3 research outputs found
USPOREDBA INTRAVENSKIH I VOLATILNIH ANESTETIKA ZA OPERACIJE NA SRCU
Kardiovaskularne bolesti su vodeÄi uzrok smrti i invaliditeta u svijetu te predstavljaju najvaÅ£niji razlog bolniÄkog lijeÄenja. Mogu se uspjeÅ”no kontrolirati farmakoloÅ”kom terapijom, ali Äesto mogu rezultirati potrebom za operacijom. NajÄeÅ”Äa operacija srca u odrasloj dobi je operacija aortokoronarnog premoÅ”tenja. Cilj operacije je smanjivanje simptoma i rizika ponovnog nastanka infarkta te poboljÅ”avanje preÅ£ivljavanja bolesnika. Vrsta anestezije koja se koristi prilikom srÄanih operacija je opÄa anestezija, a postiÅ£e se primjenom volatilnih i intravenskih anestetika ā nejÄeÅ”Äe njihovom kombinacijom (balansirana anestezija). Propofol je intravenski anestetik koji se Äesto koristi zbog brzog nastupa djelovanja te brze eliminacije, moguÄnosti precizne kontrole sedacije te kardioprotekcije u operacijama na srcu. Osim Å”to se koristi za indukciju i odrÅ£avanje anestezije, prigodan je i u poslijeoperacijskom periodu u svrhu sedacije. Volatilni anestetici se najÄeÅ”Äe koriste u fazi odrÅ£avanja anestezije. Sevofluran, desfluran i izofluran su pokazali znaÄajne kardioprotekcijske uÄinke, smanjujuÄi incidenciju ishemije miokarda tijekom operacija, ali i u poslijeoperacijskom periodu. Ove dvije grupe se razlikuju po mehanizmu kojim se postiÅ£e zaÅ”tita miokarda, dok volatilni anestetici djeluju na principu sliÄnom ishemijskom prekondicioniranju, propofol smanjuje oksidacijski stres nakon ishemijsko ā reperfuzijske ozljede. Nisu u potpunosti dokazane velike razlike u smanjivanju poslijeoperacijske smrtnosti, kraÄeg boravka u bolnici, utjecajima na hemodinamiku te pojavi kasnih komplikacija, ali priznato je kako volatilni anestetici osiguravaju bolji operacijski ishod kod niskoriziÄnih bolesnika sa stabilnom anginom pectoris bez nedavnog infarkta miokarda i s ejekcijskom frakcijom veÄom od 55%, dok su intravenski anestetici bolji izbor kod visokoriziÄnih bolesnika s nestabilnom anginom, nedavnim infarktom i niskom ejekcijskom frakcijomCardiovascular diseases are the leading cause of death and disability in the world and are the most important reason for hospital treatment. They can be successfully controlled by pharmacological theraphy, but can often result in the need for surgery. The most common heart surgery in adulthood is coronary artery bypass graft surgery. The goal of surgery is to reduce the symptoms and risk of recurrence of heart attack and improve patient survival. The type of anesthesia used in cardiac surgery is general anesthesia and is achieved by the use of volatile and intravenous anesthetics ā most often a combination of them (balanced anesthesia). Propofol is an intravenous anesthetic that is often used for its rapid onset of action and rapid elimination, the ability to precisely control sedation and cardioprotection in heart surgery. In addition to being used for induction and maintenance of anesthesia, it is also suitable in the postoperative period for the purpose of sedation. Volatile anesthetics are most commonly used in the maintenance phase of anesthesia. Sevoflurane, desflurane and isoflurane showed significant cardioprotective effects, reducing the incidence of myocardial ischemia during surgery but also in the postoperative period. These two groups differ in the mechanism by which myocardial protection is achieved; while volatile anesthetics act on a principle similar to ischemic preconditioning, propofol reduces oxidative stress after ischemic ā reperfusion injury. Significant differences in reduced postoperative mortality, shorter hospital stays, effects on hemodynamics and late complications have not been fully demonstrated, but volatile anesthetics have been recognized to provide better surgical outcome in low ā risk patients with stable angina pectoris without recent myocardial infarction and ejection fraction larger than 55% while intravenous anesthetics are a better choice in high ā risk patients with unstable angina, recent infarction and low ejection fraction
Slagalica nasljeÄa : priruÄnik za opismenjavanje iz medicinske genetike
"Slagalica nasljeÄa" - priruÄnik za opismenjavanje iz medicinske genetike
ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente,
lijeÄnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj
kroz ilustracije objaÅ”njene osnove genetike Äovjeka, kao i osnove medicinske
genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetiÄkim poremeÄajem, kako
nastaju i koje vrste genetiÄkih poremeÄaja postoje pa sve do toga na koji ih
naÄin možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj
stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje Äine
tezaurus za studente, lijeÄnike i pacijente koji se na bilo koji naÄin
susreÄu s genetiÄkim poremeÄajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere
reÄenica u koje su ubaÄeni struÄni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su
namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vjeŔtina na
kolegiju Medicinska genetika, ali i lijeÄnicima prilikom informiranja svojih
pacijenata o (moguÄem) genetiÄkom poremeÄaju.
Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori
izdanja su studenti Ŕeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveuÄiliÅ”nog studija Medicina i prof. dr. sc. SaÅ”a OstojiÄ
Slagalica nasljeÄa : priruÄnik za opismenjavanje iz medicinske genetike
"Slagalica nasljeÄa" - priruÄnik za opismenjavanje iz medicinske genetike
ima tri namjene. Prije svega, on je edukativna slikovnica za studente,
lijeÄnike i pacijente, ali i druge zainteresirane pojedince jer su u njoj
kroz ilustracije objaÅ”njene osnove genetike Äovjeka, kao i osnove medicinske
genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetiÄkim poremeÄajem, kako
nastaju i koje vrste genetiÄkih poremeÄaja postoje pa sve do toga na koji ih
naÄin možemo dijagnosticirati. Nadalje, nakon svake ilustracije na pojedinoj
stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje Äine
tezaurus za studente, lijeÄnike i pacijente koji se na bilo koji naÄin
susreÄu s genetiÄkim poremeÄajima. Naposljetku, ova knjiga sadrži i primjere
reÄenica u koje su ubaÄeni struÄni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su
namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vjeŔtina na
kolegiju Medicinska genetika, ali i lijeÄnicima prilikom informiranja svojih
pacijenata o (moguÄem) genetiÄkom poremeÄaju.
Uz kreatoricu ideje i urednicu izdanja, doc. dr. sc. Ninu Perezu, autori
izdanja su studenti Ŕeste godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog
sveuÄiliÅ”nog studija Medicina i prof. dr. sc. SaÅ”a OstojiÄ