Importance of ethics in the education of accountants

Confidence in the financial statements as well as in presented business results is of particular importance when assessing the financial position and performance of an enterprise. One can assume that the level of confidence in the presented results of operations will be even greater if the society in which the company operates qualifies as unethical or one in which it is common not to comply with high ethical standards. The question is whether ethics can be learned. There are different views on the above issue but what certainly is true is the fact that it is not harmful if education on the importance of applying high ethical principles in business is provided through the education system. Several research questions have been posed in this paper. The first question is to what extent are prospective professionals in the field of economics being educated on business ethics through their system of higher education? Therefore, educational programmes of selected economics faculties were analysed. Furthermore, due to the important role of accountants in financial reporting, as well as the fact that there is an increasing awareness of the requirements of ethical conduct, the main objective of this paper is to examine how future accountants perceive ethics. The results of the empirical research conducted using the survey method are encouraging as they indicate a relatively high level of awareness of future professional accountants on the importance of applying the highest ethical standards in business

Landscape of e-Learning during Covid-19: Case Study of Economic Disciplines in Croatia

Background: The Covid-19 pandemic has changed the digitalisation level of education. Many institutions had some knowledge and practical background in delivering lectures online. Some countries apply a top-down digitalisation approach driven by policy or strategy and externally impacted by the government. Some other countries rather initiate digitalisation internally by teachers and universities. Objectives: The main goal is to investigate the digitalisation level of the higher education system in Croatia, exploring the digitalisation of economic disciplines compared to other scientific fields. Methods/Approach: We assess the digitalisation level of higher education based on the regulatory framework, applied approach of digitalisation, the agility of transition to online teaching and the existing number of courses and online study programs. Education digitalisation in different countries is compared with the Croatian experience. Results: Although the satisfactory level of higher education institutions’ agility to switch online exist, there hasn’t been a centralised project led by the government and supported by proper funds to increase digitalisation in Croatia. Even before the pandemic, many e-courses from economics and business had been offered to students, but online study programs were exceptions, covering mainly the economics and business field. Conclusions: The Covid-19 pandemic has improved the digitalisation process in the Croatian education system. A general framework for the digitalisation of education should be developed containing the detailed administrative processes and appropriate funds to be implemented

Guidelines and Recommendations for Improving the Micro Entities Model of Financial Reporting

In most countries, micro entities have a predominant share in the total number of registered entities. Administrative relief for micro entities is lately one of the most common requirements regarding their financial reporting practices. This subject is particularly actualized with recent amendments to new accounting directive (2013/34/EU). In this context, the creation of a more appropriate financial reporting model, customized for micro entities, represents a current scientific and professional challenge. Comparing the existing financial reporting solutions in the EU and Croatia it has been noticed that for now in Croatia there is no space for simplifying regulations even though the results of empirical research confirm the need for simplification of financial reporting model for micro entities

The Role of Firm Characteristics in Voluntary Disclosure of IC Information and Its Importance for High-Tech Companies

The purpose of this paper is to analyse whether the extent and quality of voluntarily disclosed information regarding intellectual capital (IC) are correlated with certain characteristics of a company. IC is very important for IT companies. Therefore, financial and non-financial statements of 32 high-tech companies were investigated using the content analysis method. To test the influence of firm characteristics on the intellectual capital disclosure index (ICDI), the regression model was used. The size of the firm was the only independent variable that has had a statistically significant influence on the ICDI. The auditor type, as well as financial ratios, have not shown a statistically significant influence on the extent and quality of IC disclosures. This study reflects the state regarding the voluntary IC disclosures in Croatia and therefore the study may be a roadmap for further research and, more importantly, might promote awareness of the importance of transparent reporting

UTJECAJ REGULATORNOG OKVIRA ZNANSTVENO-NASTAVNOGA DJELOVANJA VISOKOŠKOLSKIH DJELATNIKA NA KVALITETU RAČUNOVODSTVENE PROFESIJE

Znanje je najvrjedniji resurs koji se stječe obrazovanjem i iskustvom. Iako postoje mnogobrojne vrste pa time i definicije znanja može se reći kako ono obuhvaća teorijsko i praktično razumijevanje određene problematike. Znanstveno utemeljeni stavovi čine podlogu za razvoj teorije koja se tada potvrđuje i dodatno razvija u praksi. Stručna znanja primarno se stječu u formalnom sustavu obrazovanja te se nadograđuju kontinuiranim usavršavanjima u poslovnoj praksi. Može se reći kako je obrazovni sustav prva stepenica u razvoju profesionalnih kompetencija stručnjaka iz bilo kojeg područja pa tako i područja računovodstva. Za kvalitetnog stručnjaka iz područja računovodstva potrebna je prije svega kvalitetna podloga u smislu znanja i vještina koje su mu nužne za razumijevanje poslovnih procesa te šireg područja računovodstva i revizije koja se primarno stječu u institucijama visokoškolskog obrazovanja. Kvaliteta rada obrazovne institucije, kao i ishodi učenja koje polaznici stječu na određenim studijima, određena je kvalitetom studijskih programa te osobito kvalitetom nastavnog osoblja. S obzirom na činjenicu kako je jedan od najvažnijih preduvjeta za kvalitetno obrazovanje budućih računovođa upravo kvaliteta visokoškolskih nastavnika važno je sagledati koji su to uvjeti i kriteriji koji potiču izvrsnost u poučavanju te prenošenju stručnih znanja budućim generacijama profesionalnih računovođa. U tom smislu, u radu su istraženi i analizirani kriteriji izvrsnosti nastavnika ekonomske struke u područjima kontinuiranog učenja, poučavanja i sudjelovanja u znanstvenim istraživanjima. U postojećem obrazovnom sustavu Republike Hrvatske kvaliteta rada nastavnika visokog obrazovanja mjeri se kriterijima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja koji, s jedne strane, vrednuju znanstveni rad te, s druge strane, posebno vrednuju nastavnu i stručnu djelatnost nastavnika kao i njihov institucijski doprinos. U cilju saznanja prate li navedeni kriteriji napredovanja nastavnika kriterije izvrsnosti znanstveno-istraživačke te nastavne aktivnosti nastavnika visokog obrazovanja zemalja u okruženju, provedena je komparativna analiza regulatornoga okvira znanstveno-nastavnoga djelovanja nastavnika u području društvenih znanosti - polju ekonomije. Ništa manje važno nije ni saznanje koliko se ulaže u znanost odnosno znanstveno-istraživačke aktivnosti nastavnika budući da se jedino tako mogu osigurati nužni preduvjeti za provedbu istraživačkih projekata koji dovode do novih spoznaja koje se tada prenose i primjenjuju u poslovnoj praksi. Konačno, važno je istaknuti kako se uloga visokoškolskih nastavnika u društvu mijenja te se pored izvrsnosti u poučavanju i prenošenju stručnih znanja budućim generacijama profesionalnih računovođa, sve više očekuje njihov snažan doprinos razvoju i unaprjeđenju cjelokupne društvene zajednice

Certificiranje i licenciranje računovodstvenih i revizijskih zvanja

Danas se, možda više nego ikad, pred računovodstvenu i revizijsku profesiju postavljaju visoki standardi kvalitete. Navedeno je posebno naglašeno u uvjetima složenosti poslovnih transakcija, internacionalizacije poslovanja, primjene novih tehnoloških rješenja, a posebno učestalih izmjena regulative i zakonskih propisa. Kako bi računovođe i revizori mogli kvalitetno odgovoriti na brojne izazove moraju biti kvalitetno educirani. Djelovanje u računovodstvenoj i revizijskoj profesiji zapravo znači, između ostalog, i postavljanje uvjeta pod kojima neka osoba može dobiti status računovođe odnosno revizora. Visoka razina stručnosti i kompetentnosti u računovodstvenoj i revizijskoj profesiji jedan je od temeljnih uvjeta i pretpostavki kvalitetnog obavljanja posla. Pri tome, stručnost i kompetentnost osoba uključenih u računovodstveni i revizijski posao podrazumijeva formalno obrazovanje, ali i sposobnost primjene teorijskog znanja u praksi čija se provjera povodi u obliku ispita nakon završenog praktičnog osposobljavanja. Međutim, osim praktičnog iskustva i polaganja ispita potrebno je osigurati da računovođe i revizori pohađaju prikladan program kontinuiranog obrazovanja kako bi se održavalo i usavršavalo teorijsko znanje, ali i stručne vještine potrebne da se računovodstveni i revizijski posao obavlja na dostatnoj razini kvalitete. U tom smislu cilj ovog rada je istražiti i analizirati koji su to potrebni uvjeti pod kojima neka osoba može steći certifikat i licencu za obavljanje računovodstvenih i revizijskih poslova. Praksa pokazuje kako postoje izvjesne razlike, kako u formalnom obrazovanju, tako i u pristupima kontinuirane edukacije te usavršavanju računovodstvenih i revizijskih djelatnika. Drugim riječima, primjenjuju se različiti pristupi certificiranju i licenciranju njihova zvanja između različitih zemalja. Navedeno ukazuje na potrebu standardizacije sustava obrazovanja računovođa i revizora i na međunarodnoj razini. U međunarodnim okvirima postavljeni su određeni standardi profesionalne edukacije no svaka zemlja postavlja svoje specifične zahtjeve za certificiranje i licenciranje računovodstvenih i revizijskih zvanja. Povezano s tim, istražit će se mogućnosti stjecanja certifikata i licence za obavljanje računovodstvenih i revizijskih poslova u zemljama s razvijenim tržišnim ekonomijama i odabranim zemljama članicama Europske unije. Pri tome će se poseban naglasak staviti na istraživanje uvjeta za pristupanje ispitu, sadržaja te načina polaganja ispita za stjecanje računovodstvenih i revizijskih zvanja. Razumijevanje načina te uvjeta pristupanja računovodstvenoj i revizijskoj profesiji u odabranim razvijenim zemljama Europske unije može stvoriti relevantnu podlogu za postavljanje kriterija za djelovanje računovodstvene i revizijske profesije u Republici Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Usvajanjem takvih pravila djelovanja računovođa i revizora stvorit će se pretpostavke za kvalitetni razvoj ovih profesija u budućnosti

The Role of Firm Characteristics in Voluntary Disclosure of IC Information and Its Importance for High-Tech Companies

The purpose of this paper is to analyse whether the extent and quality of voluntarily disclosed information regarding intellectual capital (IC) are correlated with certain characteristics of a company. IC is very important for IT companies. Therefore, financial and non-financial statements of 32 high-tech companies were investigated using the content analysis method. To test the influence of firm characteristics on the intellectual capital disclosure index (ICDI), the regression model was used. The size of the firm was the only independent variable that has had a statistically significant influence on the ICDI. The auditor type, as well as financial ratios, have not shown a statistically significant influence on the extent and quality of IC disclosures. This study reflects the state regarding the voluntary IC disclosures in Croatia and therefore the study may be a roadmap for further research and, more importantly, might promote awareness of the importance of transparent reporting

Impact of Globalisation on Harmonisation of Financial Reporting for SMEs

Small and medium-sized enterprises form a dominant part of the overall economy in most countries, both in developed and in transition or developing countries. Consequently, as a result of globalisation and the increasing role played by small and medium-sized enterprises, the need for harmonisation and standardisation of financial reporting is of particular importance for this segment of entrepreneurship. This paper focuses on financial reporting of small and medium-sized enterprises under the conditions of globalisation, and discusses recent international solutions in the field of financial reporting for small and medium-sized enterprises

ZNAČAJ KODEKSA PROFESIONALNE ETIKE ZA DJELOVANJE RAČUNOVOĐA I REVIZORA

U poslovnom svijetu sve se više pažnje posvećuje pitanju etike, a u cilju zaštite pojedinih profesija donose se različiti zakoni, propisi kao i kodeksi profesionalne etike. Temeljna uvjerenja i sustavi o vrijednostima koje primjenjuju računovođe i revizori utječu na njihov rad, a posljedično tome i na stvaranje povjerenja u rezultate njihovog rada. Budući da su upravo računovođe osobe koje su, između ostalog, zadužene za osiguravanje točnih i pouzdanih informacija važno je istaknuti da su određene etičke norme u njihovom ponašanju značajne za prosudbu vjerodostojnosti i kvalitete njihovog djelovanja. U tom smislu u radu su detaljno analizirane temeljne odrednice Kodeksa etike za profesionalne računovođe razvijenih od strane Međunarodne federacije računovođa (IFAC). Za pretpostaviti je, kako primjena međunarodnog kodeksa profesionalne etike doprinosi kvaliteti i unificiranju djelovanja računovođa i revizora širom svijeta. Međutim, nije nevažno i kakvi su stavovi budućih računovođa i revizora (studenata) o temeljnim etičkim pitanjima, jer o njihovoj razini svijesti i primjeni etičkih načela ovisi razvoj i napredak računovodstvene i revizijske profesije u budućnosti. S tim u svezi, u radu su prezentirani najvažniji rezultati empirijskog istraživanja studentske percepcije primjene moralnih i etičkih načela u području računovodstva i revizije. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju relativno visoku razinu svjesnosti budućih računovođa o važnosti primjene najviših standarda etike što ohrabruje i ulijeva povjerenje u jačanje integriteta računovodstvene i revizijske profesije i u budućnosti