Znanje i mišljenje roditelja srednjoškolaca Brodsko-posavske županije o cijepljenju protiv humanog papilloma virusa

Infekcija humanim papilloma virusom (HPV) je jedna od najčešćih spolno prenosivih infekcija diljem svijeta s najvećom incidencijom u žena mlađih od 25 godina. Provođenje cijepljenja protiv humanog papilloma virusa predstavlja novi i uzbudljivi izazov za javno zdravstvo diljem svijeta. Najveću prepreku za cijepljenje predstavljaju upravo roditelji koji moraju dati pristanak za cijepljenje. Cilj istraživanja: Ispitati mišljenje i znanje roditelja srednjoškolaca Brodsko-posavske županije o infekciji Humanim papilloma virusom (HPV) i HPV cijepljenju. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 189 roditelja učenika prvih i drugih razreda Srednje medicinske škole Slavonski Brod i Obrtničke škole Slavonski Brod. Kao instrument istraživanja korišten je anonimni anketni upitnik posebno izrađen za ovu namjenu na temelju upitnika korištenog u ranijem istraživanju uz dopuštenje autora. Rezultati : Za infekciju HPV-om čulo je 90 % ispitanika. Da cijepljenje sprječava stvaranje genitalnih bradavica, karcinom anusa i karcinom vrata maternice značajno više navode roditelji više ili visoke stručne spreme. Za ispitanike iz Obrtničke škole glavni izvor informacija o HPV infekciji i HPV cijepljenju je zdravstveno osoblje, a na drugom mjestu Internet, dok je za ispitanike iz Medicinske škole na prvom mjestu Internet, a na drugom mjestu zdravstveni djelatnici. Iako čak 77% ispitanika smatra da je cijepljenje potrebno samo 9 % njih je cijepilo svoje dijete bez razlike koju školu djeca pohađaju ili prema razini obrazovanja. Kao razlog necijepljenja značajno više ispitanika čija djeca idu u Obrtničku školu navode da ne znaju za cijepljenje protiv HPV dok se značajno više roditelja djece iz Medicinske škole boji nuspojava cjepiva. Za cijepljenje značajno više ne znaju ispitanici završene osnovne škole. Zaključak: Roditelji sa višim i visokim obrazovanjem kao i roditelji učenika Medicinske škole su pokazali veće znanje o infekciji HPV-om i cijepljenju protiv HPV-a, dok su najčešći razlozi za necijepljenje strah od nuspojava, neznanje o postojanju cjepiva i nedovoljna istraženost cjepiva

Znanje i mišljenje roditelja srednjoškolaca Brodsko-posavske županije o cijepljenju protiv humanog papilloma virusa

Infekcija humanim papilloma virusom (HPV) je jedna od najčešćih spolno prenosivih infekcija diljem svijeta s najvećom incidencijom u žena mlađih od 25 godina. Provođenje cijepljenja protiv humanog papilloma virusa predstavlja novi i uzbudljivi izazov za javno zdravstvo diljem svijeta. Najveću prepreku za cijepljenje predstavljaju upravo roditelji koji moraju dati pristanak za cijepljenje. Cilj istraživanja: Ispitati mišljenje i znanje roditelja srednjoškolaca Brodsko-posavske županije o infekciji Humanim papilloma virusom (HPV) i HPV cijepljenju. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 189 roditelja učenika prvih i drugih razreda Srednje medicinske škole Slavonski Brod i Obrtničke škole Slavonski Brod. Kao instrument istraživanja korišten je anonimni anketni upitnik posebno izrađen za ovu namjenu na temelju upitnika korištenog u ranijem istraživanju uz dopuštenje autora. Rezultati : Za infekciju HPV-om čulo je 90 % ispitanika. Da cijepljenje sprječava stvaranje genitalnih bradavica, karcinom anusa i karcinom vrata maternice značajno više navode roditelji više ili visoke stručne spreme. Za ispitanike iz Obrtničke škole glavni izvor informacija o HPV infekciji i HPV cijepljenju je zdravstveno osoblje, a na drugom mjestu Internet, dok je za ispitanike iz Medicinske škole na prvom mjestu Internet, a na drugom mjestu zdravstveni djelatnici. Iako čak 77% ispitanika smatra da je cijepljenje potrebno samo 9 % njih je cijepilo svoje dijete bez razlike koju školu djeca pohađaju ili prema razini obrazovanja. Kao razlog necijepljenja značajno više ispitanika čija djeca idu u Obrtničku školu navode da ne znaju za cijepljenje protiv HPV dok se značajno više roditelja djece iz Medicinske škole boji nuspojava cjepiva. Za cijepljenje značajno više ne znaju ispitanici završene osnovne škole. Zaključak: Roditelji sa višim i visokim obrazovanjem kao i roditelji učenika Medicinske škole su pokazali veće znanje o infekciji HPV-om i cijepljenju protiv HPV-a, dok su najčešći razlozi za necijepljenje strah od nuspojava, neznanje o postojanju cjepiva i nedovoljna istraženost cjepiva

The Mediterranean deep-water kelp Laminaria rodriguezii is an endangered species in the Adriatic Sea

Acknowledgments Thanks are due to Klaus Lüning for a gametophyte culture of L. abyssalis, and to Britta Schaffelke for a herbarium specimen of L. rodriguezii from the western Mediterranean. We are grateful to the Total Foundation (Paris) for funding this study within the framework of the project “Brown algal ecology and biodiversity in the eastern Mediterranean Sea”, and to the MASTS pooling initiative (Marine Alliance for Science and Technology for Scotland, funded by the Scottish Funding Council and contributing institutions; grant reference HR09011), as well as Croatian Ministry of Science, Education and Sports for supporting project “Benthic communities in the Adriatic Sea (Project ID: 0001005)”. Open access via Springer Compact AgreementPeer reviewedPublisher PD

Consensus statement on screening, diagnosis, classification and treatment of endemic (Balkan) nephropathy.

Currently used diagnostic criteria in different endemic (Balkan) nephropathy (EN) centers involve different combinations of parameters, various cut-off values and many of them are not in agreement with proposed international guidelines. Leaders of EN centers began to address these problems at scientific meetings, and this paper is the outgrowth of those discussions. The main aim is to provide recommendations for clinical work on current knowledge and expertise. This document is developed for use by general physicians, nephrologists, urologist, public health experts and epidemiologist, and it is hoped that it will be adopted by responsible institutions in countries harboring EN. National medical providers should cover costs of screening and diagnostic procedures and treatment of EN patients with or without upper urothelial cancers