Problematika praktične uporabe videonadzora u privatnom sektoru u Saveznoj Republici Njemačkoj

U ovom radu bavit ćemo se problematikom praktične uporabe videonadzora u privatnom sektoru u Saveznoj Republici Njemačkoj. Tako ćemo se osvrnuti na povijesni razvoj sustava videonadzora u Njemačkoj, s obzirom kako je ova tehnologija razvijena od strane kompanije Siemens AG tijekom drugog svjetskog rata i instalirana po prvi puta baš u Njemačkoj davne 1942. godine, kao i u svijetu općenito. Uvodno ćemo se osvrnuti na tehnologiju suvremenih sustava za videonadzor. Nadalje ćemo se baviti općim pravnim temeljima za videonadzor u Njemačkoj, načelima koja se primjenjuju vezano za ovu problematiku (načelo reciprociteta i načelo proporcinalnosti), prostornim određenjem videonadzora, videonadzorom na javnim prostorima, videonadzorom na radnom mjestu, vremenskim određenjem videonadzora (retencijom ili vremenom čuvanja snimljenog videomaterijala), lažnim kamerama (tzv. „atrapama“) tj. lažnim videonadzorom, uporabom skrivenih kamera u svrhu tajnog videonadzora, te konačno i suodlučivanjem radničkih vijeća vezano za uvođenje videonadzora, što je njemačka posebnost koju ne nalazimo u Republici Hrvatskoj, ali rješenje koje bi se moglo de lege ferenda uvesti u naše radno zakonodavstvo

Prevencija krađa, pronevjera i prijevara u trgovačkim društvima

Predmet bavljenja ovoga rada je prevencija krađa i prijevara u trgovačkim društvima tj. Retail Loss Prevention. Ovo je praksa koja je u trgovačkim društvima nastala najprije na području SAD-a te se kasnije proširila na Ujedinjeno Kraljevstvo uslijed osobitosti anglosaksonskog pravnog sustava. Ova praksa je novost u kontinentalnoj Europi pa tako i Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj se ovom problematikom dosad nije ozbiljnije bavilo. Osvrnut ćemo se tako na unutarnje krađe počinjene od vlastitih djelatnika u trgovinama koje iznose 40,9% ukupnih gubitaka u trgovinama, zatim na vanjske krađe počinjene od kupaca i ostalih posjetitelja trgovina koje iznose 33,1% udjela te na ljudske/administrativne pogreške koje iznose 15.3% udjela. Kod unutarnjih krađa na primjerima ćemo objasniti „sweathearting“, te funkcije „no sale“ i „storno“ koje koriste djelatnici u trgovinama na modernim POS blagajnama kako bi otuđivali novac. Bavit ćemo se također i reklamacijama i popustima za djelatnike kao metodama za krađu. Nadalje ćemo se baviti unutarnjim istraga krađa, pronevjera i prijevara u trgovačkim društvima, metodama prikupljanja dokaza, a posebice na ispitivanje osumnjičenika i svjedoka, kao i korištenjem CCTV-a (video nadzora) u istragama

SIGURNOST MODERNIH PODATKOVNIH CENTARA NA POSTULATIMA CPTED-A I SITUACIJSKE TEORIJE KRIMINALITETA

Ovaj članak bavi se teorijom prevencije kriminaliteta kroz okolišni dizajn (Crime Prevention Through Environmental Design – CPTED) te situacijskom teorijom kriminaliteta na čijim su postulatima dizajnirani i građeni moderni podatkovni centri. Riječ je o teorijama s vrlo velikom praktičnom primjenom a koje se temelje na logici i zdravorazumskom pristupu rješavanja pojedinih praktičnih problema iz sfere prevencije kriminalnog ponašanja tj. sigurnosti. Bavit ćemo se povijesnim razvojem ovih teorija te njihovih mjera za smanjivanje kriminaliteta. Te mjere su mehaničke, ljudske i organizacijske, prirodne/okolišne, otežavanje napora, povećavanje rizike, smanjivanje očekivanih nagrada, te uklanjanje isprika. Različite praktične mjere iz obiju teorija obradit ćemo na primjeru jednog modernog podatkovnog centra iz SR Njemačke

Utilization of tomato processing byproduct as raw material for value-added food products

U okviru disertacije su razvijeni postupci za iskorišćenje sporednog produkta prerade paradajza (tropa) kao polazne sirovine za proizvodnju prehrambenih proizvoda sa dodatom vrednošću. Sprovedena istraživanja kretala su se u dva smera: proizvodnja lipofilnih i hidrofilnih ekstrakata od liofilizovanog tropa paradajza, primenom rastvarača koji su dozvoljeni za upotrebu u prehrambenoj industriji (n-heksana i 95% etanola) i njihova karakterizacija u pogledu sadržaja i sastava fitohemikalija i biološke aktivnosti in vitro; razvoj formulacija i tehnoloških postupaka za kreiranje gotovih proizvoda sa povećanim sadržajem prehrambenih vlakana i njihova karakterizacija u smislu nutritivnih, reoloških i senzorskih svojstava. Proizvedena su tri proizvoda sa povećanim sadržajem prehrambenih vlakana: kečap od svežeg tropa paradajza, kečap od liofilizovanog tropa paradajza u prahu i marmelada od liofilizovanog tropa paradajza u prahu. Proizvedeni lipofilni i hidrofilni ekstrakti pokazali su sposobnost redukcije jona gvožđa, kao i antiradikalsku aktivnost na DPPH, azot (II)-oksid i superoksid-anjon radikale. Karotenoidi detektovani u lipofilnim ekstraktima (likopen i β-karoten) povezani su sa višom antiradikalskom aktivnošću na superoksid-anjon radikal, dok su fenolna jedinjenja detektovana u hidrofilnim ekstraktima (hidroksicinamati, flavonoli i dihidrohalkoni) bila efikasnija u redukciji jona gvožđa. Etanolni ekstrakt tropa paradajza pokazao je inhibitornu aktivnost na angiotenzin-konvertujući enzim pri koncentraciji ekstrakta od 10 mg/ml. Kečap proizveden od svežeg tropa paradajza, kečap proizveden od liofilizata tropa paradajza i marmelada proizvedena od liofilizata tropa paradajza su bili okarakterisani povećanim sadržajem prehrambenih vlakana (preko 3 g na 100 g proizvoda), na osnovu kog mogu da se deklarišu kao izvor vlakana. Marmelada je proizvedena od liofilizovanog tropa paradajza bez dodatka hidrokoloida, sa 20% manjim sadržajem šećera u odnosu na komercijalne proizvode. Reološka svojstva kečapa proizvedenog od svežeg tropa paradajza su prevashodno zavisila od koncentracije nerastvorljivih čestica. Rezultati senzorske ocene sprovedene uz primenu panela treniranih ocenjivača, ukazuju da su miris na paradajz i aroma paradajza bili najvažniji za jasno razlikovanje kečapa proizvedenog od svežeg tropa paradajza od komercijalnih proizvoda. Kečap i marmelada proizvedeni od liofilizovanog tropa paradajza se, kao reološki sistemi, mogu opisati modifikovanom frakcionom Kelvin-Voigt-ovom jednačinom kao viskoelastična tela. Ispitivanje model sistema sastavljenih od različitih odnosa liofilizata tropa paradajza i vode tretiranih na temperaturi od 60°C i 100°C ukazalo je da su vrednosti modula elastičnosti (G’) zavisile od koncentracije liofilizata tropa i da su G’ vrednosti niže na 100°C u odnosu na 60°C. Test dopadljivosti kečapa i marmelade od liofilizovanog tropa paradajza, sproveden primenom hedonske skale od 1 do 7, ukazuje da su oba proizvoda prihvaćena od strane potrošača (prosečna ocena za ukupnu dopadljivost veća od 4).This dissertation describes processes for utilization of tomato processing byproduct (tomato pomace) as raw material for value-added food products. Research was conducted in two directions: one is production of lipophilic and hydrophilic tomato pomace extracts using solvents that are allowed for use in the food industry (n-hexane and 95% ethanol) and their characterization in terms of content and composition of phytochemicals and their in vitro biological activity; the other one is development of formulations and technological processes for the creation of tomato pomace based products with increased content of dietary fiber and their characterization in terms of nutritional, rheological and sensory properties. Three products with increased dietary fiber content were produced: ketchup was produced from fresh tomato pomace, and ketchup and jam were produced from lyophilized tomato pomace powder. Produced lipophilic and hydrophilic extracts showed ferric ion reducing ability, as well as DPPH, nitric oxide and superoxide anion radical scavenging activity. Carotenoids detected in lipophilic extracts (lycopene and β-carotene) were correlated with higher superoxide anion radical scavenging activity, while phenolic compounds detected in hydrophilic extracts (hydroxycinnamates, flavonols and dihydrochalcones) were more effective in ferric ion reduction. Ketchup produced from fresh tomato pomace, ketchup produced from lyophilized tomato pomace, and jam produced from lyophilized tomato pomace were characterized by increased content of dietary fiber (more than 3 g per 100 g of product). Jam was produced from the lyophilized tomato pomace without addition of hydrocolloids, with 20% lower sugar content in comparison with commercial products. Rheological properties of ketchup produced from fresh tomato pomace primarily depended on the insoluble particles content. The results of sensory analysis indicate that tomato odor and flavor were the most important for clear separation of ketchup produced from fresh tomato pomace from commercial products. Ketchup and jam produced from lyophilized tomato pomace could be described, as rheological systems, by the application of modified fractional Kelvin-Voigt model as viscoelastic solids. The examination of model systems comprised of different lyophilized tomato pomace:water ratios heat treated at 60°C and 100°C indicated that storage modulus (G’) values depended on the concentration of lyophilized tomato pomace and that G’ values were lower at 100°C than at 60°C. Preference test for ketchup and jam, conducted by application of 7-point hedonic scale, indicated that both products were accepted by the consumers (average score for overall acceptability higher than 4)

SIGURNOST MODERNIH PODATKOVNIH CENTARA NA POSTULATIMA CPTED-A I SITUACIJSKE TEORIJE KRIMINALITETA

Ovaj članak bavi se teorijom prevencije kriminaliteta kroz okolišni dizajn (Crime Prevention Through Environmental Design – CPTED) te situacijskom teorijom kriminaliteta na čijim su postulatima dizajnirani i građeni moderni podatkovni centri. Riječ je o teorijama s vrlo velikom praktičnom primjenom a koje se temelje na logici i zdravorazumskom pristupu rješavanja pojedinih praktičnih problema iz sfere prevencije kriminalnog ponašanja tj. sigurnosti. Bavit ćemo se povijesnim razvojem ovih teorija te njihovih mjera za smanjivanje kriminaliteta. Te mjere su mehaničke, ljudske i organizacijske, prirodne/okolišne, otežavanje napora, povećavanje rizike, smanjivanje očekivanih nagrada, te uklanjanje isprika. Različite praktične mjere iz obiju teorija obradit ćemo na primjeru jednog modernog podatkovnog centra iz SR Njemačke

PROCEDURE FOR RESOLVING A DISPUTED LEGAL ISSUE WITH REFERENCE TO THE PREVIOUS PROCEDURE BEFORE THE EUROPEAN COURT OF JUSTICE

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine donio je brojne novine u parnični postupak. Jedna od njih je i uvođenje instituta rješavanja spornog pravnog pitanja. Člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine iza čl. 61. dodano je novo poglavlje III. a i čl. 61a. – 61f. pod naslovom ­ Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja. Razlozi za uvođenjem ovog pravnog instituta u naš pravni sustav ogledaju se u doprinosu pravnoj sigurnosti i jednakosti pred prvostupanjskim sudovima, te u povećanju djelotvornosti i ekonomičnosti postupka. Ovaj se institut uspoređuje s postupkom prethodnog odlučivanja pred Europskim sudom pravde. U radu će se analizirati odredbe o Postupku za rješavanje spornog pravnog pitanja, a posebna je pozornost dana analizi prakse Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herce govine vezanoj uz ovaj institut. Istražuje se općenito pravna priroda postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, razmatraju se uvjeti i osobe ovlaštene za njegovo pokretanje, te odluke Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o spornom pravnom pitanju. Prethodno će biti razmotren postupak prethodnog odlučivanja pred Europskim sudom pravde. Ukazat će se, također, na rješenja u poredbenom pravu.The Law on Amendments to the Civil Procedure Code of the Federation of Bosnia and Herzegovina from 2015 brought numerous novelties in civil procedure. One of them is the introduction of the institute of resolving a disputed legal issue. After article 61, article 14 of the Law on Amendments to the Law on Civil Procedure Code of the Federation of Bosnia and Herzegovina from 2015 added a new chapter III a, and Art. 61a to 61f under the title ­ Procedure for resolving a disputed legal issue. The reasons for introducing this legal institute into our legal system are reflected in the contribution to legal security and equality before the courts of first instance, and in increasing the efficiency and economy of the procedure. This institute is compared to the preliminary ruling procedure before the European Court of Justice. The paper will analyse the provisions of the Procedure for resolving the disputed legal issue, and special attention will be given to the analysis of the practice of the Supreme Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina related to this institute. Generally the legal nature of the procedure for resolving a disputed legal issue is examined, the conditions and persons authorized to initiate it are considered, as well as the decisions of the Supreme Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina on the disputed legal issue. The preliminary ruling procedure before the European Court of Justice will be considered in advance. Solutions in comparative law will also be pointed out