Color flux tubes in SU(3)SU(3) Yang-Mills theory: an investigation with the connected correlator

In this work we perform an investigation of the flux tube between two static color sources in four dimensional $SU(3)$ Yang-Mills theory, using the so called connected correlator. Contrary to most previous studies we do not use any smoothing algorithm to facilitate the evaluation of the correlator, that is performed using only stochastically exact techniques. We first examine the renormalization properties of the connected operator, then we present our numerical data for the longitudinal chromoelectric component of the flux tube, that are used to extract the dual superconductivity parameters.Comment: 8 pages, 6 eps figure

Prvo izvješće o epizoičnoj crvenoj algi Polysiphonia carettia (Hollenberg, 1971) na glavatoj želvi Caretta caretta u Jadranskom moru

The authors report the first record of the red alga Polysiphonia carettia (Hollenberg, 1971) in the Adriatic Sea, collected from two loggerhead sea turtles Caretta caretta captured along the coast of the Savudrija peninsula (Croatia, Northern Adriatic Sea). The identification of the samples is based on both vegetative and reproductive tetrasporangial features. The morphological characters of the specimens studied are in agreement with previous reports of this species from other parts of the Mediterranean Sea.Autori navode prvi zapis o pojavljivanju crvene alge Polysiphonia carettia (Hollenberg, 1971) u Jadranskom moru. Podaci su prikupljeni s dvije glavate želve Caretta caretta koje su primijećene uz obalu poluotoka Savudrija (Hrvatska, Sjeverni Jadran). Identifikacija uzoraka temeljila se na vegetativnim i na reproduktivnim tetrasporangijalnim značajkama. Morfološke značajke jedinki istraživane su u skladu s prethodnim izvješćima o ovoj vrsti iz drugih dijelova Sredozemnog mora

Morfološka i reproduktivna morfologija Cystoseira foeniculacea f. tenuiramosa (Phaeophyceae, Fucales) u Strunjanskoj laguni (Tršćanski zaljev, sjeverni Jadran)

The results of a study on morphological features and reproductive phenology of the brown alga Cystoseira foeniculacea f. tenuiramosa (Ercegović) A. Gómez Garreta, M.C. Barceló, M.A. Ribera & J. Rull Lluch from the marine lagoon of Strunjan (Gulf of Trieste), are reported. Based on monthly samplings carried out during one year period, it was observed that this species shows considerable seasonal morphological variations. The Strunjan marine lagoon appears to be the only location of the Slovenian coast where population of this taxon occur. Based on the high associated biodiversity, we propose the inclusion of this population in the conservation management plans in the area.Prikazani su rezultati istraživanja morfoloških značajki i reproduktivne fenologije smeđe alge Cystoseira foeniculacea f. tenuiramosa (Ercegović) A. Gómez Garreta, M.C. Barceló, M.A. Ribera & J. Rull Lluch u morskoj laguni Strunjan (Tršćanski zaljev). Na temelju mjesečnih uzorkovanja, provedenih tijekom jedne godine, utvrđeno je kako ova vrsta pokazuje značajne sezonske morfološke varijacije. Strunjanska morska laguna vjerojatno je jedina lokacija na slovenskoj obali gdje obitava populacija ove svojte. Na temelju velike povezane bioraznolikosti, predlažemo uključivanje ove populacije u planove upravljanja očuvanja na tom području

Morfološka i reproduktivna fenologija alohtone crvene alge Caulacanthus okamurae Yamada (Gigartinales, Caulacanthaceae) na području slovenske obale (Tršćanski zaljev, sjeverni Jadran)

This study reports the occurrence of the non-native red alga Caulacanthus okamurae, previously unknown on the Slovenian coast (Gulf of Trieste, northern Adriatic Sea). The distribution of the species, its abundance, morphological characteristics and reproductive phenology are described. The study is based on seasonal sampling conducted during one year, from winter to autumn 2021, on two different substrates (limestone and sandstone) of the midlittoral zone, and showed a moderate variation in the biomass of C. okamurae populations between the winter-spring and summer-autumn periods. The native algal assemblages of the two substrates impacted by C. okamurae were characterized by generally limited species diversity and consisted mainly of small-sized species with simple morphology. During the study, in addition to non-fertile thalli of C. okamurae, tetrasporophytic thalli with tetrasporocysts and female gametophytes with cystocarps were found.Ovo istraživanje prikazuje nalaz alohtone crvene alge Caulacanthus okamurae, dosad nepoznate na području slovenske obale (Tršćanski zaljev, sjeverni Jadran). U radu se opisuje rasprostranjenost vrste, njezina brojnost, morfološke karakteristike te reproduktivna fenologija. Istraživanje se temelji na sezonskom uzrokovanju provedenom tijekom jedne godine, od zime do jeseni 2021., na dvije različite podloge (vapnenac i pješčenjak) mediolitoralne zone, a istim je utvrđena umjerena promjenjivost u biomasi naselja C. okamurae između zimsko-proljetnog i ljetno-jesenskog razdoblja. Zajednice zavičajnih algi dvaju supstrata pod utjecajem C. okamurae općenito su okarakterizirane ograničenom raznolikošću vrsta, uglavnom onih malih dimenzija s jednostavnom morfologijom. Tijekom istraživanja, osim sterilnih talusa C. okamurae, pronađeni su tetrasporofitni talusi s tetrasporocistama i ženski gametofiti s cistokarpima

Novi prijedlog za podjelu mediolitoralnog pojasa na zone u Koparskom zaljevu (Tršćanski zaljev, sjeverni Jadran) koji se temelji na zajednicama makroalgi

The zonation of midlittoral mainly based on macroalgal communities was studied at six sites of the Bay of Koper (Slovenian south-east part of the Gulf of Trieste) in spring (April) and autumn (November) 2010. The study, using the random selection method, involved different types of substrate (limestone, marl and sandstone). It was surveyed from the upper midlittoral to the infralittoral fringe (from the mean higher high water to the mean lower low water), the upper limit of the occurrence of the brown macroalgae Cystoseira compressa. The zonation of the midlittoral zone was divided into three horizons (upper, middle and lower) by biotic (leader species) and abiotic (sea level) criteria. By using multivariate technique the main dissimilarity was found between the macroalgal communities of the upper and lower horizon. The species that most contributed to this difference was Blidingia minima. The main differences in species composition in different substrates were found between limestone and marl. The species Chaetomorpha linum mainly characterized such differences, while the species Fucus virsoides was the main contributor to dissimilarity among the middle horizons on limestone and sandstone.Podjela tj. zonacija mediolitoralnog pojasa pretežito se temelji na istraživanjima zajednica makroalgi na šest postaja u zaljevu Koper (slovenski jugoistočni dio tršćanskog zaljeva) provedenih u proljeće (travanj) i jesen (studeni) 2010. godine. Studija provedena metodom slučajnog odabira, uključuje različite vrste podloga (vapnenac, lapor i pješčenjak). Uzorkovano je područje od gornjeg mediolitoralnog pojasa do ruba infralitorala (između srednje gornje razine plime do srednje donje razine oseke), te gornje granice prisustva smeđe alge cystoseira Compressa. Zonacijom je mediolitoral podijeljen u tri sloja (viši, srednji i niži) prema biotičkim (vodeće vrste) i abiotičkim kriterijima (razina mora). Primjenom multivarijatne tehnike glavna različitost je ustanovljena između zajednica makroalgi gornjeg i donjeg sloja. Vrsta koja je najviše doprinijela ovakvoj različitosti je Blidingia minima.Glavne razlike u sastavu vrsta u različitim podlogama su pronađene između vapnenca i lapora. Vrsta Chaetomorpha linum uglavnom karakterizira takve razlike, dok je vrsta Fucus virsoides bila glavni pridonositelj različitosti među srednjim slojem na vapnencu i pješčenjaku

ANTONIO ZARATIN (1846 - 1923): RACCOGLITORE E PREPARATO RE D\u27ALGHE DELL\u27ISTRIA E DEL QUARNERO

In questa nota sono ricostruite la vita e l\u27attività di Antonio Zaratin, maestro, dirigente scolastico, "raccoglitore e preparatore di prodotti marini". Nato a Rovigno il9 aprile 1846, si spostò in varie località istriane per esigenze di lavoro, dopo aver conseguito a Capodistria l\u27abilitazione al magistero. Morì a Trieste il18 febbraio 1923. Non ha lasciato lavori scientifici ma una serie di raccolte, 10 delle quali descritte nel presente lavoro, sono state trovate nel corso delle ricerche di cui viene qui riferito; contengono quasi esclusivamente alghe marine. Viene ricordata la sua partecipazione alla Prima Esposizione Provinciale Istriana di Capodistria (1910) nella quale espose un suo algario che meritò una medaglia d\u27oro. Viene presentato pure un elenco dei 641 campioni che costituiscono le sue 10 raccolte.Antonio Zaratin zivio je obicnim zivotom ucitelja, zaljubljenika u prirodu i obozavao skupljati alge i prirodoslovne nalaze. On je i sam sebe nazivao "sakupljacem i preparatorom morskih plodova". Ovaj tekst daje kratki pregled njegove biografije i etapa njegove uciteljske karijere. Roden je u Rovinju 9. travnja 1846. Po zavrsetku studija, sto ga je zapoceo na C.K. Visoj gimnaziji u Kopru pa nastavio je skolovanje u Rovinju, poceo je predavati 1867. godine. Iste godine ozenio se rovinjkom Annom Rocchi koja mu je rodila vise djece, od kojih je troje ostalo na zivotu. 1874. godine promaknut je u zvanje ucitelja. Zbog prirode svog posla predavao je u vise istarskih mjesta: Rovinju, Buzetu, Labinu, Vodnjanu, Porecu i Opatiji. Po umirovljenju 1908. posljednje godine zivota proveo je u Voloskom, Kopru i Trstu, gdje je umro 18. veljace 1923. U ovom radu pokusava se objasniti kako se kod Zaratina rodila strast za sakupljanjem algi te od koga je nauCio kako se pripremaju u herbarije. Na temelju pronadenih dokumenata, postavljene su hipoteze kako bi se dobio odgovor na ta pitanja. Kao njegovi moguéi uCitelji navode se: Don Giuseppe Accurti (1824-1907.), nastavnik na C.K. Visoj gimnaziji u Kopru; pater Pio Titius (1801-1884.) i pater Girolamo Granié (1849-1922.) iz Franjevackog samostana Male braée u Piranu. Zaratin nije ostavio u nasljede znanstvene radove, veé zbirke algi koje je pomno sastavio i predao onima kojima su mogie koristiti; deset je zbirki - a ne mozemo iskljuCiti moguénost da ih ima i vise - pronadeno te po prvi puta opisano u ovome radu. One predstavljaju vazno svjedocanstvo za razumijevanje njegova pristupa proucavanju algi. Pored toga, za one koji bi se zeljeli podrobnije pozabaviti ovim istrazivanjem, prilaze se i popis od 641 uzorka koji saCinjavaju tih deset zbirki. U svom rodnom gradu, Rovinju, on je bio poznat kao sakupljac algi; u Kopru je dobio zlatnu medalju za jednu svoju zbirku algi izlozenu na prvoj Istarskoj regionalnoj izlozbi 1910. godine

Colonization by benthic algae on submarine in the southeastern area of the Gulf of Trieste

Scopo dello studio è stato quello di analizzare i processi di colonizzazione macroalgale su differenti tipi di substrati artificiali, in due aree del Golfo di Trieste (area nord-occidentale, area sud-orientale). Le due aree sono ecologicamente differenti, in termini di idrodinamismo, batimetria, esposizione a moto ondoso, sedimentazione, torpidità e struttura geologica del fondale. Tali fattori influenzano in maniera differente il processo di colonizzazione algale. Le fasi delle colonizzazioni macroalgali sono state seguite mediante immersioni subacquee dopo 2,6,12 e 24 mesi e i campioni sono stati prelevati tramite grattaggi del substrato. Per l’analisi dei campionamenti è stata utilizzata una scala arbitraria, già utilizzata in precedenti studi (Munda, 1978, 1979, 1991a, 2005). Dall’analisi dei campioni sono state osservate variazioni nel popolamento di alcune specie appartenenti ai gruppi Cystoseira e Sargassum come anche nelle associazioni di Fucales, quasi scomparse dal Golfo. In altri casi invece variazioni spazio-temporali (stagionalità) nella colonizzazione, sono state relazionate con la profondità del fondale, la tipologia dei substrati utilizzati e le diverse strategie di colonizzazione in particolare per quanto riguarda diatomee e macroalghe

Vertikalna raspodjela i brojnost ciripednih rakova Chthamalus stellatus, Poli i Chthamalus montagui, Southward (Crustacea, Cirripedia) na dva lokaliteta na obalama istarskog poluotoka (sjeverni Jadran)

Two species of chthamalid barnacles are well established from the upper to the lower limit of the midlittoral zone on the rocky shores of the North Adriatic Sea: Chthamalus stellatus, Poli and Chthamalus montagui, Southward. The present study deals with the vertical distribution and abundance for each species at two localities of the Istrian peninsula coast (North Adriatic Sea). For this purpose chthamalid populations were monitored in 2015 along the Slovenian marine coast (Bay of Koper, Gulf of Trieste) and along the Croatian marine coast, near Rovinj (west Istrian coast), both on limestone. The main aim of the study was to establish if there was a relationship between the vertical distribution and abundance of these two species at different spatial scales: small (between sites, about 1 kilometer) and large (between localities, 10s of kilometers). The selected localities are slightly different in tidal range, in orientation and wave exposure. Three sites were randomly selected at each locality and two transects per tidal level (upper, middle and lower) were chosen on each site. The abundance of each chthamalids species in 1 dm2 plots was determined at three different tidal levels along each transect. The results indicated that the vertical distribution of C. montagui and C. stellatus was very similar between localities and even among sites, but their abundance varied. At both localities, C. montagui was more abundant in the upper and middle tidal levels, while C. stellatus was more abundant at the lower tidal level. It was also found that C. montagui was more abundant in sheltered conditions (Bay of Koper), while C. stellatus on the coast more exposed to the wave action (near Rovinj), at all tidal levels.Dvije vrste ciripednih rakova vitičara dobro su razvijene od više do niže gornje granice mediolitoralne zone na stjenovitim obalama sjevernog Jadrana: rak vitičar brumbuljak (Chthamalus stellatus, Poli i Chthamalus montagui, Southward). Ova studija se bavi vertikalnom raspodjelom i brojnošću ovih vrsta na dva lokaliteta na obalama istarskog poluotoka (sjever Jadranskog mora). U tu svrhu su 2015. promatrane populacije ciripeda duž slovenske obale (Koparski zaljev, Tršćanski zaljev) te duž hrvatske obale u blizini Rovinja (zapadna obala Istre), obje na vapnencu. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između vertikalne raspodjele i brojnosti ovih dvaju vrsta u različitim prostornim skalama: mala (među lokalitetima, otprilike jedan kilometar) i velika (među lokalitetima, deseci kilometara). Odabrani lokaliteti pomalo se razlikuju po rasponu plime i oseke, smještaju i izloženosti valovima. Nasumce su odabrana tri mjesta na svakome od ovih lokaliteta i dva presjeka za razinu plime i oseke (viši, srednji i niži) odabrana su na svakoj pojedinoj lokaciji. Brojnost pojedine vrste chthamalida u dijelovima od 1 dm2 određeni su trima različitim razinama duž svakog presjeka. Rezultati su upućivali da je vertikalna raspodjela C. montagui i C. stellatus vrlo slična na svim lokacijama pa čak i na svim kontrolnim mjestima dok je njihova brojnost varirala. Na obje lokacije, C. montagui je bila brojnija pri nižim razinama plime i oseke. Također smo utvrdili da je C. montagui brojnija u zaštićenijim uvjetima (Koparski zaljev), dok je C. stellatus brojniji na obalama koje su izloženije valovima (blizu Rovinja), prilikom svih razina plime i oseke