Koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno držanih nesilica.

This paper describes the concentrations of airborne bacteria and fungi in a cage housed laying hens facility, during a production year. Levels of airborne bacteria established in the air of the poultry house ranged from 1.02×10 4 CFU/m3 measured in April, to 7.72×10 4 CFU/m3 measured in December. Mean values of the total number of fungi ranged from 0.075×10 4 CFU/m3 measured in September, to 8.56×10 4 CFU/m3 measured in June. Established values of air temperature, relative humidity and air velocity were, generally, in accordance with the technology-predicted ranges. The determined number of bacteria and fungi in the air, as well as the statistically significant impact of microclimate conditions on their number in the air of the cage housed laying hens facility, are in accordance with considerations for standards set for air quality in livestock buildings and the development of reliable systems for monitoring the above factors. The aim is to create production that, besides the economic aspects, must include the protection of animals and people, as well as safety of food and environmenU radu je prikazana koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno smještenih nesilica tijekom proizvodne godine. Broj bakterija izmjerenih u zraku objekta kretao se od 1,02×10 4 CFU/m3, mjereno u travnju, do 7,72×10 4 CFU/m3, mjereno u prosincu. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica iznosile su od 0,075×10 4 CFU/m3, izmjerene u rujnu, do 8,56×10 4 CFU/m3, izmjereno u lipnju. Izmjerene vrijednosti temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka bile su većinom u tehnologijom predviđenim rasponima. Utvrđeni broj bakterija i gljivica u zraku, kao i statistički značajan utjecaj mikroklimatskih uvjeta na njihov broj u zraku objekta kavezno držanih nesilica, ukazuju na potrebu za postavljanjem standarda o kakvoći zraka u nastambama za životinje te razvoj pouzdanog sustava za praćenje navedenih čimbenika. Cilj je stvoriti proizvodnju koja, osim zadovoljenja ekonomskih čimbenika, mora sadržavati i zaštitu životinja i ljudi, kao i sigurnost hrane i okoliša

Los hidrocarburos aromáticos policíclicos en cuatro tipos de los jamones croatas

Polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs) represent an important contaminant group in a variety of food products. Since PAHs are commonly present in meat products, this study aimed to determine PAH content in four types of Croatian dry-cured hams (Dalmatian, Drniš, Krk and Istrian) produced by four different processing methods. Determination and quantification of PAHs were performed by High performance liquid chromatography with fluorescence detection (HPLC-FLD). Out of 15 investigated PAHs, 13 compounds were detected. The total average benzo(a)pyrene (BaP) and PAH4 levels obtained from dry-cured hams ranged from 0.05-0.10 µg/kg and 0.41-0.67 µg/kg, respectively. Even though Krk and Istrian dry-cured ham manufacturing processes do not include the smoking phase, no significant differences were found between investigated dry-cured hams in terms of BaP, PAH4, PAH8 and PAH 15 contents. The presence of detected PAHs in non-smoked dry-cured hams could be a result of the addition of spices in the salting phase. BaP and PAH4 contents found in dry-cured ham samples did not exceed the currently legal levels according to the European legislation.Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) česti su kontaminanti u prehrambenim proizvodima. S obzirom da mesni proizvodi u značajnoj mjeri mogu biti kontaminirani PAH-ovima, cilj ovog rada bio je odrediti njihov udio u četiri vrste hrvatskih pršuta. Istraživanje je provedeno na Dalmatinskom, Drniškom, Krčkom i Istarskom pršutu, čiji se tehnološki procesi proizvodnje razlikuju. Analiza PAH spojeva provedena je primjenom visokoučinkovite tekućinske kromatografije sa flourescentnom detekcijom (HPLC-FLD). Od 15 istraživanih PAH spojeva, identificirano je i kvantificirano 13 spojeva. Prosječna koncentracija benz(a)pirena (BaP) iznosila je 0,05-0,10 µg/kg, dok su prosječne količine PAH4 spojeva iznosile 0,41-0,67 µg/kg. Unatoč tome što proces proizvodnje Krčkog i Istarskog pršuta ne uključuje fazu dimljenja, nisu određene statistički značajne razlike u udjelima BaP, PAH4, PAH8 i PAH15 spojeva između svih istraživanih pršuta. Kontaminacija PAH-ovima kod nedimljenih pršuta je mogla bi biti posljedica primjene začina u fazi soljenja. Koncentracije PAH spojeva određene u uzrocima hrvatskih vrsta pršuta nisu prekoračile dopuštene razine određene trenutno važećim zakonodavstvom Europske Unije.Polyzyklische aromatische Kohlenwasserstoffe (PAH) sind Kontaminate, die in Lebensmitteln häufig erscheinen. Da Fleischprodukte häufig mit polyzyklischen aromatischen Kohlenwasserstoffen kontaminiert sein können, ist das Ziel dieser Arbeit, ihren Anteil in vier Sorten des kroatischen Pršut zu untersuchen. Die Untersuchung wurde am Dalmatiniski, Drniški, Krčki und Istarski Pršut durchgeführt, deren Technologieverfahren sich unterscheiden. Die Analyse der polyzyklischen aromatischen Kohlenwasserstoffe wurde anhand der Hochleistungsflüssigkeitschromatograhpie mit Fluoreszentdetektor (HPLC-FLD) vorgenommen. Von den 15 untersuchten PAH-Verbindungen wurden 13 Verbindungen identifiziert und quantifiziert. Die durchschnittliche Konzentration von Benz(a)pyren betrug 0,05-0,10 µg/kg, während eine durchschnittliche Menge von PAH4 –Verbindungen 0,41-0,67 µg/kg ermittelt wurde. Obwohl das Herstellungsverfahren des Krčki und Istarski Pršut keine Räucherungsphase umfasst, wurden keine statistisch relevanten Unterschiede bei den Anteilen der BaP-, PAH4-, PAH- und PAH15-Verbindungen bei den untersuchten Pršut festgestellt. Die Kontaminierung mit polyzyklischen aromatischen Kohlenwasserstoffen bei nicht geräucherten Pršut könnte die Folge der Verwendung von Gewürzen in der Salzungsphase sein. Die Konzentration der PAH-Verbindungen, die bei den Proben der kroatischen Pršut -Sorten ermittelt wurde, überschreitet nicht die zulässigen Grenzwerte, die durch die aktuell gültige Gesetzgebung der Europäischen Union vorgeschrieben sind.Gli idrocarburi policiclici aromatici (PAH) sono frequenti agenti contaminanti nei prodotti alimentari. Poiché i prodotti a base di carne possono essere significativamente contaminati dagli PAH, questo studio aveva come scopo quello di accertare la loro presenza e la loro percentuale in quattro differenti tipi di prosciutto crudo croato. La ricerca è stata condotta su prosciutti crudi croati differenti (dalmata, di Drniš, dell’isola di Veglia e istriano) i cui processi tecnologici di produzione si differenziano l’uno dall’altro. L’analisi tendente ad accertare la presenza dei composti PAH è stata condotta con la tecnica della cromatografia liquida ad alta prestazione con rivelatori a fluorescenza (HPLC-FLD). Dei 15 PAH oggetto della ricerca, ne sono stati identificati e quantificati ben 13. È stata rilevata una concentrazione media di benzo[a]pirene (BaP) pari a 0,05-0,10 µg/kg, contro una concentrazione media di composti PAH4 pari a 0,41-0,67 µg/kg. Nonostante il fatto che il processo di produzione del prosciutto crudo dell’isola di Veglia e del prosciutto crudo istriano non preveda la fase dell’affumicamento, non sono state accertate differenze statisticamente significative nelle percentuali dei composti BaP, PAH4, PAH8 e PAH15 tra tutti i prosciutti esaminati. La presenza contaminante d’idrocarburi policiclici aromatici nei prosciutti crudi non affumicati potrebbe essere dovuta all’aggiunta di spezie nella fase della salatura. Le concentrazioni di PAH accertate nei campioni dei prosciutti crudi croati esaminati non hanno superato i livelli consentiti previsti dalla legislazione attualmente in vigore nell’Unione Europea.Hidrocarburos aromáticos policíclicos (HAP) son contaminantes frecuentes en los productos alimenticios. Tomando en cuenta que los productos cárnicos pueden estar contaminados en gran medida por los HAP, el fin de este trabajo fue determinar su contenido en cuatro tipos de los jamones croatas. La investigación fue hecha en los jamones de Dalmacia, Drniš, Krk e Istria, con los procesos tecnológicos de producción diferentes. El análisis de los compuestos HAP fue hecho por la cromatografía de líquidos de alta resolución con detección por fluorescencia (HPLC-FLD). Entre los 15 compuestos HAP analizados, 13 fueron identificados. La concentración media del benz(a)pireno (BaP) fue 0,05-0,10 µg/kg, mientras la cantidad media de los compuestos PAH4 fue 0,41-0,67 µg/kg. A pesar de que los procesos de producción de los jamones de Krk y de Istria no incluyen la fase del ahumado, no fueron determinadas las diferencias estadísticamente significativas en el contenido de los compuestos BaP, HAP4, HAP8 y HAP15 en todos los jamones analizados. La contaminación por los PAH de los jamones no ahumados pudo ser la consecuencia del uso de las especies en la fase de salazón. Las concentraciones de los compuestos HAP determinadas en las muestras de los jamones de Croacia no excedieron los niveles determinados por la legislación actual de la Unión Europea

Analiza dugoročnih fiskalnih učinaka demografskih promjena

Ciljevi projekta: Primijeniti standardnu metodologiju Europske komisije kako bi se procijenilo dugoročno kretanje fiskalnih rashoda povezanih sa starenjem (izdataka za zdravstvo, mirovine, obrazovanje i sl.) i prihoda ovisnih o demografskoj strukturi (doprinosi za socijalne izdatke), te kako bi se ocijenila dugoročna fiskalna održivost. Važan cilj projekta je i definiranje potreba za podacima nužnim za što pouzdaniju dugoročnu procjenu fiskalnih rashoda (podaci o strukturi izdataka za zdravstvo s obzirom na dob i spol, podaci o izdacima za skrb za stare i nemoćne osobe i sl.), te edukacija eksperata iz Ministarstva financija kako bi u budućnosti samostalno mogli nastaviti s provedbom ovakve analize. Sadržaj projekta: Istraživanje započinje razradom metodologije za ocjenu fiskalnih učinaka starenja stanovništva i analizom demografskog stanja i demografskih projekcija za Hrvatsku. Nakon toga prikupit će se potrebni podaci za provedbu analize, te primijeniti metodologija za ocjenu fiskalnih učinaka demografskih promjena u Hrvatskoj

Koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno držanih nesilica.

This paper describes the concentrations of airborne bacteria and fungi in a cage housed laying hens facility, during a production year. Levels of airborne bacteria established in the air of the poultry house ranged from 1.02×10 4 CFU/m3 measured in April, to 7.72×10 4 CFU/m3 measured in December. Mean values of the total number of fungi ranged from 0.075×10 4 CFU/m3 measured in September, to 8.56×10 4 CFU/m3 measured in June. Established values of air temperature, relative humidity and air velocity were, generally, in accordance with the technology-predicted ranges. The determined number of bacteria and fungi in the air, as well as the statistically significant impact of microclimate conditions on their number in the air of the cage housed laying hens facility, are in accordance with considerations for standards set for air quality in livestock buildings and the development of reliable systems for monitoring the above factors. The aim is to create production that, besides the economic aspects, must include the protection of animals and people, as well as safety of food and environmenU radu je prikazana koncentracija bakterija i gljivica u zraku objekta kavezno smještenih nesilica tijekom proizvodne godine. Broj bakterija izmjerenih u zraku objekta kretao se od 1,02×10 4 CFU/m3, mjereno u travnju, do 7,72×10 4 CFU/m3, mjereno u prosincu. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica iznosile su od 0,075×10 4 CFU/m3, izmjerene u rujnu, do 8,56×10 4 CFU/m3, izmjereno u lipnju. Izmjerene vrijednosti temperature zraka, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka bile su većinom u tehnologijom predviđenim rasponima. Utvrđeni broj bakterija i gljivica u zraku, kao i statistički značajan utjecaj mikroklimatskih uvjeta na njihov broj u zraku objekta kavezno držanih nesilica, ukazuju na potrebu za postavljanjem standarda o kakvoći zraka u nastambama za životinje te razvoj pouzdanog sustava za praćenje navedenih čimbenika. Cilj je stvoriti proizvodnju koja, osim zadovoljenja ekonomskih čimbenika, mora sadržavati i zaštitu životinja i ljudi, kao i sigurnost hrane i okoliša

Utjecaj godišnjeg doba na koncentraciju prašine i endotoksina u zraku nastambe za kokoši nesilice

In the present study, air quality in a cage-housed laying hen house was investigated throughout the seasons by assessing dust and endotoxin concentrations. Measurements were done twice a month during the 1-year production cycle. The mean levels of dust and endotoxins ranged from 0.60 mg/m3 in May to 2.83 mg/m3 in November, and from 203.15 EU/m3 in August to 745.53 EU/m3 in April. Significantly higher concentrations of dust and endotoxins in the poultry house were determined in the autumn and winter seasons, and endotoxins in the spring season as well, compared to the summer (P<0.05 all). The results suggested that the cooler periods of the year pose a greater risk for the welfare and performance of laying hens, but also for the health of humans working in these settings in terms of the levels of airborne dust and endotoxins.U ovom radu istraživana je kvaliteta zraka u nastambi kavezno držanih kokoši nesilica u svim godišnjim dobima utvrđivanjem koncentracije prašine i endotoksina. Mjerenja su provođena dva puta na mjesec tijekom jednogodišnjeg proizvodnog ciklusa. Srednje vrijednosti koncentracije prašine i endotoksina kretale su se od 0,60 mg/m3 (svibanj) do 2,83 mg/m3 (studeni), odnosno od 203,15 EU/m3 (kolovoz) do 745,53 EU/m3 (travanj). Značajno veće koncentracije prašine i endotoksina u peradarniku ustanovljene su ujesen i zimi, endotoksini također i u proljeće, u usporedbi s ljetom (P<0,05 sve). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da hladnija razdoblja godine predstavljaju veći rizik za dobrobit i proizvodnost kokoši nesilica, ali i za zdravlje zaposlenika u ovim nastambama s obzirom na koncentraciju prašine i endotoksina u zraku

Analysing overlay journals: The state-of-the-art in 2021 and possible perspectives

The rising importance of preprints and the growing number of journals accepting them necessitates the (re)definition of an overlay journal and its place in today’s publishing context. Using a snowball search strategy, we searched Web of Science and Scopus databases for articles on overlay journals. We identified 28 overlay journals that fit the traditional overlay journal definition (they did not host articles but provided links to final versions on repositories or they searched repositories for viable preprints to publish) or that defined themselves as overlay journals. Most journals were not indexed in bibliographic databases, and crucial information such as journal ownership was not publicly available. Likewise, most journals both self-hosted articles and provided links to final versions on repositories, which might mean repositories are more valuable in their “open-access” functionality than in the capacity for hosting articles. Editorial policies and practices of these overlay journals were often undeveloped or non-existent. It seems overlay journals remain a niche publishing model in 2021, especially due to the increased number of journals accepting preprints and using preprint servers in their core functionality. However, overlay journals can take an “active” approach in finding, reviewing, and publishing preprints, replacing other inefficient publishing models

Policija na hitan psihijatrijski pregled dovodi najčešće osobe intoksicirane alkoholom

The aim of this study was to analyze possible the differences in sociodemographic characteristics between the patients intoxicated with alcohol and the other psychiatric patients brought for the urgent psychiatric examination, at the Department for urgent psychiatry, with the police escort, in the years 2001 and 2002. From the total number of 5,534 exams performed at the ambulance for urgent psychiatry in year 2001, and 2002, 282 patient have been brought with the police escort. The police had been bringing the patients, most often man, intoxicated with alcohol. Those patients were mostly observed, or just examined, and committed again to the police station. The rest of the patients were the schizophrenics, the patients who had attempted suicide, and the patients with personality disorders. Those patients mostly remained on coercive hospital treatment, in the accordance with the Croatian Law on Mental Health. The female patients have been brought practically in the same number with the police escort, as the male patients, mostly because of the following disorders: alcohol intoxication, schizophrenia, mood disorders (manic episode), or attempted suicide. In conclusion, our results confirm the criminal element of alcoholism, that has been already pointed out.Cilj ovoga istraživanja jest analizirati razlike u sociodemografskim karakteristikama između pacijenata intoksiciranih alkoholom i ostalih psihijatrijskih pacijenata hitno dovedenih na pregled, u hitnu psihijatrijsku ambulantu, u pratnji policije tijekom 2001. i 2002. godine. Od ukupno 5.534 pregleda, obavljenih u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti u 2001. i 2002. godini, 282 pacijenta su dovedena u pratnji policije. Policija je dovodila pacijente koji su većinom bili muškarci intoksicirani alkoholom. Ti pacijenti su češće opservirani ili samo pregledani i ponovno u pratnji policije upućeni u policijsku postaju. Ostali pacijenti uključivali su shizofrene pacijente, pacijente koji su pokušali samoubojstvo i pacijenti s poremećajima osobnosti. Ti pacijenti su većinom ostajali na obveznom bolničkom liječenju i to prisilno, prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Ženske pacijentice dovedene su gotovo u istom broju u pratnji policije kao i muški pacijenti, zbog sljedećih poremećaja: alkoholna intoksikacija, shizofrenija, poremećaji raspoloženja (manične epizode) ili pokušaja suicida. Naši rezultati potvrđuju dosada već isticanu kriminogenu ulogu alkohola

NUTRITIVE VALUE OF TROUT (ONCORHYNCHUS MYKISS) FARMED IN THE ADRIATIC SEA

Cilj ovog rada bio je određivanje kemijskog sastava fileta svježe i hladno dimljene kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss)uzgojene u Jadranskom moru mjerenjem udjela vode, masti, proteina, soli, pepela, sastava masnih kiselina s naglaskom na eikozapentaensku (EPA) i dokozaheksaensku (DHA) masnu kiselinu te fizikalnih karakteristika mjerenjem pH i određivanjem boje. Analize su izvršene na homogeniziranom mišićju nakon odvajanja kože i kostiju. Određivanje udjela vode, pepela, ukupne količine masti i proteina izvršeno je prema referentnim metodama AOAC (1995). Za određivanje sastava masnih kiselina pripremljeni su metilni esteri prema metodi HRN EN ISO 5509 (2004) te su analizirani plinskom kromatografijom prema metodi HRN EN ISO 5508 (1999). Rezultati su pokazali da je istražena svježa pastrva uzgojena u moru odličan izvor proteina (21,21%) te da ima nešto niže vrijednosti udjela masti (5,21%) i omega-3 masnih kiselina (12,52 %) od rezultata drugih istraživanja. Proces hladnog dimljenja ne uzrokuje gubitke na udjelu masti i omega-3 masnih kiselina. Fileti svježe i dimljene kalifornijske pastrve uzgojene u Jadranskom moru mogu se smatrati namirnicama visoke prehrambene vrijednosti.The aim of this study was to determinethe chemical composition of fresh and cold smoked rainbow trout fillets (Oncorhynchusmykiss)farmed in the Adriatic sea by measuring water, fat, protein, salt and ash content, fatty acid profile with an emphasis oneicosapentaenoic (EPA) and docosahexaenoic (DHA) fatty acids. Physical characteristics were determined by pH and color measurements. Analysis was performed on homogenized fish muscles without skin and bones. Determination of moisture, ash, fat and protein was conducted according to AOAC (1995). Determination of fatty acid content of previously prepared methyl esters (HRN EN ISO 5509, 2004) was conducted by gas chromatography according to HRN EN ISO 5508 (1999). Results showed that fresh rainbow trout farmed in the Adriatic sea is an excellent protein source (21.21%) but has slightly lower fat (5.21%) and omega-3 fatty acid content (12.52 %) compared to the results of other studies. Fat and omega-3 fatty acid content was not decreased by the process of cold smoking. Overall, fresh and smoked trout farmed in the Adriatic may be regarded as food high in nutritional value