Language dominance in bilingual speakers of Italian and Croatian language

Zbog visoke varijabilnosti unutar dvojezične populacije, poznavanje jezične dominantnosti ključno je i u istraživanjima i za prikladnu jezičnu procjenu. U istraživanjima je takvo poznavanje ključno radi usporedbe ispitanika koji formiraju ujednačenu skupinu, ili radi njihova promatranja s obzirom na jezičnu dominantnost. Za valjanu jezičnu procjenu važno je moći ispitati jezične vještine dvojezične djece te odrediti dominantni jezik. Djeca koja su od najranije dobi izložena dvama jezicima, mogu pokazivati kašnjenja u jezicima koje paralelno usvajaju. Neka djeca ne pokazuju gotovo nikakve razlike u razinama jezičnog znanja, a neka pokazuju značajnije teškoće. Bez spoznaje o jezičnim znanjima u drugom jeziku nemoguće je odrediti jesu li ti rezultati posljedica lošijeg znanja jednog jezika ili općenitih teškoća u jezičnom razvoju. To dovodi do teškoća i u dvojezičnim područjima u Hrvatskoj, kao što su dvojezična područja u Rijeci i Istri, gdje se govore hrvatski i talijanski jezik. Brojni su načini na koje se pokušavalo odrediti jezičnu dominantnost dvojezičnih govornika, ali ne i jedinstvena općeprihvaćena procedura. U ovom istraživanju temeljni kriterij je razlika u standardnim rezultatima hrvatske i talijanske inačice testa TROG. Ispitano je 56 sudionika koji pohađaju vrtićke skupine s programom na talijanskom jeziku, a prepoznati su kao kandidati za ujednačenu dvojezičnost (procjena odgojitelja). Primjenom odabranog kriterija, oko 70 % djece svrstano je u skupinu ujednačenih dvojezičnih govornika, a nisu se pokazale razlike između sudionika iz Rijeke i Poreča i okolice.Because of the high variability in any bilingual population, it is of a great importance to control for language dominance in both research and language assessment. This control is crucial in research in order to form unified groups of participants according to language dominance. In the language assessment of bilingual children, determining language dominance should be a priority. Children exposed to two languages from an early age may acquire them at a slower rate when compared to their monolingual piers. While this lag is hardly noticeable in some children, for others it is significant. Without knowledge about the child’s language skills in the other, non-assessed language, it is impossible to determine if the results of language assessment point to the dominance of one language over another or general language difficulties. In bilingual areas of Croatia, such as Rijeka and Istria, this can be quite a challenge. While language dominance has generally been measured using a large number of different methods, there is no universally accepted procedure. This research uses the results of the Italian and Croatian versions of the TROG test to determine language dominance. Participants were 56 preschool-aged children attending kindergartens with an Italian language programme in Rijeka and Istria. Participants were preselected by their kindergarten teachers as children that might be balanced bilinguals. Using the differences in results between both TROG tests, approximately 70% of children were placed in a balanced bilinguals group. No differences were shown between groups of participants from Rijeka and Istria

Socioeconomic characteristics and language abilities of children from rural areas attending a preschool programme

Dječji vrtić priprema djecu za kasnije formalno obrazovanje te pozitivno utječe na njihov kognitivni i socioemocionalni razvoj. Nažalost, u Hrvatskoj, osobito u ruralnim područjima, nisu sva djeca u mogućnosti polaziti vrtić pa se uvođenjem obaveznog i besplatnog predškolskog programa nastojalo doskočiti tom problemu. Međutim, do tada ta djeca nisu bila uključena u predškolski odgoj i nisu im pruženi isti poticaji za razvoj jezičnih sposobnosti koje se od njih očekuju u osnovnoj školi. Niz istraživanja navodi da djeca roditelja nižeg socioekonomskog statusa pokazuju lošije jezične sposobnosti u odnosu na djecu roditelja višeg socioekonomskog statusa. Uzimajući u obzir dosadašnje spoznaje, ovim se radom željelo utvrditi postižu li predškolska djeca, polaznici redovnog vrtića, bolje rezultate na probirnom testu jezičnih sposobnosti od djece polaznika isključivo predškolskog programa. Isto tako, cilj je bio utvrditi postoji li značajna razlika u socioekonomskom statusu obitelji između ove dvije kategorije djece predškolske dobi. Uzorak ispitanika uključivao je 93 djece i njihove roditelje. Djeca su ispitana Probirnim testom jezičnih sposobnosti, a socioekonomski status ispitan je anketom kreiranom isključivo za ovo istraživanje. Rezultati na Probirnom testu jezičnih sposobnosti pokazali su značajnu razliku između djece u dječjem vrtiću i obaveznom predškolskom programu u korist polaznika dječjeg vrtića. Pokazalo se kako su roditelji djece uključene u vrtić višeg stupnja obrazovanja, češće zaposleni i imaju veće prihode po članu kućanstva. Iz rezultata se iščitava potreba za dodatnom potporom djeci koja iz predškolskog programa ulaze u sustav osnovnog školstva.Attending a preschool programme prepares children for later formal education and has a positive impact on their cognitive and socio-emotional development. Unfortunately, in Croatia, not all children have an opportunity to attend a preschool programme. This is especially true in rural areas. In order to solve this problem, the government has introduced an obligatory kindergarten programme that is free of charge for all children. However, because these children have not previously attended any form of early-childhood education programme, they have not received equal support in the development of the language skills expected of them by the time they reach elementary school. A number of studies have suggested that children from families with a higher socioeconomic status have better language skills than children from families with a lower socioeconomic status. Taking all this into account, the aim of this study is to determine whether preschool-aged children who attend a preschool programme achieve better results on the Screening test of language abilities (Probirni test jezičnih sposobnosti) than children who only attend kindergarten. In addition, this study aims to determine whether there is a significant difference in the socioeconomic status between the families of preschool-aged children who attended preschool and those who attended kindergarten. The sample included 93 children and their parents. Children were assessed using a Screening test of language abilities. Socioeconomic status was determined via a questionnaire made for the purposes of this study. The results on the Screening test of language abilities indicated a significant difference between children in preschool and those in obligatory kindergarten programmes, where children attending preschool demonstrated higher language ability. Moreover, this study demonstrated that the parents of children attending a preschool programme are more educated, more often employed and have a higher income per household member. Based on these results, it can be argued that there is a need to provide additional support for children from kindergarten programmes as they enter elementary schools

Language dominance in bilingual speakers of Italian and Croatian language

Zbog visoke varijabilnosti unutar dvojezične populacije, poznavanje jezične dominantnosti ključno je i u istraživanjima i za prikladnu jezičnu procjenu. U istraživanjima je takvo poznavanje ključno radi usporedbe ispitanika koji formiraju ujednačenu skupinu, ili radi njihova promatranja s obzirom na jezičnu dominantnost. Za valjanu jezičnu procjenu važno je moći ispitati jezične vještine dvojezične djece te odrediti dominantni jezik. Djeca koja su od najranije dobi izložena dvama jezicima, mogu pokazivati kašnjenja u jezicima koje paralelno usvajaju. Neka djeca ne pokazuju gotovo nikakve razlike u razinama jezičnog znanja, a neka pokazuju značajnije teškoće. Bez spoznaje o jezičnim znanjima u drugom jeziku nemoguće je odrediti jesu li ti rezultati posljedica lošijeg znanja jednog jezika ili općenitih teškoća u jezičnom razvoju. To dovodi do teškoća i u dvojezičnim područjima u Hrvatskoj, kao što su dvojezična područja u Rijeci i Istri, gdje se govore hrvatski i talijanski jezik. Brojni su načini na koje se pokušavalo odrediti jezičnu dominantnost dvojezičnih govornika, ali ne i jedinstvena općeprihvaćena procedura. U ovom istraživanju temeljni kriterij je razlika u standardnim rezultatima hrvatske i talijanske inačice testa TROG. Ispitano je 56 sudionika koji pohađaju vrtićke skupine s programom na talijanskom jeziku, a prepoznati su kao kandidati za ujednačenu dvojezičnost (procjena odgojitelja). Primjenom odabranog kriterija, oko 70 % djece svrstano je u skupinu ujednačenih dvojezičnih govornika, a nisu se pokazale razlike između sudionika iz Rijeke i Poreča i okolice.Because of the high variability in any bilingual population, it is of a great importance to control for language dominance in both research and language assessment. This control is crucial in research in order to form unified groups of participants according to language dominance. In the language assessment of bilingual children, determining language dominance should be a priority. Children exposed to two languages from an early age may acquire them at a slower rate when compared to their monolingual piers. While this lag is hardly noticeable in some children, for others it is significant. Without knowledge about the child’s language skills in the other, non-assessed language, it is impossible to determine if the results of language assessment point to the dominance of one language over another or general language difficulties. In bilingual areas of Croatia, such as Rijeka and Istria, this can be quite a challenge. While language dominance has generally been measured using a large number of different methods, there is no universally accepted procedure. This research uses the results of the Italian and Croatian versions of the TROG test to determine language dominance. Participants were 56 preschool-aged children attending kindergartens with an Italian language programme in Rijeka and Istria. Participants were preselected by their kindergarten teachers as children that might be balanced bilinguals. Using the differences in results between both TROG tests, approximately 70% of children were placed in a balanced bilinguals group. No differences were shown between groups of participants from Rijeka and Istria

Socioeconomic characteristics and language abilities of children from rural areas attending a preschool programme

Dječji vrtić priprema djecu za kasnije formalno obrazovanje te pozitivno utječe na njihov kognitivni i socioemocionalni razvoj. Nažalost, u Hrvatskoj, osobito u ruralnim područjima, nisu sva djeca u mogućnosti polaziti vrtić pa se uvođenjem obaveznog i besplatnog predškolskog programa nastojalo doskočiti tom problemu. Međutim, do tada ta djeca nisu bila uključena u predškolski odgoj i nisu im pruženi isti poticaji za razvoj jezičnih sposobnosti koje se od njih očekuju u osnovnoj školi. Niz istraživanja navodi da djeca roditelja nižeg socioekonomskog statusa pokazuju lošije jezične sposobnosti u odnosu na djecu roditelja višeg socioekonomskog statusa. Uzimajući u obzir dosadašnje spoznaje, ovim se radom željelo utvrditi postižu li predškolska djeca, polaznici redovnog vrtića, bolje rezultate na probirnom testu jezičnih sposobnosti od djece polaznika isključivo predškolskog programa. Isto tako, cilj je bio utvrditi postoji li značajna razlika u socioekonomskom statusu obitelji između ove dvije kategorije djece predškolske dobi. Uzorak ispitanika uključivao je 93 djece i njihove roditelje. Djeca su ispitana Probirnim testom jezičnih sposobnosti, a socioekonomski status ispitan je anketom kreiranom isključivo za ovo istraživanje. Rezultati na Probirnom testu jezičnih sposobnosti pokazali su značajnu razliku između djece u dječjem vrtiću i obaveznom predškolskom programu u korist polaznika dječjeg vrtića. Pokazalo se kako su roditelji djece uključene u vrtić višeg stupnja obrazovanja, češće zaposleni i imaju veće prihode po članu kućanstva. Iz rezultata se iščitava potreba za dodatnom potporom djeci koja iz predškolskog programa ulaze u sustav osnovnog školstva.Attending a preschool programme prepares children for later formal education and has a positive impact on their cognitive and socio-emotional development. Unfortunately, in Croatia, not all children have an opportunity to attend a preschool programme. This is especially true in rural areas. In order to solve this problem, the government has introduced an obligatory kindergarten programme that is free of charge for all children. However, because these children have not previously attended any form of early-childhood education programme, they have not received equal support in the development of the language skills expected of them by the time they reach elementary school. A number of studies have suggested that children from families with a higher socioeconomic status have better language skills than children from families with a lower socioeconomic status. Taking all this into account, the aim of this study is to determine whether preschool-aged children who attend a preschool programme achieve better results on the Screening test of language abilities (Probirni test jezičnih sposobnosti) than children who only attend kindergarten. In addition, this study aims to determine whether there is a significant difference in the socioeconomic status between the families of preschool-aged children who attended preschool and those who attended kindergarten. The sample included 93 children and their parents. Children were assessed using a Screening test of language abilities. Socioeconomic status was determined via a questionnaire made for the purposes of this study. The results on the Screening test of language abilities indicated a significant difference between children in preschool and those in obligatory kindergarten programmes, where children attending preschool demonstrated higher language ability. Moreover, this study demonstrated that the parents of children attending a preschool programme are more educated, more often employed and have a higher income per household member. Based on these results, it can be argued that there is a need to provide additional support for children from kindergarten programmes as they enter elementary schools