The Impact of Jet Lag Symptoms on Physical Condition and Mental Health

Abstract

Uvod: Cirkadijski ritmovi su biološki procesi koji slijede 24-satni ciklus svjetlosti i tame, regulirajući fiziološke i psihološke funkcije u organizmu. Kod ljudi su ovi ritmovi kontrolirani suprahijazmatskom jezgrom (SCN) u hipotalamusu. Cirkadijski ritam traje otprilike 24,2 sata i za usklađivanje s okolišnim ciklusom svjetlosti i tame oslanja se na vanjske čimbenike poznate kao zeitgebers. Poremećaji cirkadijskog ritma nastaju kada se unutarnji biološki sat ne podudara s vanjskim čimbenicima. To može dovesti do poremećaja spavanja uključujući jet lag – skup simptoma koji se javljaju zbog nagle promjene vremenskih zona. Simptomi jet laga uključuju nesanicu, umor, gastrointestinalne tegobe, lošiju koncentraciju i raspoloženje, a njihova ozbiljnost ovisi o broju prijeđenih vremenskih zona, smjeru putovanja, sposobnosti prilagodbe i individualnim razlikama. Ciljevi istraživanja: Ispitati utjecaj simptoma jet laga na tjelesno i mentalno stanje te uvidjeti ima li razlike u pojavnosti između tjelesno aktivnih i neaktivnih studenata. Ispitanici (materijali) i metode: Istraživanje je provedeno na 55 studenata Work&Travel programa u SAD-u (2024.), u dobi od 18 do 27 godina. Sudionici su putovali iz jugoistočne Europe na istočnu obalu SAD-a i boravili tamo najmanje 30 dana. Isključeni su oni s manje od četiri vremenske zone, kraćim letom, problemima sa spavanjem ili psihičkim poremećajima. Podaci su prikupljeni online anketom putem Google Forms. Upitnik je obuhvatio demografska pitanja, procjenu jet laga (skala 1-10), intenzitet simptoma (0-4) i razinu tjelesne aktivnosti. Upitnik se temelji na „Liverpool Jet Lag Scale“ i „Columbia Jet Lag Scale“. Analiza je provedena u programu Statistica 14.0.0.15 uz razinu značajnosti p ≤ 0,05. Rezultati: Visoka pozitivna povezanost između percipiranog intenziteta jet laga i jačine tjelesnih i mentalnih simptoma potvrđuje negativan učinak jet laga na fizičko i psihičko stanje pa se prva i druga hipoteza mogu potvrditi. Iako tjelesno aktivniji ispitanici u prosjeku prijavljuju blaže simptome u usporedbi s neaktivnima ili slabo aktivnima, ta razlika nije statistički značajna, zbog čega se treća hipoteza odbacuje. Zaključak: Dugi letovi i brza promjena vremenskih zona uzrokuju simptome jet laga poput nesanice, umora, promjene raspoloženja, probavnih tegoba i osjećaja izgubljenosti. Ograničenja istraživanja uključuju mali uzorak (N=55) i retrogradno prikupljanje podataka, što može dovesti do pristranosti u sjećanju. U budućim istraživanjima preporučuje se veći uzorak i objektivnije mjerenje simptoma te prikupljanje podataka odmah nakon leta za veću pouzdanost