Metoda praćenja taložnih tvari u šumskim ekosustavima

Systematic and elaborate multidisciplinary research of pedunculate oak and common hornbeam began in the Forest Research Institute in Jastrebarsko in 1991. That led to a development of a method for monitoring deposition in forest ecosystems which is now closely related to the International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forest. Several forest communities on the territory of Croatia were monitored for Cl-, SO4 2--S, NH4 +- N, NO3 --N, Na+, K+, Ca2+, and Mg2+ using that method. Samples were collected by funnels (bulks). Plastic lysimeters were placed in the soil at the depth of 10 cm or beneath the humus layer. They served to collect liquid that seeped into the soil (seepage). Sampling was carried out once a month or once in three months. The results show that the monitored forest ecosystems absorbed more deposited particles (wet and dry sedimentation) than control areas.U Šumarskom institutu, Jastrebarsko započeta su 1991. godine sustavna i detaljna multidisciplinarna istraživanja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba. Tada je razrađena i metoda praćenja taložnih tvari u šumskim ekosustavima. Tom metodom do godine 2000. obuhvaćeno je nekoliko šumskih zajednica na području Hrvatske. Plohe su postavljene i opremljene za praćenje u šumskim zajednicama bukve i jele, hrasta kitnjaka i običnoga graba, pretplaninskoj šumi bukve, alepskog bora i crnike, šumi crnike te u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba. U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba bio je zastupljen najveći broj ploha (ukupno 12). Danas je u funkciji još 6 ploha zbog teškoća u praćenju i zaštiti objekata bilo zbog divljači, iznenadnih ciklona (u godini 1999. uništene su vjetroizvalama 4 plohe) ili zbog gospodarenja šumama jer objekti nisu bili ograđeni i čuvani. Od taložnih tvari praćeni su: Cl-, SO4 2--S, NH4 +-N, Na+,K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje se obavlja s pomoću lijevaka površine otvora od najmanje 314 cm2, a količina padalina mjeri se plastičnim kišomjerima površine otvora 60 cm2. Lijevci i kišomjeri postavljaju se pod zastorom krošanja te na otvorenom prostoru na svakoj plohi. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6–9 komada svaki na plohi veličine 30 X 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije lijevci i kišomjeri postavljeni su u slučajnom rasporedu ili u krugu. Plastični se lizimetri postavljaju u tlo na dubini od 10 cm ili ispod humusnog horizonta. Oni skupljaju procjednu tekućinu u tlu. Površina sabirnika (kadice) u ovom slučaju iznosi 1093 cm2. Kao filtar u plastičnoj se posudi nalazi 96% čisti kvarcni pijesak radi pročišćavanja tekućine od čestica tala. Uzorkovanje se obavlja jednom na mjesec ili jednom tijekom tri mjeseca. Prema dobivenim rezultatima praćenja, naši šumski ekosustavi primaju više taložnih čestica (suho i mokro taloženje) u odnosu na kontrolne uzorke na otvorenom prostoru, a osobito je to izraženo na plohama na otoku Korčuli gdje je posolica jedan od glavnih razloga povećanja sadržaja natrija, kalcija, kalija i magnezija u uzorcima ispod krošanja drveća i u lizimetrijskim vodama

Struktura zemljišnog pokrova na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog gorja

Soil on the dolomites of Samobor and Žumberak hills developed as a consequence of interaction of specific pedogenetic factors. The zone of saccharoidal Triassic dolomites is characterized by heavily dissected relief with tent-like crests with steep sloping sides and cut in "V"-shaped valleys, displaying a great density of valley network. Dolomite parent rock is poorly permeable with a shallow, fairly uniform zone of physical weathering into dolomite gravel, which results in a dominance of calcareous skeletal rendzinas on dolomite.Tla na dolomitima Samoborskog i Žumberačkog gorja razvila su se kao posljedica interakcije specifičnih pedogenetskih čimbenika. Vodeći čimbenici postanka tala jesu matična dolomitna stijena i njena trošina te jako disecirani reljef, koji preraspodjeljuje tvari i energiju. Zbog toga su na strmim prisojnim padinama većinom zastupljene plitke rendzine, plitki kalcikambisoli i litosoli. U donjim trećinama uskih vlažnih uvala prevladavaju duboke rendzine na raznim ekspozicijama. Skeletni koluviji nalaze se u uskim potočnim dolinama i na bočnim konusima sipara nastalih akumulacijom dolomitne trošine. Na prisojnim strmim i vrlo strmim pristrancima, pod šumom Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht. 1938 i njenim degradacijskim stadijima, prevladava plitka karbonatna skeletna rendzina, plitki i srednje duboki kalcikambisol i litosol na erozijom zahvaćenim površinama. Na osojnim pristrancima, pod šumom Lamio orvalae-Fagetum (Ht. 1938) Borhidi 1963 u strukturi zemljišnog pokrova prevladava karbonatna skeletna srednje duboka rendzina na dolomitu, kalcikambisol i luvisol. Na užim zaravnima hrptova nalaze se travnjaci i oranice na karbonatnim plitkim i srednje dubokim antropogeniziranim rendzinama i kalcikambisolima s lokalnim nalazima reliktne crvenice. Zemljišne kombinacije većinom su tipa niza, a sastoje se od dva do tri pedotaksona. Homogene kartografske jedinice obuhvaćaju veće površine luvisola na detaljnim kartama a također i koluvije iako su njihova nutarnja svojstva jako varijabilna ovisno o sastavu, količini nanosa i vremenu sedimentacije materijala

Contribution to Knowledge of the Content of Heavy Metals (Pb, Cu, Zn and Cd) in Speleological Objects in the Risnjak National Park (Croatia)

Vzorce mulja smo nabrali v šestih jamah v Narodnem parku Risnjak v Gorskem kotarju. Da bi kar najbolj omejili neposreden antropogeni vpliv, smo vzorčili v težko dostopnih razpokah in breznih. Vzorce smo pedološko analizirali in jim izmerili vsebnost težkih kovin. Rezultati so pokazali nizko vsebnost svinca, bakra in cinka, ki je nižja kot v večini hrvaških jam, medtem ko je vsebnost kadmija višja kot v drugih jamah. Vsebnost težkih kovin v jamah je nižja kot v humusnem horizontu.Samples of silt were taken from six speleological objects in the Risnjak National Park in Gorski kotar area (NW Croatia). The samples were taken from almost inaccessible rock fissures and shafts in order to find the most natural sediment outside the reach of anthropogenic pollution. The samples were examined in the Laboratory of the Forest Research Institute, where standard pedological analyses were performed, and the content of several heavy metals (Pb, Cu, Zn and Cd) was determined. The results indicate relatively low values of the content of lead, copper and zinc, while the values of cadmium in the sediment were increased above the limit level of 2 mgkg-1 in the majority of speleological objects. The content of other heavy metals (Pb, Cu and Zn) in mgkg-1 was lower than previously determined in samples taken from other speleological objects on the Croatian territory. Also, the content of heavy metals was lower in relation to surface soil samples taken from the humus horizon and mineral part of the soil under the parent rock of limestone, when sampling the soils of the Risnjak National Park

THE PREPARATION METHOD OF FOREST SOIL MONOLITHS WITH THE USE OF EPOXY RESIN

SažetakU razdoblju od 2011. do 2013. godine u Hrvatskom šumarskom institutu načinjena je zbirka monolita najvažnijih šumskih tala. Zbirka je izrađena novom metodom pričvršćivanja pomoću epoksidne smole. Nakon što se iskopa pedološka jama, pripremi se čelo profila i načini se prizma tla dimenzije 20 cm X 100 cm i debljine 5 cm. Prizma se podijeli na razmake od po 10 cm. Podjela nam je potrebna zbog što vjernijeg prenošenja tla na podlogu načinjenu od vodootpornog drveta i ograničenu letvicama 2 X 3 cm. Oštrom alatkom se odvoji dio tla (oko 10 cm) i prenese u okvir koji mora biti položen horizontalno, a u njemu je premazan sloj epoksidne smole debljine do 1 cm. Nakon što se malo prosuši na zraku, monolit se učvršćuje s bezbojnim mat lakom i nakon toga se može prikazati u okomitom položaju ili objesiti na zid nekog izložbenog prostora. Nova metoda je jednostavnija i brža jer nije potreban masovni monolit u sanduku koji je teško ponekad transportirati do prve prometnice.In the Croatian Forestry Institute a collection of monoliths of the most important forest soils was produced during the period from 2011 to 2013. The collection was made by means of a new method of attachment and preparation with the use of epoxy resin. After digging the pedological pit, the profile is prepared and a prism of soil, measuring 20 cm x 100 cm and 5 cm thick, is made. With a sharp tool it is then separated from the soil and placed horizontally so that the monolith can be analysed and fixed onto the base. In the case of skeletal soils we gradually move the soil from the marked prism in the pedological profile into the frame according to marked parts. After drying the monolith is fixed with clear matte varnish, following which it can be presented in a vertical position or on the wall of an exhibition area. The new method is less complicated and faster because it does not require a massive monolith in a large box, which is occasionally difficult to transport to the first communication road

THE PREPARATION METHOD OF FOREST SOIL MONOLITHS WITH THE USE OF EPOXY RESIN

SažetakU razdoblju od 2011. do 2013. godine u Hrvatskom šumarskom institutu načinjena je zbirka monolita najvažnijih šumskih tala. Zbirka je izrađena novom metodom pričvršćivanja pomoću epoksidne smole. Nakon što se iskopa pedološka jama, pripremi se čelo profila i načini se prizma tla dimenzije 20 cm X 100 cm i debljine 5 cm. Prizma se podijeli na razmake od po 10 cm. Podjela nam je potrebna zbog što vjernijeg prenošenja tla na podlogu načinjenu od vodootpornog drveta i ograničenu letvicama 2 X 3 cm. Oštrom alatkom se odvoji dio tla (oko 10 cm) i prenese u okvir koji mora biti položen horizontalno, a u njemu je premazan sloj epoksidne smole debljine do 1 cm. Nakon što se malo prosuši na zraku, monolit se učvršćuje s bezbojnim mat lakom i nakon toga se može prikazati u okomitom položaju ili objesiti na zid nekog izložbenog prostora. Nova metoda je jednostavnija i brža jer nije potreban masovni monolit u sanduku koji je teško ponekad transportirati do prve prometnice.In the Croatian Forestry Institute a collection of monoliths of the most important forest soils was produced during the period from 2011 to 2013. The collection was made by means of a new method of attachment and preparation with the use of epoxy resin. After digging the pedological pit, the profile is prepared and a prism of soil, measuring 20 cm x 100 cm and 5 cm thick, is made. With a sharp tool it is then separated from the soil and placed horizontally so that the monolith can be analysed and fixed onto the base. In the case of skeletal soils we gradually move the soil from the marked prism in the pedological profile into the frame according to marked parts. After drying the monolith is fixed with clear matte varnish, following which it can be presented in a vertical position or on the wall of an exhibition area. The new method is less complicated and faster because it does not require a massive monolith in a large box, which is occasionally difficult to transport to the first communication road