Kontrola ostataka levamisola u mlijeku primjenom validirane metode tekućinske kromatografije-tandemske-spektrometrije masa

Concentrations of the anthelmintic agent levamisole were measured in a total of 85 raw cow milk samples collected during 2014 from dairy farms across Croatia. The liquid chromatographytandem mass spectrometry (LC-MS/MS) method used for levamisole quantification was validated according to the criteria set by Commission Decision 2002/657/EC. The following validation parameters were determined: limit of decision (CCα) 0.55 μg kg-1, detection of capability (CCβ) 0.59 μg kg-1, limit of detection (LOD) 0.06 μg kg-1, limit of quantification (LOQ) 0.22 μg kg-1, precision and accuracy (expressed as recovery) 97.3-100 %, intra-laboratory reproducibility (RSD) 4.2-5.6 %. Levamisole levels for 45 of the total of 85 samples were below the LOD value (0.06 µg kg-1). In the remaining 40 milk samples, levamisole was measured in the range from 0.061 to 0.142 µg kg-1 and the mean value was 0.092 µg kg-1. Accordingly, all concentrations analysed were below the LOQ value (0.22 µg kg-1) and limit of decision (CCα) of the method used.Koncentracije anthelmintika levamisola određene su u ukupno 85 uzoraka sirovog kravljeg mlijeka prikupljenih tijekom 2014. na mliječnim farmama iz cijele Hrvatske. Za kvantifikaciju levamisola korištena je metoda tekućinske kromatografije-tandemske- spektrometrije masa (LC-MS/MS) koja je validirana u skladu s kriterijima utvrđenim Odlukom Komisije 2002/657/EZ. Utvrđeni su sljedeći parametri validacije: granična koncentracija određivanja (CCα) 0,55 ug kg-1, sposobnost dokazivanja (CCβ) 0,59 ug kg-1, granica određivanja (LOD) 0,06 ug kg-1, granica kvantifikacije (LOQ) 0,22 ug kg-1, preciznost i točnost (izraženi kao iskorištenje) 97,3- 100,0 %, unutarlaboratorijska obnovljivost (RSD) 4,2- 5,6 %. Koncentracije levamisola za 45 od ukupno 85 uzoraka bile su ispod vrijednosti LOD (0,06 ug kg-1). U preostalih 40 uzoraka mlijeka, levamisol je izmjeren u rasponu od 0,061 do 0,142 ug kg-1, a srednja vrijednost je bila 0,092 ug kg-1. Zaključno, sve koncentracije analizirane su ispod LOQ vrijednosti (0,22 ug kg-1) i CCα, granične koncentracije metode

Ispitivanje patvorenja komercijalnih mesnih proizvoda validiranom ELISA-metodom

The aim of this study was to develop and validate an ELISA method for determining the type of meat in meat and meat products and its application in the detection of species adulteration in commercial meat products from retail chains in the Republic of Croatia. The developed method showed 100% specificity towards cattle, pig, sheep and poultry proteins and no cross-reaction with non-target food type antibodies, and was able to rapidly and reliably detect a given meat species in cooked meat samples at a 2% level of contamination. The analysis of meat products collected from various retail chains and butchers in the period from 2012 to 2022 showed satisfactory agreement with the declared species in 95.7% of cases. Canned pork products contained the least amount of potentially mis-declared products. Further, 35% of sudjuk samples, contained pork in addition to declared beef, while 26.7% of chicken sausages contained undeclared pork. Given that deviations of meat products from the declaration were determined in 4.3% of the total analysed samples, the importance of systematic prevention and detection of food fraud is emphasised through the establishment of a regular and effective system of supervision and control.Cilj je ovog rada razvoj i validacija ELISA-metode za određivanje vrste mesa u mesu i mesnim proizvodima i njezina primjena u utvrđivanju autentičnosti i patvorenja komercijalnih mesnih proizvoda iz maloprodajnih lanaca u Republici Hrvatskoj. Razvijena metoda je pokazala 100 % specifičnost prema proteinima: goveda, svinja, ovca i peradi, bez unakrsne reakcije s antitijelima neciljnih vrsta hrane. Utvrđeno je da je metoda sposobna brzo i pouzdano detektirati 2 % proteina goveda, ovaca, peradi i svinja u uzorcima kuhanog mesa. Analiza mesnih proizvoda koji su prikupljeni iz različitih trgovačkih lanaca i mesnica u razdoblju od 2012. do 2022. pokazala je zadovoljavajuću podudarnost s deklariranim vrstama u 95,7 % slučajeva. Najmanje potencijalno pogrešno deklariranih proizvoda utvrđeno je kod konzerviranih svinjskih proizvoda. Čak je 35 % sudžuka, osim deklarirane govedine, sadržavalo i svinjetinu, dok je 26,7 % pilećih hrenovki sadržavalo nedeklariranu svinjetinu. S obzirom da su u 4,3 % ukupno analiziranih uzoraka utvrđena odstupanja mesnih proizvoda od navedenog na deklaraciji ističe se važnost sustavne prevencije i otkrivanja prijevara s hranom kroz uspostavu redovitog i učinkovitog sustava nadzora i kontrole

El control de antibióticos en carne y productos cárnicos en la Unión Europea

U veterinarskoj medicini danas je u primjeni više od 400 veterinarskih lijekova koji se koriste u tri glavne svrhe, u liječenju mikrobnih infekcija, prevenciji infekcija te kao promotori rasta u svrhu postizanja bržeg prirasta životinja. Ostaci lijekova u mesu i mesnim proizvodima mogu imati brojne negativne učinke na zdravlje potrošača, od reakcija preosjetljivosti do kancerogenog, mutagenog ili teratogenog učinka, poremećaja normalne crijevne flore te razvitak bakterijskih sojeva rezistentnih na antibiotike. U Europskoj Uniji (EU) najveći proizvođači mesa su Španjolska, Italija, Njemačka, Poljska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo koji ujedno imaju i najveću prodaju lijekova. Najveće količine prodanih lijekova utvrđene su za tetracikline, peniciline i sulfonamide čija je zajednička prodaja na razini EU u 2015. godini iznosila 69,6 %, a u Hrvatskoj 76,7 %. Članice EU prema Direktivi Vijeća 96/23/EZ provode kontrolu ostataka veterinarskih lijekova prema nacionalnim planovima praćenja ostataka lijekova (NPPR) u životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane. U kontroli ostataka lijekova koriste se orijentacijske i potvrdne metode. Najčešće se primjenjuje tekućinska kromatografija u kombinaciji s tandemskom spektrometrijom masa. Danas je prioritet razvoj učinkovitih osjetljivih multimetoda koje omogućavaju istovremenu analizu ostataka različitih porodica antibiotika. Svake godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) sumira rezultate NPPR članica EU u zajednički izvještaj. Ukupan broj nesukladnih rezultata antibiotika u uzorcima mesa u 2015. i 2016. godini bio je 250 odnosno 195. Utvrđeno je najviše nesukladnih rezultata na tetraciklinske antibiotike. U EU je uspostavljena koordinirana i cjelovita kontrola veterinarskih lijekova neophodna za visoku razinu zaštite zdravlja potrošača. Sustav propisa baš kao i analitičke metode se neprestano nadograđuju i razvijaju.Today, more than 400 drugs in veterinary medicine are used in three main purposes, in the treatment of microbial infections, infection prevention, and growth promoters in order to achieve a faster animal growth. Residues of medicines in meat and meat products can have a number of negative effects on consumer health, ranging from hypersensitivity to cancerous, mutagenic or teratogenic effects, normal intestinal flora disorders, and antibiotic-resistant bacterial strains. In the European Union (EU), the largest meat producers are Spain, Italy, Germany, Poland, France and the United Kingdom, which also have the largest drug sales. The largest quantities of drugs sold were found for tetracyclines, penicillins and sulphonamides whose combined sales at EU level in 2015 were 69.6 % and in Croatia 76.7 %. EU members under Council Directive 96/23/EC carry out control of residues of veterinary drugs according to national residue monitoring plans (NRMP) in animals used for food production. Screening and confirmatory methods are used to control of drug residues. Most commonly, liquid chromatography in combination with tandem mass spectrometry is used. Today, priority is the development of effective multimethods that allow simultaneous analysis of residues of different antibiotic families. Every year, the European Food Safety Authority (EFSA) summarizes the results of the NRMP of the EU Member States in a joint report. The total number of non-compliant antibiotic results in meat samples in 2015 and 2016 was 250 and 195, respectively. The highest number of non-compliant results was found for tetracyclines. A coordinated and comprehensive control of veterinary medicines is established in the EU necessary for a high level of consumer health protection. The system of regulations just as well as analytical methods are constantly being upgraded and developed.Gegenwärtig werden mehr als 400 Arzneimittel in der Tiermedizin zu drei Hauptzwecken eingesetzt: zur Behandlung von mikrobiellen Infektionen, zur Vorbeugung von Infektionen und zur Förderung des Wachstums, um ein schnelleres Tierwachstum zu erreichen. Arzneimittelrückstände in Fleisch und Fleischprodukten können eine Reihe von negativen Auswirkungen auf die Gesundheit des Verbrauchers haben, die von Überempfindlichkeit über krebserzeugende, erbgutverändernde oder teratogene Wirkungen bis hin zu Störungen der normalen Darmflora und der Entwicklung von antibiotikaresistenten Bakterienstämmen reichen. In der Europäischen Union (EU) sind die größten Fleischproduzenten Spanien, Italien, Deutschland, Polen, Frankreich und das Vereinigte Königreich. Diese Länder verzeichnen darüber hinaus den größten Arzneimittelverkauf. Die größten Mengen an verkauften Arzneimitteln wurden für Tetracycline, Penicilline und Sulfonamide festgestellt, deren gemeinsamer Umsatz auf der EU-Ebene im Jahr 2015 69,6 % und in Kroatien 76,7 % betrug. Die EU-Mitgliedstaaten kontrollieren gemäß der Richtlinie 96/23/EG des Rates die Rückstände von Tierarzneimitteln gemäß den nationalen Rückstandsüberwachungsplänen (NRMP) bei Tieren, die zur Lebensmittelerzeugung verwendet werden. Um die Arzneimittelrückstände zu kontrollieren, werden Screening- und Bestätigungsmethoden verwendet. Am häufigsten wird die Flüssigkeitschromatographie in Kombination mit der Tandem-Massenspektrometrie verwendet. Heute steht die Entwicklung effektiver Multimethoden im Vordergrund, die die gleichzeitige Analyse von Rückständen verschiedener Antibiotika-Familien ermöglichen. Die Europäische Behörde für Lebensmittelsicherheit (EFSA) fasst jedes Jahr die Ergebnisse der NRMP-s der EU-Mitgliedstaaten in einem gemeinsamen Bericht zusammen. Die Gesamtzahl der nicht konformen Antibiotika-Ergebnisse in Fleischproben in den Jahren 2015 und 2016 betrug 250 bzw. 195. Die höchste Anzahl nicht konformer Ergebnisse wurde für Tetracycline gefunden. In der EU wurde eine koordinierte und umfassende Kontrolle von Tierarzneimitteln aufgebaut, die für ein hohes Gesundheitsschutzniveau der Verbraucher erforderlich ist. Das Regelwerk sowie die Analysemethoden werden ständig aktualisiert und weiterentwickelt.Nella medicina veterinaria d`oggi sono in uso oltre 400 medicinali veterinari i quali si applicano per tre scopi principali: la cura delle infezioni microbiche, la prevenzione delle infezioni e come promotori di crescita ai fini dell`aumento del numero di animali. I residui dei medicinali nella carne e nei prodotti di carne possono avere molti effetti negativi sulla salute umana, a cominciare dalla reazione d`ipersensibilità fino all`effetto cancerogeno, mutageno, o teratogeno, lo squilibrio della normale flora intestinale e lo sviluppo delle sorte batteriche resistenti agli antibiotici. Nell`Unione Europea (UE) i più grandi produttori di carne sono: Spagna, Italia, Germania, Polonia, Francia e Regno Unito i quali, nello stesso tempo, sono i maggiori venditori di medicinali. Le maggiori quantità di medicinali venduti si riferiscono alle tetracicline, le penicilline e i sulfonamidi, la cui vendita complessiva, al livello dell`Unione Europea, era nel 2015 il 69,6 %, mentre in Croazia era il 76,7 %. I membri dell`Unione Europea secondo la Direttiva del Consiglio n. 96/237/CE, attuano il controllo dei residui dei medicinali veterinari secondo i piani nazionali di monitoraggio dei residui dei medicinali (PNMM) negli animali i quali vengono impiegati per la produzione del cibo. Nel controllo dei residui dei medicinali si utilizzano i metodi orientativi e confermativi. Il metodo più usato è la cromatografia in liquido in combinazione con la spettrometria tandem delle masse. Oggi si dà la priorità allo sviluppo degli efficaci multimetodi di sensibilità i quali permettono l`analisi simultanea dei vari residui degli antibiotici. Ogni anno, l`Agenzia europea per la sicurezza degli alimenti (EFSA) fa la somma dei risultati dei Piani nazionali di monitoraggio dei residui dei medicinali (PNMM) dei membri dell`UE, redigendo un rapporto comune. Il numero totale dei risultati non conformi degli antibiotici nei campioni di carne, nel 2015 e nel 2016, era 250 rispettivamente 195. I risultati maggiormente non conformi si riferivano agli antibiotici tetraciclinici. Nell`Unione Europa è stato instaurato il controllo integrale e coordinato dei medicinali veterinari, indispensabile per ottenere l`alto livello della protezione della salute dei consumatori. Il sistema regolamentare e i metodi analitici continuano ad aggiornarsi e a svilupparsi costantemente.Hoy en día en la medicina veterinaria está en uso más de 400 medicamentos veterinarios para tres propósitos principales, el tratamiento de las infecciones microbianas, la prevención de infecciones y promoción del crecimiento para el crecimiento de animal más rápido. Los residuos de los medicamentos en la carne y los productos cárnicos pueden tener varios efectos negativos sobre la salud del consumidor, desde la hipersensibilidad hasta los efectos carcinogénicos, mutagénicos o teratogénicos, trastornos de la flora intestinal normal y el desarrollo de las cepas de bacterias resistentes a los antibióticos. En la Unión Europea (UE), los mayores productores de carne son España, Italia, Alemania, Polonia, Francia y el Reino Unido, que también tienen la mayor venta de medicamentos. Las mayores cantidades de medicamentos vendidos se establecieron para tetraciclinas, penicilinas y sulfonamidas, cuyas ventas combinadas a nivel de la UE en 2015 fueron 69,6% y en Croacia 76,7%. Los miembros de la UE bajo la Directiva del Consejo 96/23/EC controlan los residuos de medicamentos veterinarios de acuerdo con los planes nacionales de monitoreo de residuos (NRMP) en animales utilizados para la producción de alimentos. Para controlar los residuos de medicamentos se utilizan los métodos de revisión y de confirmación. Más a menudo se utiliza la cromatografía líquida en combinación con la espectrometría de masas en tándem. Hoy en día, la prioridad es el desarrollo de métodos múltiples efectivos que permitan el análisis simultáneo de residuos de diferentes familias de antibióticos. Cada año, la Autoridad Europea de Seguridad Alimentaria (EFSA) resume los resultados del NRMP de los estados miembros de la UE en un informe conjunto. El número total de resultados de antibióticos no conformes en muestras de carne en 2015 fue 250 y en 2016 fue 195. El mayor número de resultados no conformes se encontró para las tetraciclinas. En la UE fue establecido el control coordinado y completo de medicamentos veterinarios, necesario para un alto nivel de protección de la salud del consumidor. El sistema de regulaciones, así como los métodos analíticos, se actualizan y desarrollan constantemente

Monitoring of pharmacologically active substances in milk in the European Union

Proizvodnja sigurnog i kvalitetnog mlijeka ključni je aspekt pravilnog javnog zdravstva u Europskoj uniji (EU). Česta uporaba farmakološki aktivnih tvari u kliničkoj praksi na govedarskom farmama uzrokuje pojavu njihovih ostataka u različitim prehrambenim proizvodima uključujući mlijeko. Najčešće korišteni lijekovi u mliječnoj industriji su antibiotici tetraciklini i beta-laktami protiv patogenih uzročnika mastitisa. Primjena veterinarskih lijekova mora biti pažljivo optimizirana kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača od mogućih štetnih toksičnih učinaka. Također, veliki problem je i razvoj rezistencije u potrošača koji uzrokuje neuspjeh antibiotskih terapija, posebice protiv opasnih patogenih sojeva mikroorganizama. Danas većina članica EU pokazuje tendenciju povećanja proizvodnje mlijeka. Najveći proizvođači mlijeka u EU su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Hrvatskoj je u zadnje 3 godine vidljiva tendencija pada proizvodnje mlijeka. Članice EU teže kontroli ostataka farmakološki aktivnih tvari u mlijeku primjenom selektivnih, osjetljivih i preciznih analitičkih metoda. Tekućinska kromatografija povezana s tandemskom masenom spektrometrijom (LC-MS/MS) je najčešće korištena instrumentalna analitička tehnika za određivanje ostataka tih tvari u mlijeku. Danas su razvijene multimetode primijenom LC-MS/ MS koje omogućuju identifikaciju 160 i više spojeva. U svrhu zaštite zdravlja potrošača članice EU provode kontrolu farmakološki aktivnih tvari u mlijeku u okviru nacionalnih planova praćenja njihovih ostataka (NPPR). Kontrola farmakološki aktivnih tvari temelji se na definiranim najvećim dopuštenim količinama ostataka tih tvari (NDK). Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prikuplja podatke kontrole svih članica EU analiziranih u okviru NPPR te svake godine prilaže zajedničko izvješće. U okviru planova NPPR država članica EU tijekom 2015., 2016. i 2017. ustvrđeno je 0,115 %, 0,128 % i 0,304 % nesukladnih rezultata za farmakološki aktivne tvari. Najveći broj nesukladnih rezultata odnosio se na skupinu antibakterijskih tvari (B1) i nesteroidnih protuupalnih lijekova (B2e). U skupini antibakterijskih tvari ustvrđeno je ukupno 48,2 % nesukladnih tvari beta-laktama u sve tri godine ukupno. U 2017. godini najveći broj nesukladnih rezultata se odnosio na nesteroidne protuupalne lijekove (54,5 %), odnosno u toj skupini lijekova 90,5 % nesukladnih je ustvrđeno za salicilnu kiselinu.The production of safe, high quality milk is a key aspect of public health in the European Union (EU). Frequent use of pharmacologically active substances in clinical practice on cattle farms results in the appearance of their residues in a variety of food products, including milk. The most commonly used drugs in the dairy industry are the antibiotics tetracyclines and beta-lactams, used against the pathogenic agents of mastitis. The use of veterinary medicines must be carefully optimized to protect consumers from potential adverse toxic effects. Another major problem is the development of resistance in the consumer that causes the failure of antibiotic therapies, especially against dangerous pathogenic strains of microorganisms. Today, most EU Member States are increasing milk production. The largest milk producers in the EU are Germany, France and the United Kingdom, while over the past 3 years, milk production has been declining in Croatia. EU Member States are seeking to control residues of pharmacologically active substances in milk using selective, sensitive and precise analytical methods. Liquid chromatography coupled with tandem mass spectrometry (LC-MS/MS) is the most commonly used instrumental analytical technique for the determination of residues of these substances in milk. Today, multi-methods have been developed using LC-MS/MS that allow for the identification of 160 or more compounds. In order to protect consumer health, EU Member States carry out controls on pharmacologically active substances in milk as part of their national residue monitoring plans (NRMP). The control of pharmacologically active substances is based on the defined maximum residue levels of those substances (MRL). The European Food Safety Authority (EFSA) collects control data from all EU Member States analysed under the NRMP and produces a joint report each year. Within the NRMP plans of EU Member States, non-compliant results of 0.115%, 0.128% and 0.304% were found for pharmacologically active substances in 2015, 2016 and 2017, respectively. Most of the non-compliant results pertain to the group of antibacterial substances (B1) and non- steroidal anti-inflammatory drugs (B2e). In the antibacterial group, a total of 48.2% of non-compliant beta-lactams were detected in all three years. In 2017, the largest number of non-conforming results was related to non- steroidal anti-inflammatory drugs (54.5%), i.e. in this group 90.5% of non-compliant results were found for salicylic acid

Contamination of dairy products with aflatoxin M1

Aflatoksini su mikotoksini koji nastaju pod utjecajem plijesni iz roda Aspergillus. Nekoliko je vrsta aflatoksina od kojih je najtoksičniji aflatoksin B1 (AFB1). Pod utjecajem povoljnih uvjeta vlage i temperature dolazi do proizvodnje AFB1 na žitaricama, najčešće kukuruzu. Konzumiranjem takve hrane preživači unose u organizam AFB1 koji se potom razgrađuje u aflatoksin M1 (AFM1) i izlučuje u mlijeko. Kontaminirano se mlijeko koristi u procesima proizvodnje mliječnih proizvoda. Zbog prisutnosti aflatoksina u mlijeku i mliječnim proizvodima, kako bi se zaštitili potrošači sve je veći naglasak na kontroli. EU je propisala najviše dopuštene količine (NDK) za AFM1 u mlijeku od 0,05 μg/kg te u mlijeku za dojenčad od 0,025 μg/ kg. U mliječnim proizvodima nisu propisane NDK vrijednosti za AFM1, ali neke su zemlje definirale vlastite razine. U različitim istraživanjima ispitane su vrijednosti koncentracija AFM1 u mliječnim proizvodima. Utvrđeno je da su u odnosu na mlijeko od kojeg je proizvedeno sirevi imali najviše, a jogurti najniže koncentracije AFM1. Zbog prisutnosti aflatoksina u hrani za životinje, mlijeku i mliječnim proizvodima testiraju se različite metode kojima bi se smanjila koncentracija tih toksina.Aflatoxins are mycotoxins produced by species of the fungal genus Aspergillus. There are several types of aflatoxins, but the most toxic is aflatoxin B1 (AFB1). Different conditions (humidity and temperature) lead to the production of AFB1 on grains, especially maize. When ruminants consume contaminated feed, AFB1 enters into the gastrointestinal tract, is metabolised into aflatoxin M1 (AFM1) and secreted into milk. This contaminated milk is then used in the production of dairy products. Due to the presence of aflatoxin in milk and dairy products, control of these toxins is important for consumer protection. In the EU, the maximum residue level (MRL) of AFM1 in milk is set to 0.05 μg/kg and for infant milk to 0.025 μg/kg. However, there is no EU MRL for AFM1 in dairy products, though some countries have defined national limits. A number of studies have been carried out to determine the concentration of AFM1 in dairy products. Cheeses have the highest and yogurts the lowest concentration of AFM1, lower than the concentration in the milk from which it was produced. Due to the presence of aflatoxin in animal feed, milk and dairy products, various methods have been tested to reduce the concentrations of these toxins

Salicylic acid - a medicine with various healing properties

Salicilati predstavljaju skupinu najčešće korištenih lijekova za ublažavanje boli, snižavanje temperature te smanjenje upale. Najvažniji predstavnik ove skupine je proizvedeni salicilat acetilsalicilna kiselina poznatiji pod nazivom AspirinTM, jedan od najprodavanijih lijekova na tržištu. Osnovna supstanca salicilata je salicilna kiselina koja je pronađena u kori vrbe, ali i u drugim biljkama poput prave končare te u voću, povrću, začinima i slično. Salicilna kiselina je biljni hormon i nalazi se u biljci u dva različita oblika: slobodni i vezani. Sudjeluje u različitim procesima (fotosinteza, klijanje, cvjetanje, respiracija, starenje, obrana biljke i slično). Koristi se u farmaceutskoj industriji u pripremi acetilsalicilne kiseline i kozmetičkoj industriji u kremama za liječenje bradavica, žuljeva, akni i različitih drugih kožnih promjena. Uvelike se primijenjuje kao antiseptik i keratolitik. Zajedno s ostalim salicilatima može se naći u različitim prehrambenim proizvodima. Salicilna kiselina se često može naći u mlijeku i mliječnim proizvodima gdje se koristi kao konzervans. Sirovo meso ima vrlo nisku razinu salicilata dok u jajima nisu pronađeni salicilati. Međutim, većina žitarica sadržava znatne količine salicilata. Ustvrđeno je da kuhanje ima znatan utjecaj na sadržaj salicilata u prehrambenim proizvodima. Kuhanjem graha, brokule ili cvjetače ustvrđen je znatno manji sadržaj salicilata nego u sirovom povrću.Salicylates are among the most commonly used drugs for pain relief, lowering fever and reducing inflammation. The most important representative of this group is the salicylate acetylsalicylic acid, also known as AspirinTM, one of the best-selling drugs on the market. The basic substance of salicylate is salicylic acid, which is found in the willow bark and other plants such as meadowsweet, and in fruits, vegetables, spices, etc. Salicylic acid is a plant hormone that is present in the plant in two different forms: free and bound. It participates in various processes (photosynthesis, germination, flowering, respiration, aging, plant protection, etc.). It is used in the pharmaceutical industry in the preparation of acetylsalicylic acid and also in the cosmetic industry in creams for the treatment of warts, thumps, acne and various other skin changes. It is widely used as an antiseptic and keratolytic. Along with other salicylates, it can be found in various food products, such as milk and dairy products where it is used as a preservative. Raw meat has a very low salicylate level while no salicylates have been detected in eggs. Most cereals contain substantial contents of salicylates. Cooking has a significant effect on salicylates content in food products, i.e. substantially lower salicylic levels were found in cooked beans, broccoli or cauliflowers than in raw vegetables

Sedatives in veterinary medicine and their determination

Sedativi, kao veterinarsko-medicinski proizvodi koji se koriste na životinjama za proizvodnju hrane netom prije samog klanja životinje, predstavljaju potencijalni rizik za zdravlje potrošača zbog povećane mogućnosti zaostajanja njihovih rezidua u proizvodima životinjskog podrijetla. Upravo je zbog zaštite javnog zdravstva bitno provoditi redovitu kontrolu prehrambenih proizvoda, uz korištenje adekvatnih i pouzdanih analitičkih metoda s kojima bi se otkrila eventualna odstupanja od propisanih vrijednosti. Zaostajanje rezidua sedativa u organizmu tretiranih životinja ovisi o mnogo čimbenika, kao što su vrsta primijenjenog sedativa, vrsta životinje na kojoj se sedativ primjenjuje, početna primijenjena doza, kao i način i mjesto primjene, zdravstveno stanje životinje itd. Da bi se rezidue mogle transparentno određivati, bitno je uspostaviti ciljni organ ili tkivo za njihovo određivanje. Na temelju literaturnih podataka, bubreg se ispostavio kao najčešće korišten ciljni organ koji daje pravu sliku o količini prisutnih rezidua. Analitičke metode koje se koriste za određivanje rezidua sedativa mogu biti orijentacijske (imunološki testovi –ELISA) i potvrdne (kromatografske metode poput plinske, tankoslojne, tekućinske kromatografije/tekućinske kromatografije povezane s masenom spektrometrijom). Ipak, standard za njihovo određivanje je tekućinska kromatografija povezana s masenom spektrometrijom. Ova metoda je već poznata kao najpouzdanija metoda za određivanje rezidua raznih kontaminanata u biološkim uzorcima, ne samo sedativa. U današnje vrijeme sve više se koristi tekućinska kromatografija ultra visoke djelotvornosti (UHPLC, engl. Ultra High Performance Liquid Chromatohraphy) koja naspram uobičajene tekućinske kromatografije ima veću osjetljivost, preciznost i razlučivost. Stoga UHPLC-MS/MS metoda sa svojom visokom osjetljivošću i selektivnošću prednjači naspram drugih dostupnih metoda. U ovom radu bit će opisani neki od najčešće korištenih sedativa na životinjama za proizvodnju hrane, zajedno s načinima određivanja njihovih rezidua.Sedatives, as veterinary medicinal products used on food-producing animals just before slaughter, pose a potential risk to consumer health due to the increased possibility of the presence of their residues in products of animal origin. For public health protection purposes, the regular control of food products, using adequate and reliable analytical methods to detect possible deviations from the prescribed values, is of high importance. The lag of sedative residues in the body of treated animals depends on many factors, such as the type of sedative used, type of animal receiving the sedative, initial dose, method and place of administration, and animal’s overall health, etc. It is essential to establish the target organ or tissue for their determination. Based on the literature data, the kidney is the most commonly examined target organ, and gives a true picture of the amount of residue present. Analytical methods used to determine sedative residues can be screening (immunoassays - ELISA) or confirmatory (chromatography methods such as gas, thin layer, liquid chromatography/ liquid chromatography coupled with mass spectrometry). Nevertheless, the standard for their determination is liquid chromatography coupled with mass spectrometry. This method is the most reliable for determining residues of various contaminants in biological samples, not only sedatives. Nowadays, ultra high performance liquid chromatography (UHPLC) is increasingly used, thanks to its higher sensitivity, precision and resolution compared to conventional liquid chromatography. Therefore, the UHPLC-MS/MS method with its high sensitivity and selectivity outperforms other available methods. This paper describes some of the most commonly used sedatives in food-producing animals, and ways to determine their residues

Colistin, a last defence polypeptide antibiotic against invasive gram-negative bacteria

Kolistin je polimiksin, polipeptidni baktericidni antibiotik širokog spektra djelovanja protiv Gram-negativnih bakterija, uključujući vrste Acinetobacter spp., Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella spp. i Enterobacter spp. Njegova antibakterijska aktivnost je prepoznata u četrdesetim godinama prošlog stoljeća. Međutim, zbog znatnih nuspojava kao što su nefrotoksičnost i neurotoksičnost, polimiksini su se rijetko koristili od 1970-ih kada su se na tržištu pojavili manje toksični aminoglikozidi i drugi antibiotici. Intravenski se kolistin primjenjivao jedino u liječenju pacijenata s infekcijom pluća Gram-negativnim bakterijama, odnosno cističnom fibrozom. Mehanizam antimikrobne aktivnosti kolistina je vezanje na lipopolisaharide i fosfolipide u vanjskoj staničnoj membrani Gram-negativnih bakterija. Oni kompetitivno istiskuju dvovalentne katione iz fosfatnih skupina membranskih lipida, što dovodi do poremećaja vanjske stanične membrane, propuštanja unutarstaničnih sadržaja i smrti bakterija. Komercijalno su dostupna dva oblika kolistina: kolistin sulfat i natrijev kolistimetat. Vezano za doziranje kolistina i danas postoji potreba za studijama optimizacije režima doziranja i učinkovitosti. Danas širom svijeta veliki problem predstavlja pojava teških infekcija Gram-negativnim bakterijama Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii, otpornih na većinu klasa komercijalno dostupnih antibiotika, kao i nedostatak novih antibiotika s aktivnošću protiv tih bakterija. Stoga su ponovno razmatrane terapeutske mogućnosti polimiksina i došlo je do ponovne uporabe ovih polipeptidnih antibiotika, odnosno polimiksina B i kolistina. U veterinarskoj medicini, kolistin je korišten za liječenje infekcija prouzročenih Enterobacteriaceae na farmama životinja. Danas je jedan od pet najčešće korištenih antibiotika u životinja namijenjenih za hranu unutar EU. Potrošnja kolistina u životinja daleko je veća od one u ljudi budući da se primjenjuje uglavnom za liječenje stada ili jata. Njegova uporaba se povećala posljednjih godina djelomično i zbog razvoja otpornosti na druge klase antibiotika. Europska agencija za lijekove (EMA) je izradila izvješće o prodaji antimikrobnih veterinarskih lijekova za 30 zemalja EU za razdoblje 2010.- 2015. U R. Hrvatskoj kolistin se koristi u formi kolistin sulfata u liječenju crijevnih infekcija prouzročenih neinvazivnom E. coli osjetljivom na kolistin u teladi, svinja, kokoši i purana, dok se više ne koristi u liječenju crijevnih infekcija ždrjebadi niti za liječenje infekcija prouzročenim salmonelama. U 2015. u R. Hrvatskoj je zabilježena prodaja od 2,5% polimiksina u ukupnoj prodaji veterinarskih lijekova, dok je na primjer u Španjolskoj bila 8,7% ukupne prodaje. EMA je preporučila da se lijekovi koji sadrže kolistin trebaju koristiti samo za tretman drugog reda u životinja te da bi se njihova prodaja trebala svesti na minimum u svim državama članicama EU kako bi se smanjio rizik od antimikrobne rezistencije. Također, u veterinarskoj medicini nije dopuštena primjena kombinacije kolistina s drugim farmakološki djelatnim tvarima. S obzirom na postojeće podatke vjeruje se da je kolistin antibakterijski terapeutik “posljednje obrane” u 21. stoljeću protiv Gram-negativnih patogena rezistentnih na više lijekova.Colistin is a polymyxin, a bactericidal antibiotic polypeptide with wide spectrum action against Gram-negative bacteria including Acinetobacter spp., Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella spp. and Enterobacter spp. Its antibacterial activity was already recognized in the 1940s. However, due to significant side effects such as nephrotoxicity and neurotoxicity, polymyxins have seldom been used since the 1970s, when less toxic aminoglycosides and other antibiotics were made available on the market. Colistin was only used intravenously in the treatment of patients with lung infections with Gram- negative bacteria or cystic fibrosis. The mechanism of antimicrobial activity of colistin is that it binds to the lipopolysaccharides and phospholipids in the outer cell membrane of Gram-negative bacteria. They competitively expel bivalent cations from the phosphate groups of membrane lipids, leading to external cell membrane disorders, leakage of intracellular content, and bacterial death. Two forms of colistin, colistin sulphate and colistimethate sodium are commercially available. With regard to colistin dosage, dosing and efficacy dosing optimization studies are still required The occurrence of severe infections with Gram-negative bacteria, such as Pseudomonas aeruginosa and Acinetobacter baumannii, is a major problem worldwide, as they are resistant to most classes of commercially available antibiotics, and new antibiotics with antibacterial activity against these bacteria are lacking. Therefore, the therapeutic possibilities of polymyxins were re-examined and the reuse of these polypeptide antibiotics, i.e. polymyxin B and colistin, considered. In veterinary medicine, colistin has been used for the treatment of infections caused by Enterobacteriaceae in farm animals. Today, it is one of the five most commonly used antibiotics in food-producing animals within the EU. Consumption of colistin in animals is far greater than in humans. Its use has increased in recent years partly due to the development of resistance to other classes of antibiotics. The European Medicines Agency (EMA) presented a report on the sale of antimicrobial veterinary drugs using data from 30 EU countries for the period 2010–2015. In Croatia, colistin is used in the form of colistin sulphate in the treatment of intestinal infections caused by non-invasive, colistin-sensitive E. coli in cattle, pigs, hens and sheep. In 2015, sales of polymyxins accounted for 2.5% of the total sales of veterinary drugs in Croatia, while in Spain, sales accounted for 8.7% of the total sales. The EMA has recommended that colistin-containing medicines should only be used for second-line treatment in animals and that their sales should be minimized in all EU Member States in order to reduce the risk of antimicrobial resistance. Given the existing data, it is believed that colistin is a “last defence” antibacterial therapeutic against Gram-negative pathogens resistant to multiple drugs in the 21st century

Residues of coccidiostats in products of animal origin after administration in poultry

U veterinarskoj medicini u uporabi je veliki broj antimikrobnih tvari i antiparazitika te ih dijelimo na antibakterijske, antifungalne, antiviralne i antiparazitske lijekove. Samo su neke od tih tvari dopuštene za uporabu u profilaktičke svrhe pri uzgoju životinja čiji se proizvodi na tržište stavljaju kao hrana. Usprkos tome, u hrani životinjskog podrijetla česta je pojava rezidua veterinarskih lijekova. U te lijekove ubrajamo i kokcidiostatike čija je primjena raširena u peradarstvu, kako u profilaksi, tako i u terapiji. Kokcidioza je parazitska bolest prouzročena jednostaničnom protozoonom roda Eimeria. Zbog velikog reproduktivnog potencijala, preživljavanja sporuliranih oocisti u stelji te različite patogenosti, kokcidioza predstavlja najznačajniju bolest intenzivne proizvodnje peradi. Iz navedenog je jasno da današnja intenzivna proizvodnja peradi nije moguća bez kontrole kokcidija kokcidiostaticima, kokcidiocidima ili cijepljenjem. Kokcidiostatici, tj. polieterskih ionofori, se razlikuju od ostalih antimikrobnih tvari. Nazivaju ih još i transportnim antibioticima jer djeluju na način da se inkorporiraju u membranu stanice tvoreći svojevrsne ionske tunele te prouzroče gubitak iona i oštećenja stanice. Kokcidiostatici se često detektiraju u hrani za neciljane skupine životinja, kao posljedica onečišćenja tijekom proizvodnje. U literaturi nedostaju podatci o raspodjeli kokcidiostatika u organizmu životinje nakon primjene kao i podatci o kinetici njegovog izlučivanja iz organizma. Kokoši nesilice su najčešća neciljna skupina koja je izložena kokcidiostaticima. Ovaj pregledni rad daje sažetak znanstvenih pokusa u kojima su istraženi kokcidiostatici i njihova akumulacija i vrijeme zadržavanja u organizmu. Afinitet vezanja veterinarskih lijekova u tkivu nakon njihove primjene ovise o njihovim kemijskim svojstvima kao što su: molarna masa, lipofilnost, konstanta disocijacije i afinitet vezanja na proteine. Pregledom znanstvenih istraživanja o zastupljenosti kokcidiostatika u jajima može se zaključiti da ukoliko tvari dominiraju u žumanjku jajeta kao rezidue, velika je vjerojatnost da će vrijeme zadržavanja biti i više od 10 dana. To se može protumačiti činjenicom da razvojni proces žumanjka započinje nekoliko dana prije nego li će jaje biti snijeto i to u jetri gdje nastaju prvi prekursori žumanjka. U usporedbi s tim, bjelanjak se razvija svega nekoliko sati prije nesenja jajeta. Stoga na učestalost pojave zaostataka rezidua u neciljnim tkivima ne utječe samo stupanj kontaminiranosti krmne smjese za neciljne skupine, nego i farmakokinetička svojstva i stupanj akumulacije svakog pojedinog kokcidiostatika.Antimicrobial agents are widely applied in human and veterinary medicine, including antibacterial, antifungal, antiviral and antiparasitic drugs. Few of these substances are approved for use in prophylaxis during intensive breeding of animals whose products are targeted for the market. Despite this, veterinary drug residues are often present in food of animal origin. Coccidiostats are also classified into this group of drugs that are highly present in poultry-farming for prophylaxis and therapy. Coccidiosis is a parasitic disease caused by the unicellular protozoon of the genus Eimeria. Due to its great reproductive potential, survival of sporulated oocysts in soil and various pathogenicities, coccidiosis is the most significant disease of intensive poultry production. From this, it is evident that today’s intensive poultry production would not be possible without the control of coccidiosis by coccidiostats or vaccination. Coccidiostats, i.e. polyether ionophores, differ from other antimicrobial substances. They are specified as transport antibiotics as they act by incorporation into the cell membrane through the formation of an ionic tunnel, causing ion loss and cell damage. Coccidiostats are often detected in feed for non-target animals as a result of cross- contamination during industrial production. Studies on the occurrence of coccidiostats in animal tissues or elimination time from theorganismareratherscarce.Hensarethe most common non-target group exposed to coccidiostats. This is an overview of the scientific experiments examining coccidostats and their accumulations and depletion times. The affinity of the compound to accumulate in tissues after implementation depends on its chemical properties, such as molar mass, lipophilicity, dissociation constant and protein binding affinity. In summarising the current literature on the presence of coccidiostats in eggs, it can be concluded that if the substances dominate in egg yolk as residuals, the depletion time is likely to be longer than 10 days. This can be interpreted by the fact that egg yolk development begins a few days prior to hatching, e.g. in the liver, where the first egg yolk precursors are formed. In comparison, egg whites develop only hours before hatching. Therefore, the frequency of residues occurring in non-target tissues is dependent not only on the degree of contamination of the feed mixture for non-target groups, but also on the pharmacokinetic properties and the rate of accumulation of each individual coccidiostat

Residues of coccidiostats in products of animal origin after administration in poultry

U veterinarskoj medicini u uporabi je veliki broj antimikrobnih tvari i antiparazitika te ih dijelimo na antibakterijske, antifungalne, antiviralne i antiparazitske lijekove. Samo su neke od tih tvari dopuštene za uporabu u profilaktičke svrhe pri uzgoju životinja čiji se proizvodi na tržište stavljaju kao hrana. Usprkos tome, u hrani životinjskog podrijetla česta je pojava rezidua veterinarskih lijekova. U te lijekove ubrajamo i kokcidiostatike čija je primjena raširena u peradarstvu, kako u profilaksi, tako i u terapiji. Kokcidioza je parazitska bolest prouzročena jednostaničnom protozoonom roda Eimeria. Zbog velikog reproduktivnog potencijala, preživljavanja sporuliranih oocisti u stelji te različite patogenosti, kokcidioza predstavlja najznačajniju bolest intenzivne proizvodnje peradi. Iz navedenog je jasno da današnja intenzivna proizvodnja peradi nije moguća bez kontrole kokcidija kokcidiostaticima, kokcidiocidima ili cijepljenjem. Kokcidiostatici, tj. polieterskih ionofori, se razlikuju od ostalih antimikrobnih tvari. Nazivaju ih još i transportnim antibioticima jer djeluju na način da se inkorporiraju u membranu stanice tvoreći svojevrsne ionske tunele te prouzroče gubitak iona i oštećenja stanice. Kokcidiostatici se često detektiraju u hrani za neciljane skupine životinja, kao posljedica onečišćenja tijekom proizvodnje. U literaturi nedostaju podatci o raspodjeli kokcidiostatika u organizmu životinje nakon primjene kao i podatci o kinetici njegovog izlučivanja iz organizma. Kokoši nesilice su najčešća neciljna skupina koja je izložena kokcidiostaticima. Ovaj pregledni rad daje sažetak znanstvenih pokusa u kojima su istraženi kokcidiostatici i njihova akumulacija i vrijeme zadržavanja u organizmu. Afinitet vezanja veterinarskih lijekova u tkivu nakon njihove primjene ovise o njihovim kemijskim svojstvima kao što su: molarna masa, lipofilnost, konstanta disocijacije i afinitet vezanja na proteine. Pregledom znanstvenih istraživanja o zastupljenosti kokcidiostatika u jajima može se zaključiti da ukoliko tvari dominiraju u žumanjku jajeta kao rezidue, velika je vjerojatnost da će vrijeme zadržavanja biti i više od 10 dana. To se može protumačiti činjenicom da razvojni proces žumanjka započinje nekoliko dana prije nego li će jaje biti snijeto i to u jetri gdje nastaju prvi prekursori žumanjka. U usporedbi s tim, bjelanjak se razvija svega nekoliko sati prije nesenja jajeta. Stoga na učestalost pojave zaostataka rezidua u neciljnim tkivima ne utječe samo stupanj kontaminiranosti krmne smjese za neciljne skupine, nego i farmakokinetička svojstva i stupanj akumulacije svakog pojedinog kokcidiostatika.Antimicrobial agents are widely applied in human and veterinary medicine, including antibacterial, antifungal, antiviral and antiparasitic drugs. Few of these substances are approved for use in prophylaxis during intensive breeding of animals whose products are targeted for the market. Despite this, veterinary drug residues are often present in food of animal origin. Coccidiostats are also classified into this group of drugs that are highly present in poultry-farming for prophylaxis and therapy. Coccidiosis is a parasitic disease caused by the unicellular protozoon of the genus Eimeria. Due to its great reproductive potential, survival of sporulated oocysts in soil and various pathogenicities, coccidiosis is the most significant disease of intensive poultry production. From this, it is evident that today’s intensive poultry production would not be possible without the control of coccidiosis by coccidiostats or vaccination. Coccidiostats, i.e. polyether ionophores, differ from other antimicrobial substances. They are specified as transport antibiotics as they act by incorporation into the cell membrane through the formation of an ionic tunnel, causing ion loss and cell damage. Coccidiostats are often detected in feed for non-target animals as a result of cross- contamination during industrial production. Studies on the occurrence of coccidiostats in animal tissues or elimination time from theorganismareratherscarce.Hensarethe most common non-target group exposed to coccidiostats. This is an overview of the scientific experiments examining coccidostats and their accumulations and depletion times. The affinity of the compound to accumulate in tissues after implementation depends on its chemical properties, such as molar mass, lipophilicity, dissociation constant and protein binding affinity. In summarising the current literature on the presence of coccidiostats in eggs, it can be concluded that if the substances dominate in egg yolk as residuals, the depletion time is likely to be longer than 10 days. This can be interpreted by the fact that egg yolk development begins a few days prior to hatching, e.g. in the liver, where the first egg yolk precursors are formed. In comparison, egg whites develop only hours before hatching. Therefore, the frequency of residues occurring in non-target tissues is dependent not only on the degree of contamination of the feed mixture for non-target groups, but also on the pharmacokinetic properties and the rate of accumulation of each individual coccidiostat