University of Zagreb. Faculty of Science. Department of Biology.
Abstract
S klimatskim promjenama šumski ekosustavi postaju sve izloženiji utjecaju požara.
Šumski požari stvaraju progale, što dovodi do promjena u okolišnim uvjetima te utječe na sastav
i strukturu zajednica. Ciljevi ovog istraživanja su: 1) ustanoviti utjecaj šumskog požara na
biocenološke parametre zajednica ravnokrilaca (brojnost jedinki, bogatstvo vrsta i indeksi
raznolikosti/ujednačenosti), 2) utvrditi utjecaj okolišnih parametara na sastav vrsta i 3)
usporediti efikasnost dviju metoda uzorkovanja u detekciji odgovora zajednica. Istraživanje je
provedeno na južnim obroncima Velebita u dva staništa: opožarena šuma primorske bukve i
neopožarena šuma (kontrola), a zajednice ravnokrilaca su uzorkovane metodom lovnih posuda
i metodom kečera. Biocenološki parametri dobiveni metodom kečera imali su statistički
značajno više vrijednosti na opožarenim nego na kontrolnim postajama, vjerojatno zbog
povećane otvorenosti i heterogenosti staništa. Isti trend zabilježen je i metodom lovnih posuda,
osim brojnosti jedinki, koja se nije statistički značajno razlikovala između staništa. Većina vrsta
pokazala je preferenciju prema opožarenim postajama pod utjecajem više temperature tla/zraka,
veće otvorenosti sklopa krošanja te zastupljenosti prizemnog sloja vegetacije, za obje metode
uzorkovanja. Metode pokazuju otprilike jednaku efikasnost detekcije odgovora zajednica iako
je potrebno naglasiti kako je poželjno koristiti kombinaciju metoda budući da detektiraju
različite komponente zajednica ravnokrilaca.With climate change, forest ecosystems are increasingly exposed to wildfires. Forest
wildfires create clearings, altering environmental conditions and thus impacting community
composition and structure. The aims of this study were: 1) to assess how a forest wildfire
impacts Orthoptera assemblage metrics (abundance, species richness, diversity/evenness
indices), 2) determine the influence of environmental factors on species composition, and 3)
compare the efficiency of two sampling methods in detecting assemblage responses. The
research was conducted on the southern slopes of the Velebit Mountain in two habitats: burnt
beech forest and unburnt forest (control), with Orthoptera assemblages sampled using pitfall
traps and sweep net. Sweep net-derived assemblage parameters had significantly higher values
in burnt than in control sites, likely due to increased habitat openness and heterogeneity. Pitfall
traps showed a similar trend except for Orthoptera abundance, which did not differ significantly
between the habitats. Most species favored burnt sites, influenced by higher soil/air
temperatures, greater canopy openness and herb cover, for both sampling methods. Both
methods detected community responses with similar efficiency, but it is important to emphasise
that using a combination of methods is recommended as they sample different Orthoptera
community components
Is data on this page outdated, violates copyrights or anything else? Report the problem now and we will take corresponding actions after reviewing your request.