UTJECAJ RAČUNOVODSTVA FER VRIJEDNOSTI NA KRIZU U BANKARSKOM SEKTORU EU I SAD

Authors who criticize fair value accounting (FVA) claim that the use of fair value accounting as a measurement attribute had essential impact on the origin, spreading and strengthening of actual global financial crisis. Similar outlook towards the possible impact of fair value accounting on the stability of global financial system and real economy was previously expressed by the European Central Bank (ECB), in its notes and assumptions. In the light of above mentioned criticism, of great number of researches and ongoing debates over the FVA issue, in the center of the world accounting and financial community currently are requirements for a deep reform and even withdrawal of FVA standards. In this work we analyze the correctness of such statements and the impact of fair value accounting on the EU and USA banks financial results before and during the crisis. We will try to answer the questions - Whether the use of fair value accounting contributed to originating and strengthening of the current financial crisis? Would the market have reacted differently if the banks hadn’t shown financial losses during 2008? Should regulatory institutions still insist upon the use of fair value? The analysis is based on the secondary data. Sources of secondary data for this topic are surveys, organizational records and data collected through qualitative research in literature.Autori koji kritiziraju računovodstvo fer vrijednosti (Fair Value Accounting – FVA) ističu da je upotreba „fer vrijednosti” kao mjernog atributa utjecala na nastanak, širenje i jačanje efekata globalne financijske krize. Slične stavove o mogućem utjecaju računovodstva fer vrijednosti na stabilnost globalnog financijskog sustava i realnu ekonomiju, dosta ranije iznijela je i Europska centralna banka (ECB), iznoseći svoja zapažanja i pretpostavke. U svijetlu spomenutih kritika, velikog broja radova na temu FVA i debata koje su u tijeku, u centru pažnje svjetske računovodstvene i financijske javnosti trenutno su zahtjevi za dubokom reformom pa čak i povlačenjem FVA standarda. U ovome radu analiziramo točnost ovakvih tvrdnji kao i utjecaj “računovodstva fer vrijednosti“ na poslovanje banaka u EU i SAD prije i tijekom krize. Pokušat ćemo dati odgovor na pitanja – da li je upotreba “fer vrijednosti” pridonijela nastanku i jačanju efekata financijske krize? Da li bi tržište reagiralo drugačije, da banke tijekom 2008. nisu prikazale financijske gubitke? Treba li i dalje inzistirati na široj upotrebi “fer vrijednosti”? Analiza je zasnovana na sekundarnim podacima. Izvori sekundarnih podataka za ovu temu su istraživanja, evidencije organizacija i podaci prikupljeni putem kvalitativnih istraživanja u literaturi

UTJECAJ RAČUNOVODSTVA FER VRIJEDNOSTI NA KRIZU U BANKARSKOM SEKTORU EU I SAD

Authors who criticize fair value accounting (FVA) claim that the use of fair value accounting as a measurement attribute had essential impact on the origin, spreading and strengthening of actual global financial crisis. Similar outlook towards the possible impact of fair value accounting on the stability of global financial system and real economy was previously expressed by the European Central Bank (ECB), in its notes and assumptions. In the light of above mentioned criticism, of great number of researches and ongoing debates over the FVA issue, in the center of the world accounting and financial community currently are requirements for a deep reform and even withdrawal of FVA standards. In this work we analyze the correctness of such statements and the impact of fair value accounting on the EU and USA banks financial results before and during the crisis. We will try to answer the questions - Whether the use of fair value accounting contributed to originating and strengthening of the current financial crisis? Would the market have reacted differently if the banks hadn’t shown financial losses during 2008? Should regulatory institutions still insist upon the use of fair value? The analysis is based on the secondary data. Sources of secondary data for this topic are surveys, organizational records and data collected through qualitative research in literature.Autori koji kritiziraju računovodstvo fer vrijednosti (Fair Value Accounting – FVA) ističu da je upotreba „fer vrijednosti” kao mjernog atributa utjecala na nastanak, širenje i jačanje efekata globalne financijske krize. Slične stavove o mogućem utjecaju računovodstva fer vrijednosti na stabilnost globalnog financijskog sustava i realnu ekonomiju, dosta ranije iznijela je i Europska centralna banka (ECB), iznoseći svoja zapažanja i pretpostavke. U svijetlu spomenutih kritika, velikog broja radova na temu FVA i debata koje su u tijeku, u centru pažnje svjetske računovodstvene i financijske javnosti trenutno su zahtjevi za dubokom reformom pa čak i povlačenjem FVA standarda. U ovome radu analiziramo točnost ovakvih tvrdnji kao i utjecaj “računovodstva fer vrijednosti“ na poslovanje banaka u EU i SAD prije i tijekom krize. Pokušat ćemo dati odgovor na pitanja – da li je upotreba “fer vrijednosti” pridonijela nastanku i jačanju efekata financijske krize? Da li bi tržište reagiralo drugačije, da banke tijekom 2008. nisu prikazale financijske gubitke? Treba li i dalje inzistirati na široj upotrebi “fer vrijednosti”? Analiza je zasnovana na sekundarnim podacima. Izvori sekundarnih podataka za ovu temu su istraživanja, evidencije organizacija i podaci prikupljeni putem kvalitativnih istraživanja u literaturi

Erkenntnistheorie in der Pädagogik

U članku je prikazano interdisciplinarno međusobno prožimanje društvenih (humanističkih) znanosti, ponajprije jedne od temeljnih filozofskih disciplina – epistemologije (ali i filozofske misli općenito) s pedagogijom, uz nezaobilazni utjecaj prirodnih i egzaktnih znanosti; sve s naglaskom na razvoj suvremene pedagogije. Naglašava se važnost povezivanja znanstvenih disciplina, koje je toliko karakteristično za našu civilizaciju, od najstarijih antičkih temelja (filozofskog jedinstva znanosti) do naše suvremenosti, da to možemo smatrati važnom sastavnicom razvoja naše civilizacije.This article outlines how social (humanist) sciences inform one another in an interdisciplinary manner. It does so primarily in terms of epistemology as one of the fundamental philosophical disciplines (as well as a philosophical thought in general) and pedagogy, whilst accounting for the unavoidable influence of natural and exact sciences; all this is presented with an emphasis on the development of modern pedagogy. The article stresses the importance of establishing interrelationships between disciplines, so characteristic of our civilisation from antiquity to our contemporary culture, that it may be seen as a significant component of the progress of our civilisation.Im Artikel wird die gegenseitige fachübergreifende Verflechtung von (humanistischen) Geisteswissenschaften untereinander erörtert, vor allem einer der grundlegenden philosophischen Disziplinen, der Erkenntnistheorie (aber auch des philosophischen Denkens im Allgemeinen) mit der Pädagogik, wobei besondere Aufmerksamkeit dem unumgänglichen Einfluss von exakten und Naturwissenschaften bzw. der Entwicklung der zeitgenössischen Erziehungswissenschaft gewidmet wird. Es wird auch die Bedeutung eines fachübergreifenden Ansatzes in verschiedenen wissenschaftlichen Disziplinen hervorgehoben, der unsere ganze Zivilisation von den ältesten antiken Grundlagen (der philosophischen Einheit der Wissenschaften) bis zur heutigen Zeit geprägt hat und so eine wichtige Komponente in der Entwicklung unserer Zivilisation bildet

Boja ambalaže i njezino zadržavanje u memoriji potrošača

Grafička proizvodnja se sastoji od pripremne, osnovne i završne proizvodnje. Završna proizvodnja dijeli se na knjigoveštvo i proizvodnju ambalaže. Ambalaža su svi proizvodi koji imaju zaštitnu, prodajnu odnosno komercijalnu funkciju te skladišno-transportnu i uporabnu funkciju. S porastom potrebe za kupovinom porasla je i količina izrade ambalaže. Ambalaža utječe na ponašanja i razmišljanja pojedinaca ili skupina, naročito ako ne znaju mnogo o proizvodu o kojemu se govori i koji je aktualan. Ambalaža je veza između proizvođača i potrošača te je alat marketinške komunikacije. Važnu ulogu igraju upravo boje na ambalaži. Ona je prvi doticaj između proizvoda i potrošača te je važno kakav će dojam ostaviti, ona ga može privući, ali i odbiti. Kupci često prema boji biraju proizvod, te iz tog razloga dizajneri ambalaža moraju pomno razmisliti koju boju odabrati za pojedinu ambalažu. Može se reći da svaka boja šalje drugačiju poruku i budi drugačije osjećaje kod potrošača. Atraktivna ambalaža je kupcima primamljiva te ona povećava vrijednost samog proizvoda. Cilj ovog rada je objasniti što je to ambalaža i koje vrste ambalaže postoje te što su to boje i kako se koriste kao sredstvo manipulacije na ambalaži. Također, provedeno je istraživanje o zadržavanju boja u pamćenju potrošača gdje se dobivenim rezultatima i analizom potvrdilo da je memorija za boje slaba. Istraživanje je provedeno na način da su u tri iteracije prezentirane tri različite ambalaže, a ispitanici su bilježili svoja zapažanja. Dokazano je da je nakon istraživanja najveći broj točnih odgovora bilo za ružičastu limenku, a zatim je uslijedila žućkasta plastična boca te plavi tetrapak

COMPETITIVE INTELLIGENCE: IMPORTANCE AND APPLICATION IN PRACTICE

Paper represents positive effects of competitive intelligence (CI) usage in the process of strategic decision making within the company. We analyze current state of CI awareness in Serbian businesses, and influence of CI on business performance of companies operating in Serbia. Study provides empirical comparative data on competitive intelligence implementation practices in developed countries and Serbia. Survey results, based on summarising and comparative analysis of field data, indicate that there are small differences in practical implementation of CI between companies in Serbia and those in EU. We indentified differences between the CI practices in Japan and USA on one side, and EU countries and Serbia on the other. Research aim is to make an assessment of competitive intelligence systems application in practice, and to provide necessary recommendations for companies based on the “best CI practices” in most developed countries, as well as basis for future studies