for yearling females is 53.13 kg, and the fertilization rate 47%. For hinds it is essential to maintain body weight around the mean body weight, while the fertilization rate remains above the value estimated on the basis of research, and it connected with the stability of the population. The arithmetic mean of net body mass of hind is 71.15 kg and that weight is a guarantee of 70% and higher rate of fertilization. Males in the second year of life are estimated on the basis of body weight and length of branches. The arithmetic mean net body weight is 66.46 kg. Mean length of branches is 238 mm. The arithmetic mean of antler mass, which is 895 grams, was used as a corrective factor. Males 3, 4 and 5 years old have the net weight of 95.30 kg, the length of the branches of 668 mm, the length of the third tine 205 mm, and the number of tines 4 per branch. The weight of the antler is 2908 grams. Males that are 6, 7 and 8 years old have the mean net weight 126,51 kg, the length of the branches 965 mm, the length of the third tine 323 mm, 6 tines per branch and the value of CIC - 178.93 points. Corrective factor is antler mass which is 6567 grams. The arithmetic means for economically mature males, that is 9 years old or older males, amounted to 1061 mm length of the branches, the length of the third tine is 401 mm, 7 tines per branch and the value of CIC - 203.61 point. The mean of antler mass, which is 8404 grams and the mean net weight, which is 138 kg were used as corrective factors

Analysis of Morphometrical Characteristics of Antlers and Carcase Weight of Red Deer Stags (Cervus elaphus, L. 1758) in the State Hunting Ground Podunavlje – Podravlje XIV/9 Through Period 2001. – 2006.

Rad predstavlja analizu morfometrijskih parametara rogovlja i tjelesne težine vrste jelen obični (Cervus elaphus, L.) na području lovišta “Podunavlje – Podravlje XIV/9”. Detaljno su analizirani parametri CIC formule za ocjenjivanje jelenskog rogovlja koji su temeljeni isključivo na izmjeri ili brojanju. Na taj način se nastojalo izbjeći subjektivnim dijelovima CIC formule (točke za ljepotu). Mjerena je tjelesna težina grla (neto), težina trofeja, duljina grane rogovlja, opseg vijenca, duljina nadočnjaka, duljina, srednjaka, opseg između nadočnjaka i srednjaka, opseg između srednjaka i krune, broj parožaka i vrijednost u CIC točkama. Podaci su grupirani u sljedeće dobne razrede: mužjaci do godinu dana starosti, mužjaci od godinu do dvije godine starosti, mužjaci tri do pet godina starosti, mužjaci pet do osam godina starosti, mužjaci devet i više godina starosti. Dobiveni rezultati definirali su minimalnu, maksimalnu i prosječnu vrijednost svakog pojedinog parametra. Dobiveni rezultati mogu biti pokazatelji daljnih uzgojno – selekcijskih mjera u populaciji ovog lovišta.This paper presents the analysis of morphometrical parameters of antlers and body weight for the species of red deer (Cervus elaphus, L.) in the game preserve “Podunavlje – Podravlje XIV/9”. The parameters of the CIC formula for evaluation of deer antlers which were analysed in detail are based exclusively on measurement or counting. That way we tried to avoid the more subjective parts of the CIC formula (points for beauty). The following parameters were measured: net weight, trophy weight, length of antler branch, crown perimeter, first tine length, third tine length, perimeter between first and middle tine, perimeter between third tine and crown, number of tines and value in CIC points. The data is grouped into the following age classes: males up to one year of age, males between one and two years of age, males between three and five years of age, males between five and eight years of age, males of nine years of age and older. The obtained results enabled the definition of a minimum, maximum and average value for each parameter. The obtained results can be used as indicatives for further breeding and selection measures in the population of this game preserve

Body Weight and Development of Roe Deer (Capreolus capreolus L.) in Eastern Slavonia and Baranja

Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači. Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje 24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu, brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna struktura mužjaka.In many areas of Europe regional differences in growth, body size and daily growth in body weight of fawns have been noticed and recorded. Since both the main aims of hunting management and the directions for selection and breeding measures depend on knowing these characteristics (liveweight after fawning, rate of growth and body development), these data are crucial for implementing adequate measures designed for improvement of roe deer breeding. Without long-term data on actual size of population of roe deer and its sex and age structure in a particular hunting ground, not even the best game experts can proscribe adequate breeding measures and rational utilization of roe deer. Without these data it is also impossible to give proper management directions, the implementation of which could enable a permanent high-quality production of roe deer. This paper will point out the existing values in growth and body development of roe deer in eastern Slavonija and Baranja. We also aim to stress the importance of constant monitoring of these values and to show what sort of influence the values of body growth and development have to the trophy value, to successful breeding (number of embryos) and to proper fawn growth as well as what significance these data have for selective and breeding measures. The body weight of fawns in litter was monitored in Haljevo forest, as was the daily increase of fawn body weight. Body weight of fawns, young and breeding stock has been monitored during hunting season in a typical forest habitat of roe deer in Spačva and in a typical field habitat Baranjsko Podunavlje. Research on these three localities confirmed that several values are important for roe deer management: fawn body weight in litter, fast early growth of fawns, death rate during first months of life, body weight of fawns before their first winter, body weight of does, fertility of does, body weight of bucks, trophy structure of bucks

THE IMPACT OF CLIMATE AND HYDROLOGICAL FACTORS ON DEVELOPEMENT OF RED DEER (Cervus elaphus, L.) ANTLERS IN THE CROATIAN PART OF BARANJA DANUBE REGION

Stanište ili životnu sredinu definiramo kao skup prirodnih resursa i uvjeta prisutnih na nekom području koji osiguravaju stabilnost populacije koja ga nastanjuje. Rogovlje porodice jeleni (Cervidae) je primjer brzorastućeg tkiva i jedinog organa sisavaca sposobnog za cjelovitu regeneraciju. To nazivamo ciklus rasta rogovlja i on je usko povezan s reprodukcijskim ciklusom, hormonalnim procesima te klimatskim i hidrološkim čimbenicima. Klimatski i hidrološki čimbenici djeluju izravno putem temperature zraka, oborine (kiša, sinjeg), pokrova na tlu (sinjeg, led), sunčanih sati (fotoperiodizam) te visinom vodostaja. Jednako tako klimatski i hidrološki čimbenici djeluju neizravno kroz vegetaciju. Ovaj rad će kroz prizmu klimatsko – hidroloških čimbenika obrazložiti razlike u vrijednosti rogovlja kod mužjaka jelena običnog. Područje istraživanja je Baranjsko podunavlje. Ritsko-močvarna staništa Dunavsko-Dravskog porječja imaju oblik pravokutnog trokuta, a nalaze se na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, na samim granicama s Republikom Mađarskom i Republikom Srbijom. U tom jedinstvenom prirodnom području, staništu brojnih vrsta biljaka i životinja, očuvana su izvorna staništa jelena običnog (C. elaphus). Istraživanje je trajalo šest lovnih godina, od 2004/2005 do 2009/2010. Za istraživanje su se koristili podaci uzeti sa srednjedobnih i zrelih mužjaka (5 i više godina starih mužjaka). Vrijednost rogovlja se promatrala kroz sljedeće odlike jelenskog rogovlja: masa rogovlja, ukupna duljina grane, duljina paroška srednjaka i broj parožaka. Lovna 2007/2008.g. pokazala se s vrijednostima promatranih odlika signifikantno viša u odnosu na 2004/2005., 2005/2006 i 2006/2007, dok u odnosu na 2008/2009. i 2009/2010.g. promatrane vrijednosti nisu signifikantne, ali su više, što je u biološkom smislu jednako važno. S obzirom da su mjere gospodarenja bile tijekom godina istraživanja jednake, razlog je potražen u klimatsko – hidrološkim čimbenicima staništa. Iz hidroloških izvješća vidljivo je da je redovno proljetno plavljenje rijeke Dunav izostalo tijekom 2007. godine, što je tijekom ostalih godina bio slučaj. Srednja mjesečna temperatura tijekom najhladnijih mjeseci krajem 2006.g. i početkom 2007.g., nije bila uobičajeno ispod nule, već su se srednje mjesečne vrijednosti kretale od 2,9 °C do 8,4 °C (studeni, prosinac, siječanj i veljača). To su ujedno bile i maksimalne zimske temperature tijekom 10–to godišnjeg razdoblja, a i najmanji broj hladnih dana (<0,0 0C) tijekom ta četiri mjeseca (35). Količina oborina u prva tri mjeseca 2007.g. nalazila se nešto iznad prosjeka (142 l), no tijekom travnja i svibnja bila je i do tri puta manja nego tijekom ostalih godina istraživanja (45 l). Broj dana sa snijegom je tijekom najhladnijih mjeseci 2006.g. i 2007.g. (studeni, prosinac, siječanj i veljača) iznosio 2 dana s najvišom visinom sinjega od 1 cm, dok je tijekom 2007.g. u prvih pet mjeseci bilo više sunčanih sati nego u ostalim godinama istraživanja, a posebno se to odnosi na mjesec travanj kada je rast i razvoj rogovlja najintenzivniji. Na temelju navedenog, razvidno je kako su vrijednosti mjerenih parametara rogovlja bile najviše u lovnoj 2007/2008. godini radi izrazito povoljnih klimatskih i hidroloških prilika u vremenu značajnom za rast i razvoj rogovlja.Habitat is defined as a set of natural resources and conditions present in a given area that ensures the stability of the population that it inhabits. Antlers of Cervidae family are an example of fast growing tissues and the only organs of the mammals capable of complete regeneration. Each year the antlers are discarded and each year the new set of antlers are grown. This is called a cycle of antler growth and it is closely associated with the reproductive cycle, hormonal processes, climate and hydrological factors. Climatic and hydrological factors can influence directly through air temperature, precipitation (rain, snow), ground cover (rain, snow), sunlight hours (photoperiod) and hydro levels. Climatic and hydrological factors can influence indirectly through vegetation as a source of food. The aim of this paper is to link climate and hydological factors with the developement level of red deer antlers. The research area is periodically flooded parts near the rivers of Danube and Drava and it lies in the northeastern part of Republic of Croatia, on the border with Hungary and Serbia. At this unique natural areas one can find habitats for many species of plants and animals and it also represents an preserved habitat of red deer (Cervus elaphus). The study lasted for six hunting years – from 2004/2005. to 2009/2010. For this current study the data were taken from middle aged and mature stags (five and more years old). Total of 382 stags were measured. The value of antlers were observed through the following traits of red deer antlers: antler weight, total lenght of branches, lenght of tird tine and the number of tines. Hunting year 2007/2008. showed values of observed characteristics significantly higher than hunting years of 2004/2005., 2005/2006. and 2006/2007, as compared to hunting year of 2008/2009. and 2009/2010. observed values were not significantly higher but they were higer and that is in a biological sense equally important. The management measures were the same throught the years of research. Hydrological report showed that regular spring flooding of the Danube river failed in year 2007. and that was not the case during the other years of research. It would be normal that the average monthly temperature during the coldest months for this habitat was below zero but during the end of 2006. (November and December) and in the beginning of 2007. (Januar and Februar) the average temperature was from 2,9 to 8,4 °C above zero. That was the maximum temperature during the winter in 10 year period and that was winter with the least number of cold days (<0,0 °C) (35 days during these four months). Rainfall in the first three monts of 2007. were slightly above average (142 l) but during April and May the level of rain was up to three time lower in the relation to the other years of research. Number of days with snow was only two days during the coldest months of 2006. and 2007. and the height of snow cover for this two days was 1 cm. In the first five months during 2007. there were more sunshine hours than in other years of research, especially during the month of April when the growth and developement of antlers is most intense.Based on the results presented in the text above the values of measured antler traits were highest in huntig year 2007/2008. and that was because of extremely favorable climatic and hydrological conditions in a significant time for antler growth and developement. The results from this research can be a guidance for future prediction of red deer antler developement in a sence of creating management measures

Recruitment Rate of the Roe Deer (Capreolus capreolus L.) in Baranja Forests

Na tri prostorno odvojena i ekološki različita tipa staništa srna, metodom totalnog prebrojavanja u ožujku utvrđena je brojnost i spolno/dobni sastav osnovnog fonda srna. Na temelju broja viđene lanadi u prebrojavanju, izvršenog odstrjela i evidentiranih gubitaka lanadi tijekom listopada-ožujka, ustanovljen je prirast lanadi iz protekle lovne godine. Iz tako ustanovljenog broja lanadi i adultnih (rasplodnih) srna, izračunat je koeficijent prirasta lanadi u protekloj lovnoj godini. Realnost ovako dobivenog koeficijenta prirasta lanadi je upitna, a korištenje tog koeficijenta u planiranju očekivanog prirasta kod izrade lovno-gospodarskih planova nije preporučljivo. Iz dugogodišnje prakse uzgoja srneće divljači i ovog istraživanja znamo da ovako ustanovljen prirast lanadi nije stvaran iz sljedećih razloga: – prebrojavanje srna u ožujku ne daje sigurne podatke o broju lanadi, jer je na većim udaljenostima i brzom kretanju divljači, teško je razlikovati lane od srne, jer su lanad u ožujku tjelesno razvijena i u zimskoj dlaci jako slična odraslim srnama; – evidentirani gubici lanadi u jesensko-zimskom razdoblju ne mogu se smatrati potpunim, jer se na temelju samo nađenog broja lešina ili dijelova kostura ne može sa sigurnosti znati stvarni broj uginule lanadi; – samo na temelju broja evidentiranih slučajeva u bespravnom lovu nemogu se ustanoviti stvarni gubici lanadi kako u krivolovu, tako i gubici lanadi u prometu; – na većim udaljenostima i u pokretu kod srna, često nije moguće razlikovati spol lanadi, pa niti ustanoviti broj ženske lanadi koje u novoj lovnoj godini ulaze u ženski dio matičnog fonda. Ako se nezna broj ženske lanadi, onda se nezna niti koliko će biti dvizica, tj. srna koje u tekućoj godini neće imati lanad, nego tek iduće godine. Praćenje veličine prirasta lanadi od vremena lanjenja (svibanj-lipanj), do pred lov (listopad), osmatranjem i pretraživanjem teritorija lanjenja srna pred košnju djeteliništa i travnjaka je korisno radi spriječavanja šteta na divljači i evidentiranja uzroka gubitaka novorođene lanadi (kišovito i hladno vrijeme, predatori i dr.). Konačno, iz iznesenih razloga smatramo da utvrđivanje broja lanadi samo u jesen pred lov (rujan, listopad), daje pravu vrijednost ostvarenog prirasta na temelju kojeg je moguće vršiti korekciju prirasta lanadi i izmjenu opsega i strukture godišnjeg plana odstrjela.By means of the total count method, the basic population of roe deer on three separate and ecologically different roe deer habitats was counted this March and analysed according to gender/age. Based on the number of kids found during the counting procedure, and after culling and recording the loss of kids during the period from October – March, recruitment rate of roe deer kids for the last hunting year was determined. The determined number of roe deer kids and adult (brood) does was used to calculate the coefficient of recruitment rate of the roe deer kids in the last hunting year. The accuracy of the coefficient determined in such a way is questionable, and the usage of that coefficient in planning the recruitment rate for making hunting plans is not to be recommended. The long-term experience in the breeding of roe deer and this research have proven that determining the recruitment rate of roe deer kids in the above mentioned way, does not provide us with accurate data because of the following reasons: – counting the roe deer in March does not provide us with accurate details on the number of roe deer kids, because on greater distances and with the fast movement of the game it is difficult to see the difference between a doe and a kid, since roe deer kids are very similar to adult does in March: they have similar bodily constitution and winter fur. – the recorded loss of kids during autumn-winter period cannot be considered complete, because we cannot determine the real number of dead roe deer kids just by the number of corpses or parts of the skeleton found, – the real number of roe deer kids lost in poaching and in traffic accidents cannot be determined based only on the number of recorded cases of poaching; – in greater distances and during movement of roe deer it often cannot be differentiated between genders of the roe deer kids and therefore the number of female kids which will be counted into the female part of the base fund of roe deer population in the new hunting year, cannot be accurately determined. If we do not know the exact number of female kids, than we cannot know how many two year old there will be, i.e. roe deer does which will not have young this year, but the next. Tracking the growth of recruitment rate of roe deer from fawning season (May – June) till the beginning of hunting season (October), observing and searching the fawning territory before mowing of the clover-patches and meadows is useful for prevention of game damage and for recording of the causes of loss of newborn fawns (rainy and cold weather, predators, etc.). Finally, for the above mentioned reasons, we believe that only the process of recording the number of roe deer kids in autumn, before the hunting season (September, October) can give us accurate data on the real recruitment rate based on which we can make corrections in the recruitment rate of roe deer kids and the changes in the scope and structure of the yearly culling plan

Fertility and Litter Size at Roe Deer (Capreolus Capreolus, L.) in Haljevo Forest

U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice. Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice. Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire. Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života. Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće, naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka. Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora: lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr.Ecological research of roe deer population was conducted in the forests of Baranja in the period between 1968 and 1972. One research project from that time had the aim to determine fertility of the roe deer population in the Haljevo forest. Usual mating season of roe deer started in the second half of July and ended around the middle of August. Embryo of the impregnated roe deer cannot be seen by the naked eye till the end of December because of temporary standstill in the development of embryo diapause during the period of inactivity, i.e. because of imperceptible cell division in embryo. Because of that, gravidity of roe deer after mating season (July-August) till January was determined by examination of the ovaries of shot roe deer, i.e. by identifying corpora lutea on ovaries or its cross-section. Extraction of ovaries from the uterus of shot roe deer was done during the process of regular kills, from October till the end of January, and during the process of sanitary kills till the beginning of April. Parts of the uterus with ovaries or embryos were extracted on field from every shot female roe deer and put into glass containers with 4 % formalin. The collected material underwent a detail laboratory analysis in the following days and the number of corpora lutea from the left and right apex of the uterus was recorded for every female roe deer. Establishment of roe deer fertility after bringing forth a fawn was conducted from the beginning of May till July 15, twice a week, and after July 15 once in 10 days places of birth were searched for in the hunting-ground, and the new found fawns in the litter, which still cannot follow their mother, were recorded. Adequate places for bringing forth a fawn, such as clearings, parts that are not very dense, young forest cultures and agricultural areas around the forests, lucerne and wheat fields were searched with special care. Through the examination of the uterus and determination of the number of embryos we have established a high degree of fertilization in European roe deer (Capreolus capreolus, L.). In the countries of middle Europe fertilization is at around 90 % in relation to the total number of mature female roe deer. The most intensive growth and development of the embryo, both in length (growth of the skeleton) and in weight (growth in mass) was recorded during April. The intensive growth in April is connected to habitat conditions: air temperature rises, number of sunny hours in a day increases and vegetation becomes the high-quality food for roe deer, because it is easy to digest and rich in proteins. The female chooses the place where she will bring forth and keep its fawn in the first few weeks of its life very carefully. A good roe deer-mother leaves her young in well-hid places with adequate microclimate, which she visits for a short while and very carefully to feed and take care of the young. She goes away only to such distances where she can hear the screams of the fawn if it is in danger. This particular care of the roe deer-mother with highly developed motherly instincts is crucial for survival of fawns in the first weeks of their life. The mortality of the young can also be caused by a very rainy and cold spring, especially with fawns of small birth weight and their poorly developed young mothers as well as with too old roe deer who do not have enough milk or it is of low-quality. The loss of newly born fawns occurs also during mowing of Lucerne fields and grassland around the forest, if we fail to chase out the animals or mark the places of game litter before mowing. During the fawning period (May-June) biggest losses of fawns occur also due to predators: foxes, jackals, wild cats, stray dogs, etc

Jelen obični (Cervus elaphus L.) - prva prekretnica razvoja rogovlja

Selection of males is based on two main parameters, degree of physical development (body weight) and the stage of secondary sexual characteristic development - antlers. Antlers can be characterized as a weapon which reflects the age, body weight and physiological condition. In particular, antler development is an indicator for selection of yearlings and young males too. Selection in age class „young males“ (age 3-5 years) is crucial for managing male side of red deer population. In this age class young males require a lot of energy because they experience, both skeletal and physical development. In this age class it is important to mention that important elements of antlers appear - tines and possible royal. The research was conducted in the Baranja Danube area from the fenced unit of the hunting area in the same nutritional and habitat conditions. Cast antlers of 13 males were measured during their life (individual approach). After the data processing special attention was given to the „young males“ age class. Trend of growth for all the observed parameters appeared. What occurred is the so-called first significant „jump - milestone“ of antler development. Significant development of antlers in young males appear in the fifth year of their life when the young males reach the required physical and skeletal development. Thus, development of antlers can’t jeopardize parallel operations of other body processes.Odabir kod mužjaka temelji se na dvama glavnim parametrima, stupnju tjelesnoga razvoja (tjelesna masa) i stupnju razvoja sekundarne spolne osobine - grana rogovlja. Rogovlje se može okarakterizirati kao oružje na kojemu se odražava dob, tjelesna masa i fiziološko stanje. Stupanj je razvoja rogovlja standard odabira kod grla tijekom rasta i razvoja, posebno kod godišnjaka, ali i mladih mužjaka. Dobni razred „mladi mužjaci“, starosti 3-5 godina presudan je prilikom odabira kod muškoga dijela populacije jelenske divljači. U tome dobnome razredu mladi mužjaci zahtijevaju dosta energije zbog svoga i skeletnoga i tjelesnoga razvoja. Jednako tako se u tome dobnome razredu pojavljuju važni elementi grane rogovlja, parožak srednjak i jednostruko ili višestruko razdvajanje završetka grane. Istraživanje je obavljeno na području baranjskoga Podunavlja, u ograđenome dijelu lovišta, u kojem su isti hranidbeni i stanišni uvjeti. Obrađene su odbačene grane 13 mužjaka tijekom godina njihovoga života iz ograđene jedinice dijela lovišta (individualni pristup). Nakon obrade podataka, posebna se pažnja poklonila dobnome razredu „mladi mužjaci“. Utvrđeno je kako je u tome dobnome razredu prisutan trend rasta svih promatranih odlika. No, jednako je tako utvrđena i dob kada dolazi do prvoga tzv. „skoka“, odnosno značajne razlike u razvoju rogovlja u odnosu na prethodnu godinu života jedinke. Značajan razvoj rogovlja kod mladih mužjaka događa se u petoj godini života, kada mladi mužjaci dostignu potreban tjelesni i skeletni razvoj te razvojem rogovlja ne mogu ugroziti usporedo odvijanje ostalih tjelesnih procesa u organizmu