Digital collections and their role in European national libraries

Abstract

Ovaj diplomski rad bavi se ulogom i značajem digitalnih zbirki u europskim nacionalnim knjižnicama, s posebnim naglaskom na analizu zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Britanske knjižnice i Austrijske nacionalne knjižnice. Kroz rad se istražuju procesi digitalizacije, koji uključuju odabir građe, obradu, kontrolu kvalitete, zaštitu, pohranu te održavanje digitalnog sadržaja. Cilj rada je utvrditi kako odabrane knjižnice pristupaju digitalizaciji, te koje su sličnosti i razlike u njihovim praksama s obzirom na uporabljivost sučelja, kvalitetu zbirki i usluga te izvedbu sustava. U uvodnom dijelu definirani su osnovni pojmovi i koraci digitalizacije, a naglašene su prednosti i izazovi, poput očuvanja građe i povećane dostupnosti naspram visokih troškova i problema autorskih prava. Poseban je fokus stavljen na evaluaciju korisničkog iskustva prema kriterijima pristupačnosti, pretraživanja i kvalitete materijala. U analitičkom dijelu predstavljeni su rezultati istraživanja, koji ukazuju na različite strategije i stupnjeve digitalizacije među knjižnicama, uzimajući u obzir i povijesne, kulturne i tehničke čimbenike. Zaključak sintetizira glavne nalaze i naglašava važnost daljnje digitalne modernizacije za očuvanje i širenje kulturne baštine u digitalnom dobu.This thesis addresses the role and significance of digital collections in European national libraries, with a particular focus on analyzing the collections of the National and University Library in Zagreb, the British Library, and the Austrian National Library. The paper explores the digitization processes, which include the selection of material, processing, quality control, protection, storage, and maintenance of digital content. The aim of the study is to determine how the selected libraries approach digitization and to identify similarities and differences in their practices with regard to interface usability, collection quality and services, and system performance. The introductory section defines the basic concepts and steps of digitization, highlighting its advantages and challenges, such as the preservation of materials and increased accessibility versus high costs and copyright issues. Special emphasis is placed on evaluating the user experience based on criteria of accessibility, search functionality, and material quality. The analytical part presents the research findings, pointing out different strategies and levels of digitization among libraries, considering historical, cultural, and technical factors. The conclusion synthesizes the main findings and emphasizes the importance of continued digital modernization for the preservation and dissemination of cultural heritage in the digital age