Postglacial development of silver fir (Abies alba Mill.) in the territory of the present- day Slovenia

V prispevku so predstavljene raziskave, ki obravnavajo razširjenost navadne jelke (Abies alba Mill.) na ozemlju današnje Slovenije v pleistocenu in holocenu. Zbrani so podatki o paleobotaničnih ostankih (fosilni ostanki iz terciarja, pelod, makroskopski rastlinski ostanki) v paleolitskih postajah in o genetskih značilnostih današnjih jelovih populacij. V prispevku razpravljamo o možnem obstoju ledenodobnih zatočišč in lokalnem postglacialnem razvoju populacij jelke v Sloveniji.The paper reviews the research dealing with the presence of silver fir (Abies alba Mill.) within modern-day Slovenian territory in the Pleistocene and Holocene. The data on paleobotanical remains (Tertiary fossil remains, pollen,macroscopic plant remains) on Paleolithic sites and on genetic properties of the present silver fir populations are presented. The possible existence of glacial refugia and local postglacial development of silver fir populations in Slovenia are discussed

Protection of the Blagay daphne (Daphne blagayana Freyer) in the Ljubljana forest-management region

Blagajev volčin (Daphne blagayana Freyer) je ena prvih pravno zavarovanih rastlinskih vrst pri nas. Ker ima svoje habitate v gozdovih, smo skušali ugotoviti, kakšno je stanje vrste in v kakšnem obsegu so načela o njenem varovanju upoštevana in uresničevana v gozdnogospodarskem območju Ljubljana, kjer je bila vrsta tudi prvič odkrita. Analiza devetih nahajališč je pokazala,da je vrsta kljub dolgoletnemu zavarovanju še vedno razmeroma slabo raziskana, natančnejših podatkov o lokacijah nahajališč pa praktično ni. Na tokažejo tudi tri doslej še neevidentirana nahajališča, ki smo jih z raziskavoodkrili v kvadrantu srednjeevropskega florističnega kartiranja 9852/3. Nezadostno poznavanje razširjenosti vrste in neupoštevanje predpisanihusmeritev glede varstva zavarovanih in ogroženih vrst pri opravljanju posegov in gospodarjenju z gozdovi so glavni razlogi za vse večjo ogroženost vrste.The Blagay Daphne (Daphne blagayana Freyer) was one of the first legally protected plants in Slovenia. As the species occurs mostly in forest habitats,we attempted to determine its present condition and the extent to which protection principles are considered and practiced in the Ljubljana forest-management region, where the plant was discovered. The analysis of ninehabitats showed that despite the legal protection of Blagay Daphne in Slovenia, little is known about its distribution, and that many of the habitats it occurs in are unregistered and practically unknown. Three unrecorded habitats were found during the research in the quadrant of the Central European floristic mapping scheme 9852/3. Insufficient knowledge of its range and ignorance of the prescribed guidelines regarding the protection of protected and threatened species are the main reasons for this species becoming increasingly endangered

Spolni dimorfizem in razširjenost lovorolistnega volčina (Daphne laureola L.) na območju Bohorja

Gynodioecious Daphne laureola L. is one of six species of the genus Daphne L. native to Slovenia. The main goals of this research were to determine the distribution of Daphne laureola in the Bohor area, the sexual structure of populations and its correlation with site conditions, and whether morphological differences exist between females and hermaphrodites beyond those of flower structure. Four research plots located on the north side of Bohor were selected - two in each altitude range. A total of 277 plants were studied to determine the sexual structure of the populations, 90 of which were additionally studied for sexual dimorphism. The species was recorded for the first time in quadrant 9959/1 of the Central European flora mapping grid, extending its previously known distribution. The share of female plants was between 3.17% and 47.17% and was lower at higher altitudes. The frequency of plants, morphological traits, and the proportion of female individuals are highly correlated with environmental factors. Plants bore more flowers at higher altitudes, and leaves were longer, with rounder tips and sharper bases.The majority of morphological differences between females and hermaphrodites were minor and not statistically significant.Ginodiecična vrsta lovorolistni volčin (Daphne laureola L.) je ena od šestih samoniklih vrst iz rodu volčin (Daphne) v Sloveniji. Cilji raziskave so bili: ugotoviti razširjenost lovorolistnega volčina na Bohorju, spolno strukturo populacij na izbranih ploskvah lovorolistnega volčina na Bohorju in njeno povezavo z rastiščnimi razmerami ter ali poleg razlike v cvetovih obstajajo šedruge značilne morfološke razlike med obojespolnimi in ženskimi rastlinami. V raziskavo so bile vključene štiri ploskve na severnem delu Bohorskega pogorja, in sicer po dve v vsakem višinskem pasu. Skupno je bilo za preučevanje spolne strukture populacij popisanih 277 osebkov, med njimi pa še 90 osebkov za preučevanje spolnega dimorfizma. Poleg že prej znane razširjenosti smo vrsto prvič doslej zabeležili v kvadrantu 9959/1 kartiranja srednjeevropske flore. Delež ženskih rastlin po ploskvah se je gibal med 3,17 % in 47,17 % in je bil obratno sorazmeren z naraščanjem nadmorske višine. Pogostnost pojavljanja, deleži ženskih rastlin in morfološke lastnosti rastlinso bile odvisni od dejavnikov okolja. Grmi so imeli na višji nadmorski višini več cvetov, listi pa so bili daljši, z bolj topim vrhom listne ploskve in ostrejšim dnom listne ploskve. Morfološke razlike med obojespolnimi in ženskimi osebki so bile majhne in večinoma niso bile statistično značilne

Obilježja i geografska rasprostranjenost gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) s valovitim vlakancima u Sloveniji

The wavy grain of wood expressed in fiddleback figure usually enhances its commercial value. The goal of this study was to analyse fiddleback figure and other log characteristics in sycamore maple (Acer pseudoplatanus L.) and their contribution to the price of the timber. We studied sycamore maple logs at the annual auction of the highest quality wood assortments in Slovenj Gradec, Slovenia. Measurements were performed on the logs and wavy grain was analysed in 2013. In addition, data were used on logs auctioned between 2007 and 2012. Using the data collected at the auction in 2013 and a binary logistic regression model, the original sample was expanded considerably. The percentage of fiddleback maple was 7.4 % at the auction in 2013. Larger volume of maple logs was on average linked to higher price; however, the presence of fiddleback figure in a log per se did not guarantee above average price. Prices of more than half of the fiddleback figured maple logs at the auction in 2013 were below average. On the other hand, large fiddleback logs achieved the highest prices. Trees with fiddleback figure proved to be evenly distributed throughout the entire population of sycamore maple in Slovenia. The geographic origin of sycamore maple did not influence the occurrence of fiddleback figure. The presented results appear to be representative of the occurrence of fiddleback figure in Acer pseudoplatanus throughout its entire distribution range.Valovitost vlakanaca drva obično povećava komercijalnu vrijednost drva. Cilj provedenih istraživanja bio je analizirati valovitost vlakanaca i druga obilježja gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) te njihov doprinos cijeni drva. Proučavani su trupci gorskog javora ponuđeni na godišnjoj dražbi najkvalitetnijih drvnih sortimenata u Slovenj Gradecu u Sloveniji. Mjerenja na trupcima i analiza valovitosti vlakanaca provedeni su 2013. godine. Osim toga, u radu se navode i analiziraju i podaci o trupcima koji su bili na aukciji između 2007. i 2012. godine. Korištenjem podataka prikupljenih na aukciji 2013. godine i primjenom binarnoga logističkog regresijskog modela izvorni je uzorak znatno proširen. Na aukciji 2013. godine postotak javorovih trupaca s valovitim vlakancima iznosio je 7,4 %. Veći obujam trupaca javora po pravilu je povezan s višim cijenama trupaca. Međutim, valovitost vlakanaca ne jamči iznadprosječnu cijenu trupca. Na aukciji 2013. godine više od polovice trupaca s valovitim vlakancima imalo je cijenu nižu od prosječne. Nasuprot tome, veliki trupci s valovitošću vlakanaca postigli su najviše cijene. Stabla gorskog javora s valovitim vlakancima ravnomjerno su raspoređena u cijeloj populaciji gorskog javora u Sloveniji. Zemljopisno podrijetlo gorskog javora nije utjecalo na pojavu valovitosti vlakanaca. Prikazani rezultati mogu se smatrati reprezentativnima za pojavu valovitosti vlakanaca u stabala gorskog javora u cijelom njegovu arealu

Wood in the Banʼs house at Artiče, Slovenia, as a historical archive

Opravili smo raziskave lesa in dendrokronološko datiranje brun iz zunanjih sten stare Banove hiše iz vasi Artiče pri Brežicah. Bruna so bila iz lesa različnih hrastov - gradna (Quercus petraea), doba (Quercus robur) in cera (Quercus cerris), domačega kostanja (Castanea sativa) in navadne smreke (Piceaabies). Z dendrokronološkim datiranjem smo bruna razvrstili v skupine z leti zadnje branike 1535 (2 bruni - cer in dob/graden), 1563-1592 (8 brun - 5 cer in 3 dob/graden), 1613-1720 (3 bruna - dob/graden), 1779-1792 (7 brun - 4 dob/graden in 3 kostanj) in Ž 1913 (10 brun smreke). Les različnih lesnih vrst in datumov poseka je bil premešan po celotnem ostenju, kar nakazuje, da je bila hiša večkrat predelana, pri predelavah pa so ponovno uporabili les iz iste hiše ali drugih objektov. Ugotovitve o starosti in vrsti lesa smo dopolnili s podatki iz gozdarskih virov, ki kažejo, da je vgrajeni les najverjetneje lokalnega izvora.We conducted a survey of wood and performed dendrochronological dating of beams from the external walls of the old Banʼs House in the village of Artiče near Brežice. The logs were made of different wood species, with different oaks among them, i.e. sessile oak (Quercus petraea), pedunculate oak (Quercus robur) and Turkey oak (Quercus cerris), as well as sweet chestnut (Castanea sativa) and Norway spruce (Picea abies). Based on dendrochronological dating of the outermost tree-rings, the beams were divided into groups having the end dates of 1535 (2 beams - Turkey oak and pedunculate / sessile oak), 1563-1592 (8 logs - 5 Turkey oak and 3 pedunculate / sessile oak), 1613-1720 (3 logs - pedunculate / sessile oak), 1779-1792 (7 logs - 4 pedunculate / sessile oak and 3 chestnuts) and Ž 1913 (10 spruce logs). The beams of different wood species and with different end dates were mixed across the walls, indicating that the house had been rebuilt several times and that the timber from the same house or other buildings was re-used. Our assessments concerning different end dates and selection of several wood species were supplemented with information from forestry sources. They showed that the wood was very likely of local origin

Prijedlozi za upotrebu šumskog reprodukcijskog materijala običnog jasena (Fraxinus excelsior L.) u Sloveniji na bazi analize jezgrinih mikrosatelita

Assumption that forest reproductive material is better adapted to local conditions is the basis of current forest policy that promotes the use of local material. Genetic diversity and structure of two approved seed stands and three non-approved stands of Fraxinus excelsior L. were analysed with nuclear microsatellites to get genetically based support for the use of its reproductive material in Slovenia. Genetic diversity was high (HE = 0.80) and differentiation between populations measured as FST (FST = 0.018) low to nonexistent when measured with genetic distances. Calculated allelic indices for seed stands were the same or a bit above the Slovenian average with two exceptions. Based on the analysis of five microsatellite loci, no restrictions for transferring forest reproductive material within the studied range can be presented. However, collection of forest reproductive material from seed stand Rodik should follow good seed collection practices to ensure high genetic diversity of reproductive material.Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) je najraširenija i ekonomski najvažnija vrsta jasena u Sloveniji. Obično se prirodno obnavlja, ali kada prirodna obnova nije moguća, bitno je da za umjetnu obnovu osiguramo staništu prilagođen šumski reprodukcijski materijal većeg genetskog diverziteta. On nam omogućava prilagodbu na promjenljive klimatske uvjete, otpornost na gljive i insekte te učinkovitu obnovu šuma (Rajora i Mosseler 2001, Koskela i sur. 2007). Stoga je bitno da prilikom sakupljanja i manipulacije sjemenom ne smanjimo njegov genetski diverzitet (Hosius et al. 2006, Schmidt 2000). Uporaba lokalnog reprodukcijskog materijala predstavlja aktualnu šumarsku politiku, jer bi zbog prirodne selekcije lokalni genotipovi trebali biti najbolje prilagođeni lokalnim uvjetima, u kojima uspijevaju. Pomoću jezgrinih mikrosatelita istraživali smo genetski diverzitet i strukturu pet populacija običnog jasena u Sloveniji. Željeli smo odgovoriti na sljedeća pitanja: (1) Jesu li sa genetske perspektive analizirane sjemenske sastojine običnog jasena kvalitetnije za sakupljanje reprodukcijskog materijala nego nesjemenske sastojine? (2) Da li je za obični jasen dovoljna jedna provenijencijska regija koja obuhvaća cijelu Sloveniju? Pomoću pet jezgrinih mikrosatelita (FEMSATEL 4, 11, 16, 19 i M2-30) analizirali smo DNA 148 stabala običnog jasena iz pet populacija (tablica 1). Za verifikaciju nekontaminacije i točnosti lančane reakcije s polimerazom i fragmentne analize upotrijebili smo pozitivne i negativne kontrole. Pomoću programa GenAlEx 6 (Peakall i Smouse 2006), FSTAT (Goudet 1995) i SpaGeDi (Hardy i Vekemans 2002) analizirali smo sljedeće indekse genetskog diverziteta: broj alela po lokusu A, broj alela s frekvencijom jednakom ili većom od 0.05 A≥ 0.05, broj efektivnih alela AE, broj privatnih alela APRIV, zapaženu heterozigotnost HO, genetski diverzitet HE, ukupni genetski diverzitet HT i Wrightov koeficijent inbridinga FIS. Genetsku strukturu analizirali smo pomoću indeksa FST, RST i genetskih udaljenosti te izradom filogenetskih stabala.. Programom Genepop 4.0 (Rousset 2008) analizirali smo i korelaciju između genetskih i geografskih udaljenosti između parova populacija. Statističku značajnost izračunatih indeksa testirali smo permutacijama. Svih pet analiziranih lokusa bilo je vrlo polimorfno. Prosječni genetski diverzitet bio je visok (HT = 0.809), broj alela po populaciji bio je između 12.8 i 15.6. Ukupno smo otkrili 38 privatnih alela. Lokalnih općih alela (alela sa frekvencijom jednakom ili većim od 0.05),a koji se pojavljuju u samo jednoj od pet populacija, nismo otkrili. Alelni indeksi za sjemenske sastojine su sa dvije iznimke bili jednaki ili nešto iznad slovenskog prosjeka. Prosječna zapažena heterozigotnost (HO = 0.72) bila je niža od očekivane heterozigotnosti ili genetskog diverziteta (HE = 0.80). To je rezultiralo u pozitivnom i statističko značajnom koeficijentu inbridinga (FIS = 0.102, P = 0.000 (tablica 2)). Na ispitivanoj razini mutacije nisu doprinijele diferencijaciji populacija (RST = –0.007; FST = 0.018; P = 0.993). Zasnovano na parnim vrijednostima FST, od ostalih razlikovala se populacija Razpotje, ali ne i pomoću analize genetskih udaljenosti DC i DS. Isto tako nismo utvrdili veze između genetskih i geografskih udaljenosti. Genetski diverzitet ispitivanih populacija bio je sličan onima u Bosni i Hercegovini (Ballian i sur.. 2008), Bugarskoj (Heuertz i sur. 2001), Rumunji (Heuertz i sur. 2003), Italiji (Ferrazzini i sur. 2007), Velikoj Britaniji (Sutherland i sur. 2010) kao i onoj na razini Europe (Heuertz i sur.. 2004), dok je diferencijacija između slovenskih populacija bila najmanja u Europi. Male razlike između populacija najvjerojatnije su rezultat učinkovitog širenja peludi i sjemena. Koeficijent inbridinga bio je posebno visok u sjemenskoj sastojini Rodik, što tumačimo umjetnim nastankom te sastojine iz reprodukcijskog materijala uske genetske baze. Iako rezultati indeksa broja alela i broja efektivnih alela kod analize malih uzorka mogu biti pristrani, prvi indeks za sjemensku sastojinu Rodik bio je ispod, a drugi iznad slovenskog prosjeka. Da bi izbjegli reprodukcijski materijal malog genetskog diverziteta u sjemenskoj sastojini Rodik, predlažemo sakupljanje sjemena sa što većeg broja stabala, koja su između sebe približno jednako udaljena, a sa svakog stabla sakupiti približno jednaku količinu sjemena. Indeksi A, AE, HO i HE za sjemensku sastojinu Grofija su iznad slovenskog prosjeka. Zbog manjeg genetskog diverziteta sastojina Razpotje nije odgovarajući kandidat za sjemensku sastojinu. Analizom genetske strukture utvrdili smo da sjemenska sastojina neautohtonog izvora Rodik pripada istom genetskom bazenu kao i ostale populacije. Unutar tog bazena reprodukcijski materijal običnog jasena može se prenositi, ako između populacija nema razlika u adaptaciji na uvjete okolina. Granice genetskog bazena možemo utvrditi uspoređivanjem rezultata genetskih analiza običnog jasena u sjevernoj Italiji i Bosni i Hercegovini pomoću standardizacije pozitivnih kontrola. Na osnovi dobivenih rezultata, koji nisu povezani sa adaptacijskim svojstvima, analizirane populacije su slične, što omogućava liberalan prijenos reprodukcijskog materijala unutar istraživanog areala/genetskog bazena. Istodobno potreban je poseban oprez kod prijenosa reprodukcijskog materijala iz Prekmurja u središnju Sloveniju, jer su u Prekmurju zapaženi hibridi između običnog i poljskog jasena (Westergren i sur., u pripremi). Prekmurske populacije nisu uključene u ovu studiju. Pri sakupljanju sjemena u sjemenskoj sastojini Rodik treba pratiti pravila dobre prakse produkcije sjemena

Excitons and high-order optical transitions in individual carbon nanotubes

We examine the excitonic nature of high-lying optical transitions in single-walled carbon nanotubes by means of Rayleigh scattering spectroscopy. A careful analysis of the principal transitions of individual semiconducting and metallic nanotubes reveals that in both cases the lineshape is consistent with an excitonic model, but not one of free-carriers. For semiconducting species, side-bands are observed at ~200 meV above the third and fourth optical transitions. These features are ascribed to exciton-phonon bound states. Such side-bands are not apparent for metallic nanotubes,as expected from the reduced strength of excitonic interactions in these systems

Identification of types of ectomycorrhizae on seedlings in a beech provenance trial

Root systems and types of ectomycorrhizae (ECM) were analysed on three 7-year-old beech seedlings (Fagus sylvatica L.) of three provenances (Val di Sella, Idrija, Nizbor) from an international beech provenance trial and on a naturally regenerated 5-year-old beech seedling from the same site (Kamenski vrh by Novo mesto). All short roots were mycorrhizal. In the sampled 20,302 root tips 49 % were non-turgescent and unidentifiable ECM. Twenty-two different types of ECM were identified, out of which 11 were successfully determined either to the species or genus level. All ECM were described by morphological and anatomical characteristics, basidiomycetes also by molecularmethods. ECM that was not successfully determined either to the species or genus level formed a new cluster in the Slovenian mycorrhizal molecular database. Species richness and percentage of vital ECM roots were highest for the provenance from Idrija (Slovenia). The results indicate that there might be differences between provenances regarding the abundance of ECM,which should be further studied