Molekularnom analizom ribljih larvi utvrđena potencijalna prisutnost rijetke vrste: Buenia massutii Kovačić, Ordines i Schliewen, 2017. u Jadranskom moru

By introduction of DNA barcodes in Adriatic larval fish identification possible presence of new Gobiidae - Buenia massutii Kovačić, Ordines, and Schliewen, 2017, was noticed. Till now, occurrence of this species was restricted only to the Western Mediterranean and to the neighbouring part of the Atlantic Ocean.Larva nedavno opisane vrste Buenia massutii Kovačić, Ordines i Schliewen, 2017, s poznatom geografskom distribucijom ograničenom na zapadno Sredozemlje i susjedni dio Atlanskog oceana, je pronađena u Jadranskom moru. Naime, tijekom ihtioplanktonskog uzorkovanja je izolirana larva navedene vrste, čija je taksonomija utvrđena molekularnom analizom (DNA barcoding)

Distribucija sialoglikokonjugata - gangliozida i PSA-NCAM u mozgu dviju zmija otrovnica: Vipera ammodytes i Vipera berus bosniensis

The Bosnian adder (Vipera berus bosniensis) and the horned viper (Vipera ammodytes) are two venomous snake species with different ecological preferences. The Bosnian adder occurs in a range of habitats and is endemic to the Balkan Peninsula, while the horned viper thrives in dry, rocky areas with little vegetation. The horned viper is best known for its highly venomous venom, making it the most dangerous of the European vipers. The aim of this study was to compare the expression and distribution of complex gangliosides and to identify migratoryzones in the brain of Bosnian adder and horned viper. Immunohistochemistry was performed using specific antibodies for the major brain gangliosides (GM1, GD1a, GD1b, GT1b) and PSA NCAM and analysed in different brain regions. Both snake species showed expression of all four complex gangliosides with similar distribution patterns. GD1b was the most prominent ganglioside expressed in all brain structures, while GM1 showed varying distribution between the species. The strongest expression of PSA NCAM was observed in the periventricular zones of the telencephalon, suggesting that these areas are associated with neurogenesis, whereas other regions with lower expression may serve as migratory zones. In addition, it is important to note that the specific distribution of gangliosides and PSA NCAM may be influenced by factors such as brain region, developmental stage, and species-specific characteristics.Bosanska riđovka (Vipera berus bosniensis) i poskok (Vipera ammodytes) dvije su otrovne vrste zmija različitih ekoloških preferencija. Bosanska se riđovka javlja u različitim staništima i endem je Balkanskog poluotoka, dok poskok obitava u suhim, stjenovitim područjima s malo vegetacije i najpoznatija je zmija po vrlo otrovnom otrovu, što ga čini najopasnijom od europskih zmija. Cilj je ovog rada bio usporediti ekspresiju i distribuciju složenih gangliozida i identificirati migracijske zone u mozgu bosanske riđovke i poskoka. Imunohistokemija je provedena pomoću specifičnih protutijela za glavne gangliozide mozga (GM1, GD1a, GD1b, GT1b) i PSA NCAM čija je ekspresija i distribucija analizirana u različitim regijama mozga. Obje vrste zmija pokazale su ekspresiju sva četiri složena gangliozida sa sličnim obrascima distribucije. GD1b je bio najistaknutiji gangliozid izražen u svim moždanim strukturama, a GM1 je pokazao različitu raspodjelu između dviju vrste. Najjača ekspresija PSA NCAM uočena je u periventrikularnim zonama telencefalona, a to sugerira da su ta područja povezana s neurogenezom, dok druge regije s nižom ekspresijom predstavljaju migracijske zone. Važno je napomenuti da na specifičnu distribuciju gangliozida i PSA NCAM mogu utjecati i drugi čimbenici kao što su: regija mozga, razvojna faza životinje i karakteristike specifične za vrstu. Stoga proučavanje njihove distribucije u različitim životinjskim vrstama pruža uvid u raznolikost i evoluciju sialoglikokonjugata u kontekstu razvoja i funkcije neurona

Health of dispaced persons and their adaptation in the xommunity: pilot study

Građani područja županije Osječko-baranjske tijekom Domovinskog rata 1991./1992. godine, izabravši put opstanka napuštanjem ratne zone, proveli su u progonstvu 5-7 godina. Prognanici, a danas povratnici su suočeni s nizom promjena u društvenom i ekonomskom životu, što često prate ozbiljni psihološki problemi koji zahtijevaju vrlo brzu intervenciju. Rad je pilot istraživanje projekta "Ocjena zdravstvene snage i mogućnost adaptacije prognanika" koje provodi Katedra obiteljske medicine, primame zdravstvene zaštite, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene ekonomike Medicinskog fakulteta u Osijeku, a u kojem sudjeluje i Dom zdravlja Osijek. Cilj je istraživanja utvrditi osnovno zdravstveno stanje (fizičko, psihičko i socijalno) prognaničko-povratničke populacije, korištenje zdravstvene službe i identificirati čimbenike koji utječu na adaptaciju prognanika - povratnika, te izrada programa zdravstvene, psihološke, socijalne i društvene potpore, kojima će se poboljšati ukupno zdravstveno stanje, brža integracija u zajednicu, školovanje i zapošljavanje. U ovom pilot istraživanju ispitanici su randomizirani iz stratificiranog uzorka n=58. Istraživanje je provedeno upitnikom "Hrvatska zdravstvena anketa 2003" i dopunskim strukturiranim upitnikom o specifičnim prognaničko-povratničkim čimbenicima. Stalno i skoro uvijek osjeća se iscrpljenim 22 (38%) i umornim 25 (43%) ispitanika. Prema vlastitom mišljenju, pri povratku se nije uključilo u zajednicu 45 (78%) ispitanika. Prognanici - povratnici su tijekom progonstva i povratništva doživjeli pogoršanje zdravstvenog stanja. U populaciji prognanika - povratnika postoje značajne zdravstvene maladaptacijske poteškoće, koje zahtijevaju zdravstvenu, socijalnu i društvenu intervenciju.Many citizens from the Osijek-Baranya county, in order to survive, left their homes during the homeland war in 1991/92, and spent between 5 and 7 years in asylum. Dispalced persons and returnees are faced now with many changes both in social and economic life, which causes very often difficult psychological and health problems and need immediate interventions. This paper is the pilot research within the project "Health of returnees and possibility of their adaptation" coordinated by the Department of Family Medicine, Primary Health Care, Health Care Organisation and Health Economics of the Faculty of Medicine in Osijek and Health Center Osijek. The aim of the study is to assess the health status (physical, mental and social) of refugee/returnee population, their use of health services and to identify the factors influencing their adaptation. Its aim is also to propose the health programs, psychological and social support which could help faster integration into the social and community life, education and employment. The study was done as a pilot study on the randomised sample of 58 respondents. As a first part of the study the method of the Croatian health survey 2003 with additional questionnaire related to the problems of returnees was used. It was found that 38% of returnees felt exhausted and 40% tyred. According to their own oppinion after return from asylum, 78% of them did not integrate into the community and social life. During asylum and after their return health status of returnees was worse than before. Serious maladaptation problems which need health, medical and social intervention were found

Health of dispaced persons and their adaptation in the xommunity: pilot study

Građani područja županije Osječko-baranjske tijekom Domovinskog rata 1991./1992. godine, izabravši put opstanka napuštanjem ratne zone, proveli su u progonstvu 5-7 godina. Prognanici, a danas povratnici su suočeni s nizom promjena u društvenom i ekonomskom životu, što često prate ozbiljni psihološki problemi koji zahtijevaju vrlo brzu intervenciju. Rad je pilot istraživanje projekta "Ocjena zdravstvene snage i mogućnost adaptacije prognanika" koje provodi Katedra obiteljske medicine, primame zdravstvene zaštite, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene ekonomike Medicinskog fakulteta u Osijeku, a u kojem sudjeluje i Dom zdravlja Osijek. Cilj je istraživanja utvrditi osnovno zdravstveno stanje (fizičko, psihičko i socijalno) prognaničko-povratničke populacije, korištenje zdravstvene službe i identificirati čimbenike koji utječu na adaptaciju prognanika - povratnika, te izrada programa zdravstvene, psihološke, socijalne i društvene potpore, kojima će se poboljšati ukupno zdravstveno stanje, brža integracija u zajednicu, školovanje i zapošljavanje. U ovom pilot istraživanju ispitanici su randomizirani iz stratificiranog uzorka n=58. Istraživanje je provedeno upitnikom "Hrvatska zdravstvena anketa 2003" i dopunskim strukturiranim upitnikom o specifičnim prognaničko-povratničkim čimbenicima. Stalno i skoro uvijek osjeća se iscrpljenim 22 (38%) i umornim 25 (43%) ispitanika. Prema vlastitom mišljenju, pri povratku se nije uključilo u zajednicu 45 (78%) ispitanika. Prognanici - povratnici su tijekom progonstva i povratništva doživjeli pogoršanje zdravstvenog stanja. U populaciji prognanika - povratnika postoje značajne zdravstvene maladaptacijske poteškoće, koje zahtijevaju zdravstvenu, socijalnu i društvenu intervenciju.Many citizens from the Osijek-Baranya county, in order to survive, left their homes during the homeland war in 1991/92, and spent between 5 and 7 years in asylum. Dispalced persons and returnees are faced now with many changes both in social and economic life, which causes very often difficult psychological and health problems and need immediate interventions. This paper is the pilot research within the project "Health of returnees and possibility of their adaptation" coordinated by the Department of Family Medicine, Primary Health Care, Health Care Organisation and Health Economics of the Faculty of Medicine in Osijek and Health Center Osijek. The aim of the study is to assess the health status (physical, mental and social) of refugee/returnee population, their use of health services and to identify the factors influencing their adaptation. Its aim is also to propose the health programs, psychological and social support which could help faster integration into the social and community life, education and employment. The study was done as a pilot study on the randomised sample of 58 respondents. As a first part of the study the method of the Croatian health survey 2003 with additional questionnaire related to the problems of returnees was used. It was found that 38% of returnees felt exhausted and 40% tyred. According to their own oppinion after return from asylum, 78% of them did not integrate into the community and social life. During asylum and after their return health status of returnees was worse than before. Serious maladaptation problems which need health, medical and social intervention were found

VATS lobectomy at theWard of Zadar Genereal Hospital

VATS (video assisted thoracoscopic surgery) lobektomija je u osnovi zahvat identičan onom koji se izvodi kroz torakotomiju. To uključuje individualnu ligaturu krvnih žila i bronha, te disekciju limfnih čvorova medijastinuma. Indikacije i kontraindikacije za VATS lobektomiju iste su kao i one za otvorenu lobektomiju. U petogodišnjem preživljenju između VATS lobektomije i otvorene lobektomije za bolesnike u 1. i 2. stadiju bolesti nema razlike. Prva VATS lobektomija na Odsjeku za torakalnu kirurgiju OB Zadar izvršena je u listopadu 2012. Od tada do 31. 12. 2013. napravljeno je 18 VATS lobektomija i 48 lobektomija kroz „muscle sparing“ torakotomiju. Usporedili smo onkološke (radikalnost zahvata, broj odstranjenih limfnih čvorova medijastinuma) i perioperativne (potrošnja analgetika i antibiotika, trajanje drenaže, brzina oporavka, trajanje hospitalizacije, broj komplikacija) parametre ova dva pristupa. Kod bolesnika koji su operirani minimalno invazivno nije bilo perioperativnog mortaliteta, trajanje drenaže bilo je u prosjeku 3 (2-5) dana, a trajanje hospitalizacije prosječno 5 (4-7) dana. Prosječan broj odstranjenih limfnih čvorova medijastinuma VATS tehnikom nije se razlikovao od broja limfnih čvorova odstranjenih otvorenom tehnikom. VATS lobektomija je pouzdana metoda operacijskoga liječenja karcinoma pluća. Nema razlike u onkološki važnim parametrima između VATS lobektomije i otvorenoga pristupa, dok su prednosti operacijskoga pristupa na strani VATS lobektomije: manji postoperacijski bolovi, manja potrošnja analgetika, pogotovo opijatnih, manja je incidencija kroničnih posttorakotomijskih bolova, imunološki sistem je manje narušen, manja je incidencija postoperativne pneumonije, kraće je trajanje hospitalizacije, veći je postotak bolesnika koji dovrše adjuvantnu kemoterapiju.VATS (video assisted thoracoscopic surgery) lobectomy is basically an operation identical to the one performed through thoracotomy. It includes individual ligature of the blood vessels and a dissection of the lymph nodes of the mediastinum. Indications and counter indications for VATS lobectomy are the same as the ones for open lobectomy. There are no differences in the five-year survival between VATS lobectomy and open lobectomy for patients in the first and second stage of the disease. The first VATS lobectomy in the Thoracic Surgery Ward was performed in October, 2012. 18 VATS lobectomies and 48 lobectomies through “muscle sparing” thoracotomy were performed from then to December 31, 2013. We compared the oncologic (radicality of the operation, number of removed lymph nodes of the mediastinum) and perioperative parameters (consumption of analgetics and antibiotics, drainage duration, recovery speed, hospitalization duration, number of complications) of these two approaches.There was no mortality with patients that underwent minimum invasive surgery. Drainage lasted on average 3 (2-5) days and hospitalization on average 5 (4-7) days. The average number of removed lymph nodes of the mediastinum using the VATS technique did not differ from the number of lymph nodes removed with open technique. VATS lobectomy is a reliable method of surgery in treating lung cancer. There is no difference in parameters of oncologic importance between VATS lobectomy and the open approach while the advantages of a surgical approach is in VATS lobectomy: less post-operative pain, lower consumption of analgetics particularly opiates, less chronic post-thoracotomic pain incidence, less disrupted immunology system, lower incidence of post-operative pneumonia , shorter hospitalization duration, higher percentage of patients who underwent adjuvant chemotherapy

Sumnje na nuspojave lijekova anatomsko-terapijsko-kemijske skupine A

Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je analizirati zaprimljene prijave sumnji na nuspojave lijekova koji pripadaju anatomsko-terapijsko-kemijskoj skupini A – lijekovi s djelovanjem na probavni sustav i mijenu tvari u RH, u razdoblju od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2018. godine. Materijali i metode: Podaci o prijavljenim nuspojavama zatraženi su od HALMED-a. Zaprimljene prijave sumnji na nuspojave lijekova analizirane su s obzirom na sljedeće: dob i spol bolesnika, ozbiljnost nuspojave, prijavitelj nuspojave, najčešće nuspojave, te klasifikacija nuspojava prema organskim sustavima Medicinskog rječnika za regulatorne poslove, MedDRA. Rezultati: U promatranom petogodišnjem razdoblju zaprimljeno je ukupno 1527 prijava sumnji na nuspojavu lijeka, od čega najviše u 2017. godini (386). Nuspojave su najčešće prijavili farmaceuti (41%) i liječnici (40%). Osobe kod kojih su zabilježene prijavljene sumnje na nuspojavu lijeka su u 58% slučajeva bile ženskoga spola, a u najvećem broju slučajeva pripadale su dobnoj skupini od 45 do 64 godine (30%). Od ukupno 1527 zaprimljenih prijava sumnji na nuspojavu, 18% prijava ocjenjeno je ozbiljnim. Najviše prijavljenih nuspojava klasificirano je prema MedDRA-i kao poremećaji probavnoga sustava (40%). Sumnje na nuspojave najčešće su prijavljivane za pantoprazol (13,9%) i metformin (13,5%). Zaključak: Prijavitelji sumnji na nuspojavu lijeka u najvećem su broju slučajeva bili farmaceuti, a sumnje na nuspojave lijekova su u većini slučajeva prijavljene za osobe ženskoga spola. Najčešće prijavljene nuspojave za lijekove ATK skupine A bile su očekivane i nisu zadovoljile uvjete za klasifikaciju kao ozbiljne, te su u najvećem broju slučajeva klasificirane kao poremećaji probavnoga sustava. Najviše prijava sumnji na nuspojavu lijeka u promatranom razdoblju u RH zaprimljeno je za pantoprazol, što je vjerojatno posljedica načina propisivanja i izdavanja pantoprazola koji rezultiraju njegovom širokom i češćom primjenom u odnosu na druge lijekove iz iste skupine

Present State and Possibilities for Improvement of Cancer Prevention and Early Detection in the Osijek-Baranya County

Cancer morbidity and mortality are on a steady increase in Croatia. Technologic possibilities for appropriate managementare available for four cancer sites, i.e. cancer of the breast, cervix uteri, colorectum and prostate, and includecancer prevention and early detection in individuals yet free from manifest signs of the disease. The magnitude of the problem, the experience acquired to date, health care personnel available, and additional resources required to launch a systematic program of early detection of the disease are presented. The program should be initially launched in a county with greatest experience in early detection of cancer, where health care service is ready to immediately start its implementation. The role of family physician, gynecologic service at primary health care level, and polyclinic-consultation hospital service in program implementation is described. The following three possible options for early detection of cancer are analyzed and proposed: minimal program (early detection every 3 years), medium program (the same individuals examined every 2 years), and optimal program proposed by the American Cancer Society and other national and international organizations