A Taxonomy of Web Personalization

Web personalization has become an important way to provide individualized user experiences. As a fragmented use of the term “Web personalization” and a lack of a common framework potentially hinder the establishment of a cumulative body of research, we develop a taxonomy of Web personalization. Bringing together research from information systems, computer science, and marketing, we develop a taxonomy focusing on the meta-characteristics user modeling (with the dimensions type of data, acquisition method, and life span of data) and system adaptation (with the dimensions object, volatility, scope, and control of adaptation). We demonstrate an application of our taxonomy by analyzing a sample of articles published in premier information systems journals and present some exemplary use cases to demonstrate how the taxonomy could be applied in practical contexts

News Session-Based Recommendations using Deep Neural Networks

News recommender systems are aimed to personalize users experiences and help them to discover relevant articles from a large and dynamic search space. Therefore, news domain is a challenging scenario for recommendations, due to its sparse user profiling, fast growing number of items, accelerated item's value decay, and users preferences dynamic shift. Some promising results have been recently achieved by the usage of Deep Learning techniques on Recommender Systems, specially for item's feature extraction and for session-based recommendations with Recurrent Neural Networks. In this paper, it is proposed an instantiation of the CHAMELEON -- a Deep Learning Meta-Architecture for News Recommender Systems. This architecture is composed of two modules, the first responsible to learn news articles representations, based on their text and metadata, and the second module aimed to provide session-based recommendations using Recurrent Neural Networks. The recommendation task addressed in this work is next-item prediction for users sessions: "what is the next most likely article a user might read in a session?" Users sessions context is leveraged by the architecture to provide additional information in such extreme cold-start scenario of news recommendation. Users' behavior and item features are both merged in an hybrid recommendation approach. A temporal offline evaluation method is also proposed as a complementary contribution, for a more realistic evaluation of such task, considering dynamic factors that affect global readership interests like popularity, recency, and seasonality. Experiments with an extensive number of session-based recommendation methods were performed and the proposed instantiation of CHAMELEON meta-architecture obtained a significant relative improvement in top-n accuracy and ranking metrics (10% on Hit Rate and 13% on MRR) over the best benchmark methods.Comment: Accepted for the Third Workshop on Deep Learning for Recommender Systems - DLRS 2018, October 02-07, 2018, Vancouver, Canada. https://recsys.acm.org/recsys18/dlrs

Science of Digital Libraries(SciDL)

Our purpose is to ensure that people and institutions better manage information through digital libraries (DLs). Thus we address a fundamental human and social need, which is particularly urgent in the modern Information (and Knowledge) Age. Our goal is to significantly advance both the theory and state-of-theart of DLs (and other advanced information systems) - thoroughly validating our approach using highly visible testbeds. Our research objective is to leverage our formal, theory-based approach to the problems of defining, understanding, modeling, building, personalizing, and evaluating DLs. We will construct models and tools based on that theory so organizations and individuals can easily create and maintain fully functional DLs, whose components can interoperate with corresponding components of related DLs. This research should be highly meritorious intellectually. We bring together a team of senior researchers with expertise in information retrieval, human-computer interaction, scenario-based design, personalization, and componentized system development and expect to make important contributions in each of those areas. Of crucial import, however, is that we will integrate our prior research and experience to achieve breakthrough advances in the field of DLs, regarding theory, methodology, systems, and evaluation. We will extend the 5S theory, which has identified five key dimensions or onstructs underlying effective DLs: Streams, Structures, Spaces, Scenarios, and Societies. We will use that theory to describe and develop metamodels, models, and systems, which can be tailored to disciplines and/or groups, as well as personalized. We will disseminate our findings as well as provide toolkits as open source software, encouraging wide use. We will validate our work using testbeds, ensuring broad impact. We will put powerful tools into the hands of digital librarians so they may easily plan and configure tailored systems, to support an extensible set of services, including publishing, discovery, searching, browsing, recommending, and access control, handling diverse types of collections, and varied genres and classes of digital objects. With these tools, end-users will for be able to design personal DLs. Testbeds are crucial to validate scientific theories and will be thoroughly integrated into SciDL research and evaluation. We will focus on two application domains, which together should allow comprehensive validation and increase the significance of SciDL's impact on scholarly communities. One is education (through CITIDEL); the other is libraries (through DLA and OCKHAM). CITIDEL deals with content from publishers (e.g, ACM Digital Library), corporate research efforts e.g., CiteSeer), volunteer initiatives (e.g., DBLP, based on the database and logic rogramming literature), CS departments (e.g., NCSTRL, mostly technical reports), educational initiatives (e.g., Computer Science Teaching Center), and universities (e.g., theses and dissertations). DLA is a unit of the Virginia Tech library that virtually publishes scholarly communication such as faculty-edited journals and rare and unique resources including image collections and finding aids from Special Collections. The OCKHAM initiative, calling for simplicity in the library world, emphasizes a three-part solution: lightweightprotocols, component-based development, and open reference models. It provides a framework to research the deployment of the SciDL approach in libraries. Thus our choice of testbeds also will nsure that our research will have additional benefit to and impact on the fields of computing and library and information science, supporting transformations in how we learn and deal with information

Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija

Personalizacija sadržaja novinskih webskih portala pomoću tehnika izlučivanja informacija i težinskih Voronoievih dijagrama

News web portals present information, in previously defined topic taxonomy, in both multimedia as well as textual format, that cover all aspects of our daily lives. The information presented has a high refresh rate and as such offers a local as well as a global snapshot of the world. This thesis deals with the presentation of information extraction techniques (from web news portals) and their use in standardization of categorization schemes and automatic classification of newly published content. As the personalization method, weighted Voronoi diagrams are proposed. The aim of the study is to create a virtual profile based on the semantic value of information of visited nodes (web pages formatted with HTML language) at the individual level. The results can greatly contribute to the applicability of the personalization data to specific information sources, including various web news portals. Also, by creating a publicly available collection of prepared data future research in this domain is enabled. Scientific contribution of this doctoral thesis is therefore: a universal classification scheme, that is based on the ODP taxonomy data, is developed, a way for information extraction about user preferences, based on the analysis of user behavior data when using the Web browser, is defined, personalization system, based on the weighted Voronoi diagrams, is implemented.Jedan od načina rješavanja problema nastalih hiperprodukcijom informacija je putem personalizacije izvora informacija, u našem slučaju WWW okruženja, kreiranjem virtualnih profila temeljenih na analizi ponašajnih karakteristika korisnika s ciljem gradiranja važnosti informacija na individualnoj bazi. Sama personalizacija je najviše korištena u području pretraživanja informacija. U pregledu dosadašnjih istraživanja valja napomenuti nekoliko različitih pristupa koji su korišteni u personalizaciji dostupnog sadržaja: ontologijski pristupi, kontekstualni modeli, rudarenje podataka. Ti pristupi su najzastupljeniji u pregledanoj literaturi. Analizom literature također je uočen problem nedostatka ujednačene taksonomije pojmova koji se koriste za anotaciju informacijskih čvorova. Prevladavajući pristup anotacijije korištenje sustava označavanja koji se temelji na korisničkom unosu. Pregledani radovi ukazuju da korisnici na različitim sustavima vežu iste anotacije za iste i/ili slične objekte kod popularnih anotacija, da problem sinonima postoji ali da je zanemariv uz dovoljnu količinu podataka te da se anotacije korištene od strane običnih korisnika i stručnjaka domene preklapaju u 52% slučajeva. Ti podaci upućuju na problem nedostatka unificiranog sustava označavanja informacijskog čvora. Sustavi označavanja nose sa sobom veliku količinu "informacijskog šuma" zbog individualne prirode označavanja informacijskog čvora koji je izravno vezan za korisnikovo poznavanje domene informacijskog čvora. Kao potencijalno rješenje ovog uočenog nedostatka predlaže se korištenje postojećih taksonomija definiranih putem web direktorija. Pregled literature, od nekoliko mogućih web direktorija, najviše spominje ODP web direktorij kao najkvalitetniju taksonomiju hijerarhijske domenske kategorizacije informacijskih čvorova. Korištenje ODP kao taksonomije je navedeno unekoliko radova proučenih u sklopu obavljenog predistraživanja. Korištenjem ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskih čvorova omogućuje se određivanje domenske pripadnosti. Ta činjenica omogućuje dodjelu vrijednosti pripadnosti informacijskog čvora pojedinoj domeni. S obzirom na kompleksnu strukturu ODP taksonomije (12 hijerarhijskih razina podjele, 17 kategorija na prvoj razini) i velikom broju potencijalnih kategorija, predlaže korištenje ODP taksonomije za klasifikaciju informacijskog čvora do razine 6. Uz uputu o broju hijerarhijskih razina koje se preporučuju za korištenje prilikom analize ODP strukture, također ističe potrebu za dubinskom klasifikacijom dokumenata. Analizom literature primijećeno je da se problemu personalizacije pristupa prvenstveno u domeni pretraživanja informacija putem WWW sučelja te da je personalizacija informacija dostupnih putem web portala slabo istražena. Kroz brojne radove koji su konzultirani prilikom pripreme predistraživačke faze kao izvori podataka za analizu iskorišteni su različiti izvori informacija: serverske log datoteke, osobna povijest pregledavanja putem preglednikovih log datoteka, aplikacije za praćenje korisnikove interakcije sa sustavom , kolačići i drugi. Podaci prikupljeni putem jednog ili više gore navedenih izvora daju nam uvid u individualno kretanje korisnika unutar definiranog informacijskog i vremenskog okvira. U pregledanoj literaturi se tako prikupljeni podaci koriste za personalizaciju informacija no ne na individualnoj razini nego na temelju grupiranja korisnika u tematski slične grupe/cjeline. Cilj ovog rada je testirati postojeće metode, koje su prepoznate od koristi za daljnji rad, te unapređenje tih metoda težinskim Voronoi dijagramima radi ostvarivanja personalizacije na individualnoj razini. Korištenje težinskih Voronoi dijagrama do sada nije zabilježen u literaturi pa samim time predstavlja inovaciju na području personalizacije informacija. Od pomoći će u tom procesu biti i radovi koji se temeljno bave prepoznavanjem uzoraka korištenja informacijskih čvorova, kojih ima značajan broj te se ne mogu svi spomenuti. Postojanje ponašajnog uzorka povezanog bilo s dugoročnim i/ili kratkoročnim podacima o korisnikovu kretanju kroz informacijski prostor omogućuje kvalitetnije filtriranje i personalizaciju dostupnih informacija. S obzirom da je cilj ovog rada prikazati mogućnost individualne personalizacije, prepoznat je potencijal korištenja težinskih Voronoi dijagrama za potrebe izgradnje virtualnog semantičkog profila te personalizaciju informacija