Utjecaj terapije kontinuiranim pozitivnim tlakom u dišnim putevima na kognitivne evocirane potencijale P300

Obstructive sleep apnea (OSA) is a sleep-related breathing disorder characterized by obstructions of the upper airway during sleep, resulting in repetitive breathing pauses accompanied by oxygen desaturation and arousal from sleep. OSA can be successfully treated with continuous positive airway pressure (CPAP), weight loss, positional therapy, oral appliances, hypoglossal nerve stimulation, and surgical procedures. It has been observed that untreated OSA is related to chronic disorders including hypertension, arrhythmias, congestive heart failure, coronary heart disease, diabetes mellitus, hyperlipidemia, stroke, depression, and cognitive decline. Event-related potentials (ERPs) is the procedure that has been widely used for evaluating cognitive brain functions. Using auditory event-related potentials (P300), this study aimed to examine the effect of CPAP therapy on cognitive functions in patients with moderate and severe OSA. The results of the study showed improvement in P300 latency and amplitude after 3 months of CPAP therapy, indicating a positive effect of CPAP therapy in the prevention of cognitive decline in patients with OSA.Opstruktivna apneja u spavanju (OSA) je poremećaj disanja u spavanju karakteriziran opstrukcijom gornjih dišnih puteva tijekom spavanja koji dovodi do prestanka disanja u spavanju, desaturacije krvi kisikom i buđenja. OSA se uspješno liječi uređajima za potpomognuto disanje s neprekinutim pozitivnim tlakom (CPAP), gubitkom tjelesne težine, pozicijskom terapijom, oralnim udlagama, stimulacijom živca hipoglosusa i operativnim liječenjem. Opaženo je da je neliječena OSA povezana s kroničnim poremećajima, uključujući arterijsku hiperteziju, aritmije, kongestivno zatajenje srca, koronarnu srčanu bolest, šećernu bolest, hiperlipidemiju, moždani udar, depresiju i kognitivno propadanje. Kognitivni evocirani potencijali se koriste za proučavanje kognitivnih funkcija. Cilj ovog rada je ispitati učinak terapije CPAP-om na kognitivne funkcije bolesnika s umjerenom i teškom OSA-om koristeći slušne kognitivne evocirane potencijale. Rezultati ove studije su pokazali poboljšanje P300 latencija i amplituda, ukazujući na pozitivni učinak terapije CPAP – om u prevenciji kognitivnog poremećaja u bolesnika s OSA-om

Učinak antiepileptika na kognitivne evocirane potencijale P300 u bolesnika s epilepsijom

Epilepsy is one of the most prevalent chronic neurological diseases, affecting about 70 million people worldwide. Patients with epilepsy often encounter cognitive dysfunction, which is influenced by different factors including age at the onset of epilepsy, etiology of epilepsy, type of seizures, seizure frequency and duration, psychiatric comorbidity, and antiepileptic drug (AED) therapy. Event-related potentials are useful, noninvasive, objective clinical and research instrument for evaluation of cognitive functions in patients. The aim of this study was to investigate and determine the effect of AED monotherapy and polytherapy on cognitive changes in patients with epilepsy, detected with P300 event-related potentials and compared with age- and gender-matched healthy individuals. The study was conducted in 82 patients with generalized and focal epilepsy and 82 healthy individuals aged 18-65 years. Cognitive evoked P300 potentials were recorded in all study subjects using auditory ‘oddball’ paradigm. The results showed the patients taking AED polytherapy to have a significantly longer P300 latency and significantly lower N200-P300 amplitude. These results indicate that AED polytherapy might worsen cognitive impairment in patients with epilepsy.Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti od koje boluje oko 70 milijuna ljudi diljem svijeta. Bolesnici s epilepsijom često imaju poremećaj kognitivnih funkcija uzrokovan početkom bolesti, vrstom epileptičkih napadaja, trajanjem bolesti i antiepileptičkim lijekovima. Kognitivni evocirani potencijali P300 su korisna, neinvazivna, objektivna klinička i istraživačka metoda za ispitivanje kognitivnih funkcija. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati i utvrditi učinak antiepileptičkih lijekova (AEL) u monoterapiji i politerapiji na kognitivne promjene u bolesnika s epilepsijom uz pomoć kognitivnih evociranih potencijala P300 i usporediti ih sa zdravim pojedincima usklađenim prema dobi i spolu. U ispitivanju je sudjelovalo 82 bolesnika s generaliziranom i žarišnom epilepsijom i 82 zdrava pojedinca u dobi od 18-65 godina. Kognitivni evocirani potencijali P300 su snimani koristeći slušnu oddball paradigmu. Rezultati ove studije ukazuju na to da bolesnici na politerapiji AEL imaju značajno produženu latenciju vala P300 i značajno nižu amplitudu N200-P300. Prema rezultatima ove studije može se zaključiti kako politerapija AEL u bolesnika s epilepsijom može dovesti do pogoršanja kognitivnog poremećaja

Smjernice za farmakološko liječenje epilepsije

SAŽETAK Međunarodne smjernice za farmakološko liječenje epilepsija općenite su, sveobuhvatne i ne prepoznaju lokalne specifičnosti poput ekonomskih i tehničkih mogućnosti u pojedinim državama, dostupnosti pojedinih antiepileptika ili drugih metoda liječenja i slično. Stoga se nameće potreba izrade nacionalnih smjernica, čiji su zapravo temelj međunarodne smjernice Internacionalne lige protiv epilepsije. Hrvatske smjernice za farmakološko liječenje epilepsija plod su suradnje svih relevantnih stručnih društava i referentnih centara u RH, na čelu s Hrvatskom ligom protiv epilepsije te Hrvatskim neurološkim društvom i Hrvatskim društvom za dječju neurologiju Hrvatskoga liječničkog zbora, a odražavaju aktualne socioekonomske i regulatorne specifičnosti u našoj zemlji, najnovije spoznaje farmakoloških profila i učinkovitosti pojedinih antiepileptika kao i ekspertna mišljenja. Antiepileptička terapija se uvodi nakon postavljanja dijagnoze epilepsije, stoga profilaktička primjena nije opravdana. Nakon postavljanja dijagnoze potrebno je bolesnika informirati o prognozi bolesti, mogućnostima liječenja i samopomoći, životnim ograničenjima te mogućim neželjenim događajima. Ciljevi farmakoterapije epilepsija su potpuna kontrola napada uz izbjegavanje nuspojava te održavanje ili poboljšanje kvalitete života. Zlatni standard liječenja je monoterapija odnosno primjena adekvatnog antiepileptika u adekvatnoj dozi. Izbor i titracija lijeka su individualni, a temelje se na smjernicama za liječenje pojedinih vrsta napada, karakteristikama bolesnika i regulatorno specifičnim čimbenicima. Nakon neuspjeha inicijalne monoterapije, potrebna je reevalucija anamnestičkih i dijagnostičkih podataka te potom postupna i spora zamjena antiepileptika. Racionalna politerapija podrazumijeva kombinaciju dvaju antiepileptika različitih mehanizama djelovanja, prvog ili eventualno drugog izbora za postavljenju dijagnozu, niskoga interakcijskog potencijala, različitog profila nuspojava i sinergističkog ili aditivnog djelovanja. Zamjena generičkih ili originalnog i generičkog oblika lijeka nije preporučljiva, a poglavito nakon postizanja remisije ili prilikom uzimanja visokih doza lijeka. Ukidanje antiepileptičke terapije treba biti postupno i sporo, u slučaju politerapije jedan po jedan lijek, a u donošenju odluke o ukidanju, kao i o uvođenju antiepileptika, mora biti uključen bolesnik i njegova obitelj

Event-related potentials P300 in patients with obstructive sleep apnea

Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je bio utvrditi elektrofiziološke značajke kognitivnih evociranih potencijala P300 (latencija i amplituda) prije i nakon tri mjeseca terapije uređajem za potpomognuto disanje (CPAP uređaj). Nacrt studije: Istraživanje je ustrojeno kao prospektivno eksperimentalno istraživanje, u kojemu su svim ispitanicima učinjeni isti eksperimentalni protokoli prije i nakon tri mjeseca CPAP terapije. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika s novodijagnosticiranom umjerenom i teškom opstruktivnom apnejom u spavanju (OSA) kojima su uzeti demografski podaci, učinjena antropometrijska mjerenja, učinjeni upitnici Epworthova ljestvica pospanosti, STOP-Bang i Berlinski upitnik, tonska audiometrija, potom MoCA test i kognitivni evocirani potencijali P300. Nakon tri mjeseca liječenja CPAP uređajem s dobrom suradljivošću su učinjeni kontrolna Epworthova ljestvica pospanosti, MoCA test i kognitivni evocirani potencijali P300. Rezultati: Rezultati su pokazali da nakon tri mjeseca CPAP terapije dolazi do statistički značajnog skraćenja P300 latencija (p<0,001), te do povećanja P300 amplituda, koje nije bilo statistički značajno. Zaključak: Kognitivni evocirani potencijali P300 su korisna metoda za evaluaciju kognitivnog deficita u bolesnika s OSA-om, te primjerena primjena CPAP uređaja dovodi do poboljšanja kognitivnih sposobnosti.Objectives: The aim of this study was to examine effect of CPAP therapy on electrophysiological characteristics of event-related potentials P300. Study design: This study was designed as a prospective experimental study and all patients underwent the same experimental protocol before and after three months of CPAP therapy. Participants and methods The study involved 60 patients with newly diagnosed moderate and severe OSA. All patients completed demographic questionnaire, Epworth sleepiness scale, STOP-Bang and Berlin questionnaires, pure tone audiometry, MoCA and event-related potentials P300. Three months after the CPAP therapy with good compliance all patients completed once again the Epworth sleepiness scale, MoCA and event-related potentials P300. Results: Results showed a significant P300 latency decrease (p<0,001) and a rise in P300 amplitude after 3 months of CPAP therapy. Conclusion: Event-related potentials P300 are a useful method for cognitive deficit evaluation in patients with OSA. Furthermore, regular use of CPAP improves the patient's cognitive functions

Event-related potentials P300 in patients with obstructive sleep apnea

Cilj istraživanja: Cilj ovog rada je bio utvrditi elektrofiziološke značajke kognitivnih evociranih potencijala P300 (latencija i amplituda) prije i nakon tri mjeseca terapije uređajem za potpomognuto disanje (CPAP uređaj). Nacrt studije: Istraživanje je ustrojeno kao prospektivno eksperimentalno istraživanje, u kojemu su svim ispitanicima učinjeni isti eksperimentalni protokoli prije i nakon tri mjeseca CPAP terapije. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika s novodijagnosticiranom umjerenom i teškom opstruktivnom apnejom u spavanju (OSA) kojima su uzeti demografski podaci, učinjena antropometrijska mjerenja, učinjeni upitnici Epworthova ljestvica pospanosti, STOP-Bang i Berlinski upitnik, tonska audiometrija, potom MoCA test i kognitivni evocirani potencijali P300. Nakon tri mjeseca liječenja CPAP uređajem s dobrom suradljivošću su učinjeni kontrolna Epworthova ljestvica pospanosti, MoCA test i kognitivni evocirani potencijali P300. Rezultati: Rezultati su pokazali da nakon tri mjeseca CPAP terapije dolazi do statistički značajnog skraćenja P300 latencija (p<0,001), te do povećanja P300 amplituda, koje nije bilo statistički značajno. Zaključak: Kognitivni evocirani potencijali P300 su korisna metoda za evaluaciju kognitivnog deficita u bolesnika s OSA-om, te primjerena primjena CPAP uređaja dovodi do poboljšanja kognitivnih sposobnosti.Objectives: The aim of this study was to examine effect of CPAP therapy on electrophysiological characteristics of event-related potentials P300. Study design: This study was designed as a prospective experimental study and all patients underwent the same experimental protocol before and after three months of CPAP therapy. Participants and methods The study involved 60 patients with newly diagnosed moderate and severe OSA. All patients completed demographic questionnaire, Epworth sleepiness scale, STOP-Bang and Berlin questionnaires, pure tone audiometry, MoCA and event-related potentials P300. Three months after the CPAP therapy with good compliance all patients completed once again the Epworth sleepiness scale, MoCA and event-related potentials P300. Results: Results showed a significant P300 latency decrease (p<0,001) and a rise in P300 amplitude after 3 months of CPAP therapy. Conclusion: Event-related potentials P300 are a useful method for cognitive deficit evaluation in patients with OSA. Furthermore, regular use of CPAP improves the patient's cognitive functions